Pratite nas

Politika

Šuker: HDZ je taj koji na 65 godina vraća granicu za odlazak u mirovinu

Objavljeno

na

Foto: Hina

HDZ je taj koji na 65 godina života vraća granicu za odlazak u starosnu mirovinu, svidjelo se to nekome ili ne, uzvratio je u četvrtak u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Ivan Šuker (HDZ) na žestoke oporbene kritike Vladine mirovinske politike.

Oporbene je kolege prozvao da su “trčali” potpisati zahtjev Građanske inicijative “67 je previše”, a sada će, kaže, glasovati protiv zakona koji je taj zahtjev uvažio.

Ako u petak ne stisnete zeleni “gumb” i ako zakon ne donesemo jednoglasno, znači da hrvatskim građanima niste govorili istinu, poručio je Šuker kolegama.

Izmjenama koje je u spomenutom zakonu predložila Vlada, na 65 godina života vraća se granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje. Vlada je tako ispunila zahtjeve 750 tisuća građana, koji su potpisali peticiju sindikalne inicijative “67 je previše”, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, dodajući da će se o zakonima, koje je vlada povukla, a koji bi omogućili dulji ostanak u svijetu rada razgovarati sa socijalnim partnerima kako bi se pronašao najbolji prijedlog.

Oporba: Potpisi protiv politike koja se vodi

Oporba kritizira Vladinu mirovinsku politiku, tvrdi da su potpisi skupljeni za inicijativu “67 je previše”, njih 750 tisuća, zapravo bili potpisi protiv politike koja se vodi u državi, protiv povlaštenih mirovina, pokazatelj da je Vladina mirovinska reforma bila potpuni promašaj.

Građani su rekli Vladi ‘dosta, palac dolje!’ poslali su joj poruku i o mirovinskoj reformi i o visini mirovina, kaže Gordan Maras (SDP) i navodi kako više od milijun umirovljenika ne može dostojanstveno živjeti od svog rada. Građani su potpisali i zbog revolta kako se politika vodi, kako se premijer i predsjednica odnose prema građanima, ustvrdio je Maras.

Mirando Mrsić (Demokrati) pak te potpise vidi i kao potpise protiv povlaštenih mirovina i ponavlja svoj stav kako je nužno iz mirovinskog sustava maknuti mirovine koje nisu vezane uz rad, odnosno ponovno razdvojiti mirovine. Samo tako radničke se mogu povećati između 10 i 20 posto, tvrdi Mrsić, i navodi kako će povećanje prava i ‘bujanje braniteljskih mirovina’ uništiti sustav.

Zakon o kojem raspravljamo priznanje je da je mirovinska reforma bila potpuni neuspjeh i promašaj, kaže Robert Podolnjak (Most) kojem je jedini “mogući scenarij” da Sabor prihvati taj zakon u istovjetnom tekstu kako ga je Inicijativa “67 je previše” uputila građanima na potpis.

Hrvoje Zekanović (Hrast) Vladi poručuje da bi “kuću trebalo graditi od temelja”. Umjesto da radimo na demografskoj obnovi, da sutra imamo radnu snagu, nekome padne na pamet da produžujemo radni vijek na 67, 70 godina, pa ćemo onda invalide i starce, senilne starce držati da rade, je li to normalno, zapitao se zastupnik i poručio da, ako ima novca za propala brodogradilišta, treba ih biti i za mlade hrvatske obitelji.

Hrelja: Zaradit će pomoćnica ravnatelja HZZO-a

Silvano Hrelja (HSU) Vladi predbacuje da je uvela bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada od 65. do 70., a “ukinula” od 60. do 65. godine. Kome je to namjenjeno? Pravnicima, sucima, liječnicima, zapitao se Hrelja te ustvrdio kako će “lijepo zaraditi pomoćnica ravnatelja HZZO-a, koja ima 71 godinu i nezamjenjiv je državni dužnosnik, baš će joj lijepo pasti ovih 20, 4 posto veće mirovine”, izjavio je Hrelja.

Ministar Aladrović objasnio je pak da je stimulacija kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu jedan od bitnih elemenata reforme, radi čega je tzv. bonifikacija povećana sa 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Cilj je, istaknuo je, nagraditi duži rad i omogućiti veće mirovine koje za pet godina dužeg rada mogu biti veće za 20,4 posto.

Hrg: Politička amnezija

Vladin potez ‘brani’ i Branko Hrg (HDS). Neprihvaćanje volje građana bilo bi nerazumno, Vlada je slušala glas građana i postupila razumno, rekao je zastupnik, primijetivši i kako je politička amnezija zanimljiva stvar.
Mrsić je, kada je bio ministar, predložio rad do 67 godine i ne mogu shvatiti da sada govori kao da se ništa nije dogodilo, naglasio je Hrg. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Prgomet odlazi iz politike i postaje član američke akademije?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Drago Prgomet, HDZ-ov predsjednik zagrebačke Skupštine, razmišlja o ostavci na poziciji šefa gradskog parlamenta i povlačenju iz aktivne politike, piše u petak Večernji list pozivajući se na izvore bliske Prgometu.

Prgomet bi ostavku, odluči li tako, mogao podnijeti nakon Nove Godine, a razlog je taj što je prošao proceduru za izbor u American College of Surgeon (Američku kiruršku akademiju), najprestižniju kiruršku akademiju u svijetu.

Taj mu izbor otvara mogućnost novih projekata u suradnji zagrebačke klinike (radi na KBC-u Rebro kao šef Klinike za ORL) i Američke kirurške akademije, a za to treba vremena. U tu se akademiju, doznaje dnevnik, ulazi na preporuku članova American College of Surgeons, a potreban je i prolazak na testovima i razgovorima te akademije.

Formalni izbor za članstvo u toj akademiji provest će se iduće godine u listopadu, a Prgomet je prošao sve potrebne intervjue i testiranja.

Iz krugova bliskih Prgometu doznaje se da razmišlja da se u potpunosti posveti struci, a da u Skupštini ostane samo zastupnik. To znači da, odluči li se definitivno povući iz aktivne politike, neće ni na izbore za predsjednika zagrebačkog HDZ-a, što je neizravno bio najavio u intervjuu Večernjem listu.

Prgomet je u HDZ-u u vrijeme Tomislava Karamarka bio neželjeni zamjenik predsjednika, stranku je napustio zbog neslaganja s Karamarkom i njegovim vodstvom.

Kratko je bio u Mostu, potom osnovao svoju stranku Hrid, da bi ga Plenković, kada je preuzeo HDZ, pozvao natrag u stranku. Prgomet je na posljednjim lokalnim izborima bio i kandidat HDZ-a za zagrebačkoga gradonačelnika, ali nije postigao dobar rezultat. Kako je u utrku ušao u posljednji trenutak, Plenković mu je obećao mjesto predsjednika zagrebačke Skupštine kada Andrija Mikulić preuzme Državni inspektorat i to se ostvarilo prije sedam mjeseci, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Bruna Esih: Neka bude svakom svoje, a Hrvatska Hrvatom!

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlogom Zakona o strancima koje je MUP uputio u javnu raspravu ukidaju se kvote za zapošljavanje stranaca i pojednostavljuje njihovo zapošljavanje, na što je upozorila i Bruna Esih, njezin govor iz Hrvatskog sabora donosimo u cijelosti:

“Do svršetka ovog mjeseca u javnom je razmatranju Vladin novi prijedlog Zakona o strancima. Pozivajući se preambularno na tisuću i jednu direktivu, uredbu i odluku Vlada nas hoće uvjeriti da nešto pokorno moramo izvršiti.

Tim bi zakonom Vlada Republike Hrvatske željela širom otvoriti hrvatsko tržište rada strancima iz trećih zemalja, odnosno u potpunosti ukinuti godišnje kvote za strane radnike. Što to točno znači? Povod za ovakvu podlu i nacionalno neodgovornu namjeru je tobožnji vapaj hrvatskih poslodavaca za stranom radnom snagom. I Vlada je, dakako, poput brižne matere, smjesta poslušala taj tobožnji vapaj. Ali ne, ona ranije nije poslušala poslodavce kad su tražili blažu fiskalnu politiku, kad su govorili kako će smanjenjem poreznog opterećenja rasti produktivnost, samim time plaće i zaposlenost, pa na kraju krajeva i punjenje mirovinskih fondova, kakvi god da jesu. Nije poslušala poslodavce kad su tražili ukidanje mnogobrojnih parafiskalnih nameta i članarina. Nije poslušala poduzetnike kad su tražili jednostavniji mehanizam osnivanja poduzeća, a i njihove likvidacije, kako bi se skratilo to tranzicijsko vrijeme do uspješnog projekta.

Nije, naposljetku niti paušalnim obrtima oprostila što su koristili zakonsku mogućnost ograničenog oslobađanja svojeg kapitala od poreza. Ali je zato hitro potrčala neimenovanim izvorima u potrebi odgovoriti uvozom radne snage. I to u zemlji koja, kako svjedočimo svakodnevno, ispraća svoje radnike u strane zemlje, odnosno u zemlje zapada. Dakako, ne radi se tu o brizi za poslodavce, nego o, kako sam već rekla, štetnoj i opasnoj, ali potpuno nepromišljenoj brizi za jednog jedinog poslodavca – državu.

Državu koja proračun, kao što smo i danas vidjeli, kroji u prvom redu po potrebama onih zaposlenih u javnom sektoru. Ali i to je manji problem od onoga što zapravo logički slijedi. Naime, komu razumnom može pasti na pamet da u zemlji koja gotovo isključivo živi od turizma zaposli desetke tisuća stranaca iz tko zna kojih zemalja i tko zna s kakvim životnim i kulturnim navikama? Mislite li da ćete riješiti probleme hrvatskog gospodarstva tako što ćete nam dovesti desetke tisuća ljudi koji će raditi za minimalnu plaću? Stvorit ćete getoizirana naselja puna društvenih otpadnika i našu zemlju odvesti putem drugih zemalja koje nam već zorno svjedoče o tome kako su s tim čisto društvenim inženjeringom uvele kaos i opću nesigurnost u svoje zemlje. Oni koji su se u ovoj državi rodili kako bi se, eto, naposljetku zaposlili u ministarstvu vanjskih poslova, oni najbolje znaju kako strani diplomati čeznu za dobivanjem radnoga mjesta upravo u Zagrebu, upravo u Hrvatskoj. Zašto? To nije zbog toga što smo nekakav bitni vanjskopolitički čimbenik, nego zbog toga što smo sigurna zemlja, zemlja u kojoj se, zapravo, možete noću i izgubiti.

Kome, naposljetku, s imalo osjećaja pripadnosti prema državi i narodu koji je tu državu sanjao i gradio tisuću godina može pasti na pamet da desetke tisuća iseljenih Hrvata zamijeni strancima. Ti stranci nikada ovu zemlju ne će prihvatiti kao svoju. Ne znate kako biste vratili Hrvate? Poslušajte onda stvarne, a ne vaše izmišljene, tj. alibi poslodavce, oslobodite primjerice svakog Hrvata koji se vrati poreza na rad, a one koji bi se bavili poduzetništvom poreza na dobit. Ne će vam tada trebati izmjene Zakona o strancima, još manje godišnje kvote. I na kraju: Neka bude svakom svoje, a Hrvatska Hrvatom!”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari