Pratite nas

Politika

Sukob Culeja i Ostojića na Odboru za unutarnju politiku

Objavljeno

na

HDZ-ov zastupnik Stevo Culej žestoko je u utorak kritizirao prijedlog saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da u Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje bi Sabor u petak trebalo imenovati nakon gotovo tri godine, bude i Gordan Bosanac iz nevladina sektora.

Culej se, u raspravi o kandidatima za to Vijeće, zapitao je li Bosanac “onaj isti kojem je Oluja, hrvatska oslobodilačka akcija, bila kontroverzna, upitna, čiji se stavovi slažu s onima iz Beograda s kojima smo raskrstili?”.

“Gospodin je član nevladinih udruga, stipendist stranih udruga i tko zna koga i čega”, rekao je Culej pitajući se je li Bosanac prošao sigurnosnu provjeru, pa zaključio kako ju je “sigurno prošao”. Kako neće proći čovjek takvih moralnih kvaliteta, izjavio je te poručio: “Hrvatska, moraš biti budna i oprezna kad vidiš tko će voditi brigu o tebi”.

Obrušio se i na predsjednika Odbora Ranka Ostojića (SDP), koji je bio SDP-ov ministar unutarnjih poslova, pitajući se je li zaslužio biti na čelu Odbora. Na čelo Odbora dovodimo čovjeka koji nema nikakve uspjehe u radu, ustvrdio je Culej, spočitavajući Ostojiću aferu svastika, ubojstvo Darka Pajčića u Vukovaru, slučaj Dolački…

“Uobičajeno je da netko tko je bio sluškinja u JNA, građansko lice u JNA ovdje redovito vrijeđa”, uzvratio mu je Ostojić, poručivši mu kako je neprimjereno tako govoriti o članovima nevladinih udruga. Izbor ljudi koji su predloženi u Vijeće bio je jednoglasan, rekao je Ostojić, odbacivši Culejeve prozivke.

Nakon gotovo tri godine, nakon raspisivanja i poništavanja natječaja, Sabor bi ovaj petak mogao imenovati Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koje ne postoji od konca 2015., kada je tadašnjem sastavu istekao mandat.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost predložio mu je predsjednika i šest članova Vijeća koji još moraju proći sigurnosnu provjeru. Za predsjednicu je predložena Zdravka Čufar Šarić, bivša potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, a za članove Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u, Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti, Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije te Vojko Rešetar koji je bio hrvatski konzul u Mostaru.

Iz životopisa kandidata vidljivo je da se htio napraviti balans između bivših zaposlenika u sigurnosnom sustavu i osoba iz nevladinih udruga, kaže Anđelko Stričak iz Kluba HDZ-a koji predlaže da se prihvate predložena imenovanja. Čufar Šarić, Rešetara i Bosanca predložila je opozicija, ostale pozicija, odgovara Ostojić i podsjeća kako se Odbor suglasio da je prioritet da se Vijeće napokon imenuje.

Vodili smo se time da je najvažnije da se Vijeće imenuje, vladajući se opredijelili da daju povjerenje i kandidatima koji su imali takvo iskustvo, rekao je Ostojić, napominjući da će sigurnosna provjera kandidata uslijediti tek nakon imenovanja. To je i Odboru bila otežavajuća okolnost, može se dogoditi da usvojimo prijedlog, a da netko eventualno ne prođe sigurnosnu provjeru, upozorio je Ostojić.

(Hina)

 

Civil Gordan Bosanac i hrvatski sigurnosni sektor

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari