Pratite nas

BiH

Sukob policije i ilegalnih migranata u Bihaću

Objavljeno

na

Tri policajca lakše su ozlijeđena, a trojica ilegalnih migranata uhićena nakon što su snage reda u Bihaću pokušale provesti raciju zbog više incidenata koji su se događali u objektu koji je služio za njihov smještaj.

Kako je objavila policija Unsko-sanske županije policajci su napadnuti prigodom obavljanja svojih redovitih poslova.

“Prigodom ulaska u privatni objekt u središtu Bihaća, naišli smo na otpor tu smještenih osoba i tri su policijska službenika lakše ozlijeđena.

Također, tri su migranta lišena slobode i u tijeku je njihovo procesuiranje”, rekao je za medije u BiH glasnogovornik MUP-a Unsko-sanske županije Ale Šiljdedić.

Pojasnio je kako se radilo o koordiniranoj akciji više županijskih institucija u nadzoru privatnog objekta u kojem boravi skupina od 135 migranata, s kojima su vlasti nekoliko posljednjih dana imali više incidentnih situacija.

Migranti iz toga centra onemogućavali su policiju u obavljanju njezinih zadaća, te su štitili nasilnike u svojim redovima, rekao je Šiljdedić zbog čega je u četvrtak uhićeno šest stranih državljana.

Vlasti Unsko-sanske županije najavile su kako će sve migrante koji su nelegalno smješteni u Bihaću u privatnim smještajima ili na javnim površinama premjestiti na lokaciju Vučjaka uz granicu s Hrvatskom, a čemu su se usprotivili hrvatski mještani iz sela Žegara, Vedrog Polja i Zavalja koji žive uz ovu lokaciju.

U Vučjaku je u tijeku postavljanje šatora, te infrastrukture za prijam veće skupine migranata koji u BiH dolaze ilegalno pokušavajući se dokopati Hrvatske i nastaviti dalje prema bogatim zemljama Europske unije.

Protiv smještanja migranata na lokaciji Vučjak oglasio se i posebni predstavnik Europske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark.

Zadnjih petnaestak dana raste broj dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu, a od početka ove godine zabilježeno je više od 9000 ilegalnih ulazaka u zemlju.

Tijekom prošloga tjedna zabilježeno je više međusobnih obračuna migranata te napada na mještane na području Unsko-sanske županije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Oni koji su izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime, priču treba dovesti do kraja

Objavljeno

na

Objavio

”Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. ”

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da pravna država mora pokazati svoju snagu u slučaju Aluminija.

”Sve što ima obilježja kriminalnih aktivnosti mora biti istraženo i procesuirano. Tu nitko ne smije biti zaštićen. Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. Apeliram da se to uradi što prije i da taj proces bude maksimalno transparentan”, kazao je Čović u intervjuu za Fenu.

On ističe da je oživljavanje proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanje radnika prioritet na kojem svi moraju raditi.

”Sad je najvažnije zaštititi radnike i to u smislu reprogramiranja kreditnih obveza koje mnogi od njih imaju te osiguranja primanja i zdravstvenog osiguranja. Svima treba biti jasno da Aluminij ne može i ne treba biti isti kao do sada.

Proces obnove mora ići etapno i zbog tehničko-tehnoloških, ali i ekonomskih razloga. Konkretni planovi i ekonomske računice postoje pa i redoslijed aktivnosti koje treba poduzeti je jasan. Sve to mora biti na zdravim ekonomskim osnovama.

Naravno, sve to uključuje niz pretpostavki, administrativnih, tehničkih i financijskih odluka. Tu je posebno važna uloga Vlade Federacije i ja očekujem da ta uloga bude sve vidljivija”, naglašava Čović.

Govoreći o posjetu Zagrebu i tamošnjim razgovorima o Aluminiju Čović podsjeća da je Aluminij jedan od najvećih proizvođača u BiH te ujedno i jedan od najvećih uvoznika i izvoznika te da je njegovim zaustavljanjem značajno ugroženo poslovanje Luke Ploče, Željeznica Federacije BIH i dijela Hrvatskih željeznica koje povezuju luku Ploče i BiH.

Pored toga, vlasnička struktura Aluminija je takva da 44% čine mali dioničari (radnici), 44% vlada Federacije BiH, a 12 % Republika Hrvatska. Svi oni imaju svoje predstavnike u Nadzornom odboru, sukladno udjelu u vlasničkoj strukturi.

”Zbog navedenih činjenica jasno je da Aluminij nije samo problem lokalnog karaktera, pa se čak ne tiče samo ni BiH. Sve kratkoročne i dugoročne reperkusije izazova s kojima se suočavamo posljednjih dana sasvim sigurno će jos dugo vremena biti jedan od naših prioriteta u zajedničkom nastojanju da u najvecoj mogućoj mjeri saniramo štetne posljedice prestanka isporuke električne energije Aluminiju, što je dovelo do gašenja proizvodnje.

U ovom trenutku najvažnije je iznaći odgovore kako i kojom dinamikom pokrenuti proizvodnju na tržišnim osnovama i zaštiti prava uposlenika. Uvjerio sam se da sva pitanja vezana za sudbinu Aluminija, osobito nakon ovih susreta, imaju svu potrebnu pažnju, razumijevanje i potporu ”, kaže Čović.

Prokomentirao je i prozivke na njegov račun u smislu odgovornosti za stanje u kojem se našao Aluminij. ” Što se mene osobno tiče, iako sam apsolutno i nedvojbeno bio izvan menadžmenta i bilo kakvog utjecaja na sami rad Aluminija, svjestan sam da kao predsjednik HNS-a i vodeće hrvatske stranke nosim određenu dozu, uvjetno rečeno je možemo nazivati političkom odgovornosti i to kao netko tko je predstavnik i tko govori u ime hrvatskog naroda.

Prvenstveno na način i u smislu potrebe da pružim svoj maksimalan doprinos koracima usmjerenim ka zbrinjavanju radnika i obnovi proizvodnih procesa u Aluminiju.

Naposljetku, od mene je zatražena pomoć od onih kojima je ona zbog nastalih okolnosti potrebita, a to je već samo po sebi dovoljan razlog da se uključim u rješavanje ovog problema u mjeri u kojoj to mogu i u kojoj je to dopušteno”, ističe Čović.

Kaže kako je jasno da postoji i politička zlouporaba slučaja Aluminij, koja je prisutna već godinama, a ova eskalacija problema pokušala se, dodaje, iskoristiti kako bi se, prije svega njega, a onda i hrvatsku politiku u BiH oslabilo u vrlo osjetljivom političkom trenutku.

”Pokušaji da se mene obilježi kao nekakvog glavnog krivca su političke podvale i dio mnogo većih igara za koje je Aluminij samo iskorišten. Na žalost kreatora, takvi pokušaji su već propali i hrvatska politička pozicija u BiH danas nije nimalo slabija. Naprotiv. Ipak, nije tajna da mnogi koji više i ne kriju antihrvatski sentiment, priželjkuju gospodarsko, društveno pa onda i političko osiromašenje i krah Hrvata kao političkog naroda, a situacija s Aluminijem ih je dodatno ohrabrila u takvim razmišljanjima.

S te strane je jako važno da upravo sada, kada je možda i najteže, pokažemo svu ustrajnost, odlučnost, ali i vizionarstvo i prilagodljivost koji će odrediti poslovne poteze za budućnost modernizacije, progresa i snažnog iskoraka ovog podneblja ka Europi ”, poručuje Čović.

Kada je u pitanju politički zaokret koji je nedavno najavio u kontekstu blokade uspostave vlasti i reforme izbornog zakona Čović kaže da se možemo neko vrijeme nakon izbora pretvarati kao da imamo vlast, ali je “prava istina da je nemamo i institucije gube snagu u smislu funckionalnosti, kapaciteta donošenja odluka, ali i političkom smislu“. To se onda, dodaje, odražava i na euroatlantske integracijske procese i aktivnosti s kojima već uvelike kasnimo.

”Kompletna država tone sve dublje u krizu i ne možemo se praviti kao da to ne vidimo. Stoga je i naša obveza, kao odgovornog političkog subjekta, da dignemo glas protiv toga i ukažemo na svu pogubnost svjesnog opstruiranja implementacije izbornih rezultata i provedbe na izborima izražene volje sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH.

Međutim, očito je da ima onih kojima odgovara status quo i neuspostava vlasti, a posebno izbjegavanje reforme izbornog zakonodavstva. Oni koji to rade su krajnje neodgovorni, jer tako obesmišljavaju održavanje izbora, čime ugrožavaju vladavinu prava i demokraciju. Hrvatska strana nije i neće biti dio problema i opstrukcija.

Međutim, za nas je, a uvjeren sam i za cijelu BiH i njen europski put, prevažno da vlast profunkcionira, ali i da konačno riješimo pitanje izbornog zakona, kao važnog stupa vladavine prava te zastite ustavnih načela i općih principa ljudskih prava. Uostalom, to od nas očekuju i prijatelji iz EU.

Nećemo dopustiti da nas se više zavlači i troši vrijeme na produciranje nekakvih kriza. Oni koji uistinu žele s nama ozbiljno surađivati morat će vrlo brzo staviti sve svoje karte na stol. Svi koji žele konkretan napredak imat će partnera u nama, ali alibi za opstrukcije ne želimo davati nikome. Iduće godine su lokalni izbori u BiH i oni konačno moraju biti održani i u Mostaru.

Temeljna pretpostavka za to je izmjena Izbornog zakona. Očekujemo da to, bez daljnjeg nepotrebnog i štetnog odlaganja, prihvate partneri na bošnjačkoj i srpskoj strani s kojima smo ušli u postizbornu suradnju”, zaključuje Čović u razgovoru za Fenu.

 

Dodik: Bošnjaci imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Bošnjaci imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

Nakon burne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Pelješki most obranio je Milorad Dodik, a htjeli su ga “minirati” bošnjački i “hrvatski” član Predsjedništva BiH.

Tako je preko noći promijenjena percepcija o njemu, a Dodik je postao graditelj novih odnosa. Proglašavajući veto, zaustavio je odluku bošnjačkog i hrvatskog kolege Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koje su pak birali Bošnjaci.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Republici Srpskoj u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom, a ne da tema razgovora bude Pelješki most koji je na hrvatskoj teritoriji.

“Treba da se usmjerimo na rješavanje postojećih problema poput granice kod Kostajnice, izgradnje mosta u Gradišci, odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori. Pelješki most za mene je isključivo unutrašnje pitanje Hrvatske”, rekao je Dodik za Večernji list.

On je napomenuo da su na tom projektu angažirana velika sredstva EU i da je sasvim sigurno da EU ne bi ušla u proceduru odobravanja da sve nije perfektno pravno čisto.

“Sljedeća stvar koja je bitna jeste da to rade Kinezi i kineske kompanije koje su prisutne u Republici Srpskoj. Sve to izaziva negativne konotacije. A od toga Republika Srpska ne bi imala nikakve koristi. Dakle, Republici Srpskoj je u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom”, objasnio je Dodik.

On je napomenuo da se tu ne radi ni o kakvom dugu predsjedniku HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Draganu Čoviću, odnosno da nitko nikom ne duguje, te da upravo zbog toga veoma dobro surađuju o političkim pitanjima, ali je ukazao da taj odnos nikada nije bio protiv interesa Bošnjaka.

“Mi branimo pravo Hrvatske da na vlastitoj teritoriji uređuje odnose kako hoće. Isto to tražimo i za sebe. To je isto kao da se netko nama miješa da u Banja Luci gradimo vodovod”, rekao je Dodik.

“Hrvatska je država hrvatskog naroda, a Srbija srpskog naroda. Republiku Srpsku doživljavam kao državu našeg naroda ovdje, svjestan istovremeno političke uloge i značaja hrvatskog naroda u BiH. U okviru toga mi pokazujemo primjer na koji način ćemo graditi te odnose. Mislim da budućnost upravo pripada odnosima koje smo izgradili Čović i ja, odnosno politički pokret koji nas slijedi”, naveo je Dodik.

Dodik je napomenuo da ima pravo i obavezu da oslušne što su interesi hrvatskog naroda, jer je jedan dominantan broj glasao za njega na izborima, a pri tome je ukazao da konstitucija BiH nije išla u prilog pozicioniranja hrvatskog kolektiviteta u političkom smislu, te da je hrvatska država pristala da Hrvati budu majorizirani u BiH.

On je ocijenio da su Bošnjaci i bošnjačka politička elita jedini koji bi mogli promijeniti stvari u BiH, ali da za to ne postoji spremnost, jer oni imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima, a kasnije nad Republikom Srpskom i Srbima. Nažalost svi gubimo vrijeme i BiH se dokazuje kao potpuno neupravljiva i nije dobro mjesto za život.

BiH se potvrđuje kao promašen koncept međunarodne zajednice, ne zbog Daytonskog sporazuma, nego zato što je međunarodna zajednica degradirala Daytonski sporazum i stvorila gotovo nemoguće prakse u BiH u pogledu odlučivanja o važnim pitanjima.

Inače, da je normalno, nikada se ne bi dogodilo ovo da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji glasuje protiv Pelješkog mosta, hrvatskih nacionalnih i državnih interesa. To se nikad ne bi dogodilo, a u tome su propust učinili oni koji su u ime hrvatskog naroda davali suglasnost na Daytonski ustav i Daytonski sporazum.

Prema njegovim riječima, iz Sarajeva uvijek traže novi konflikt, ali se grdno varaju oni koji misle da Srbi jadikuju što tamo nije formirana vlast.

“Svi gubimo vrijeme i BiH se dokazuje kao potpuno neupravljiva i nije dobro mjesto za život. BiH se potvrđuje kao promašen koncept međunarodne zajednice, ne zbog Daytonskog sporazuma, nego zato što je međunarodna zajednica degradirala Daytonski sporazum i stvorila gotovo nemoguće prakse u BiH u pogledu odlučivanja o važnim pitanjima”, precizirao je Dodik.

Dodik je rekao da se fukcioniranje Predsjedništva BiH ne može promatrati van činjenica da nisu konstituirani Vijeće ministara i parlament, te je spomenuo da je kao dosadašnji predsjedavajući činio sve da da pokuša da stvori novu dinamiku u BiH, ali da nije u tome uspio, prvenstveno u vezi sa utvrđivanjem kandidatkog statusa za članstvo u EU.

“U Sarajevu su odlučili da ne uspostave vlast i mi smo izgubili priliku da ove godine dobijemo status kandidata”, rekao je Dodik.

Dodik je istaknuo da nisu prihvatljive europske integracije koje bi značile odustajanje od prava predstavljanja naroda i njihove konstitutivnosti, već da je spreman da pristane poštivanje ustava i prava koja su njime definirana, kao i da se mora garantirati autonomnost odlučivanja naroda o svom statusu.

Na pitanje što je sa tvrdnjama da u BiH mora da vrijedi zakon većine, Dodik je odgovorio da sanjati nije zabranjeno.

Dodik je ocijenio da je Daytonskim sporazumom napravljena greška što je očuvana BiH, te da ovakava sistem odlučivanja, neuvažavanja i preglasavanja, te međunarodni intervencionizam ne daju BiH velike izglede.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari