Pratite nas

Naši u svijetu

Sukobi policije i prosvjednika u centru Kijeva nakon pokušaja uklanjanja barikada

Objavljeno

na

Prosvjednici na Maidanu u Kijevu, koji još uvijek drže kontrolu nad barikadama, jutros su se sukobili s pripadnicima specijalne policije nakon što su komunalne službe pokušale ukloniti njihove šatore i barikade. Fotografije koje stižu iz centra glavnog grada Ukrajine prikazuju barikade u plamenu.

ponovno-gori-maidan-sukob-policije-i-prosvjednika-u-centru-kijeva-nakon-pokusaja-uklanjanja-barikada
Sukob dolazi nakon više mjeseci konflikta između prosvjednika i nove administracije po pitanju što bi se trebalo učiniti s prosvjednim kampom. Dakako, za nove vlasti on više nije potreban, “poslužio je svrsi”, i sada bi bilo vrijeme da ga se ukloni, no, radikalnije frakcije na ulicama ne misle tako.

Ovo je u esenciji nastavak sukoba koji traje još od veljače ove godine kada je s vlasti srušen predsjednik Viktor Janukovič. Bez obzira kako se taj čin danas nazivao, činjenica jest da se radilo o oružanom državnom udaru, a i sam Janukovič je skoro izgubio glavu bježeći iz Kijeva prema ruskom teritoriju, kako je i sam kasnije ispričao za vrijeme jednog od svojih prvih intervjua.

U fizičkom rušenju Janukoviča ključnu ulogu su odigrale militantne ultra-nacionalističke skupine među kojima je bilo i političkih ambicija, a vjerojatno još uvijek i ima. No, nova vlast sada iste, eventualno, treba samo kao topovsko meso za rat na istoku zemlje, a u Kijevu su i više nego nepoželjni, štoviše, sada se na njih gleda kao na potencijalnu prijetnju, naročito u periodu kada bi se ekonomsko stanje u zemlji moglo početi naglo pogoršavati.

Za Porošenka i Jatsenjuka dojučerašnji saveznici sada su prijetnja koja se nalazi na svega nekoliko metara od parlamenta i predsjedničke palače. Vođa Desnog Sektora, najradikalnije skupine, Dmitrij Jaroš, čak se kandidirao i za predsjednika. Unatoč tome da su sami izbori u Ukrajini upitni zbog masovnog nesudjelovanja birača na istoku zemlje, činjenica jest kako Jaroš nije dobio nikakvu značajniju potporu glasača, manje od 1%, a bio je itekako medijski eksponirana ličnost. No, pitanje se postavlja koliko je to uopće bitno jer ove skupine mogu biti itekako konkretna prijetnja novim vlastima i bez političke potpore.

Prosvjednici na barikadama tvrde kako se ne planiraju povući, za njih je Maidan mjesto koje mora ostati kako bi se vlast držala pod kontrolom. Odavde kreće i direktan pritisak, dovoljno je samo se prisjetiti “pro-ratnih” prosvjeda kada su upravo ove skupine okružile parlament tražeći što brže i što veće vojno angažiranje protiv pobunjenika na istoku zemlje.Prema zadnjim informacijama situacija na Maidanu je i dalje napeta – prosvjednici policiju gađaju kamenjem i molotovljevim koktelima, gore barikade i gume. Komunalne službe izašle su na teren jutros kako bi uklonile barikade. Neposredno nakon početka rada pronašli su 20 kutija u kojima su se nalazile boce sa zapaljivom tekućinom.

jutros u Kijevu, 7.8.2014. 

Dakako, važno je spomenuti kako nisu samo šatori i barikade pod kontrolom radikalnih prosvjednika – oni još uvijek drže i okolne zgrade. Prema riječima kijevskih vlasti, pod njihovom kontrolom je ukupno 19 zgrada, uključujući administrativne urede i hotele. Procjenjuje se kako njih 500-injak trenutačno “živi” ovdje.

Ukrajinski državni tužitelj, Vitalij Jarema, rekao je kako moraju otići te kako će snositi odgovornost ukoliko ne poslušaju.

Ukrajinske vlasti će teško riješiti ovu situaciju – znaju da ako krenu silom na njih mnogi bi se mogli simpatizirati s radikalima, a Kijev bi još jednom bio u plamenu. Glavni fokus zemlje je na vojni sukob koji i dalje traje na istoku zemlje , vlasti tu činjenicu koriste znajući da pritom oni sami neće postati fokus.

Ali, kada se situacija na istoku zemlje riješi, ako se riješi, nove eskalacije u Kijevu nisu isključene.

No, pitanje je i kako će se ova današnja situacija završiti. Zadnje informacije govore kako dodatne policijske snage pristižu u centar grada. Jedan stanovnik Kijeva, 37-godišnji Vitalij Ljak, rekao je u razgovoru za medije: “Izgleda kao da sve što se događalo preko zime se sada ponovno vraća: gume gore, policija je tu, kao i ljudi s palicama. Ovo nije u redu, naročito sada kada su se najbolji ljudi otišli boriti u rat. Civilizirane zemlje se ne ponašaju ovako”.

Jedan od prosvjednika, Mikola Bondar, odjeven u ukrajinsku kozačku uniformu, rekao je kako će pružiti otpor pokušaju uklanjanja barikada. “Pokušali su nas ubiti danas. Pokušali su nas zapaliti”, rekao je u razgovoru za medije.

Business Insider/RT/RIA Novosti/Advance.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Windsor Canada – Predstavljena 134-ta braniteljska predstava

Objavljeno

na

Objavio

Topli dani su iza nas, jesen nam je opet zakucala na vrata. U jesen se čini da Bog zaodijeva zemlju u mnoštvo boja. Nažalost, za nas Hrvate, jesen
prikazuje crnu boju, i stare rane od 90-tih godina. Tada se prisjećamo najveće tragedije Hrvata modernoga vremena: Domovinski rat i pad grada Vukovara. I ove godine, kao i svih proteklih godina, smo zapalili svijeće za sve žrtve domovinskog rata. Po 134-ti put, produkcija filma “Bitka za Vukovar” se  održala u našim župnim prostorijama te izazvala veliku pozornost I oduševljenje publike.

Iz Hrvatske su nam stigli branitelji domovine i grada Vukovara g. Damir Plavšić, g. Damir Markuš i g. Viktorin Juric koji neumorno putuju svijetom da bi is#na o domovinskom ratu bila ispričana. Spektakl “Bitka za Vukovar” u Windsoru je bio jedan od četiri uprizorenja održana u Kanadi koju je turneju organizarala Kanadsko Hrvatska Gospodarska Komora a pogledalo ga je preko 3000 ljudi. Uz branitelje je ovom događaju nazočio i gradonačelnik Vukovara g. Ivan Penava.

Prije Vukovarske večere, održana je sveta misa zadušnica za sve žrtve domovinskog rata, a misno slavlje je predvodio kustos hrvatskih franjevaca u Kanadi i
Americi, naš fra Jozo Grbeš. Vukovarksi branitelj Viktorin Jurić je nosio uskrsnu svijeću kao simbol novoga života i svijetla koja daje nadu i rasvjetljuje tamu u našim srcima.

U tihoj i mračnoj dvorani, gradonačelnik g. Ivan Penava je zapalio svijeću od uskrsnoga svijetla, a potom su od njega zapalili svoje svijeće naši branitelji, a od branitelja i naši uzvanici redom. Iz tišine i mraka, naša tamna dvorana je zasjala i pretvorila se u jedno veliko svijetlo. Dok su svi prisutni palili svijeće, Klapa Kartolina je pjevala Bože čuvaj Hrvatsku.

Iako je bio radni dan, dvorana je bila prepuna. Služila se zajednička večera, a potom je išla glazbeno-scenska produkcija ‘Bitka Za Vukovar”. Cilj predstave
je da se educira naša mladež o domovinskom ratu, jer neznaju gotovo ništa. Tijekom predstave, kombinacijom vizualnih, svijetlosnih, i zvućnih efekata,
imali smo dojam kao da se nalazimo u ratnom Vukovaru. Sudjelovale su sve grupe naše folklorne skupine ‘Kardinal Alojzije Stepinac’ koja nosi ime velikog hrvatskog mučenika. Nažalost, mi smo narod koji ima previše mučenika. Ova manifestacija je održana večer uoči suđenja našoj hercegovačkoj ‘Šestorki’. Tada nismo ni slutili kakvu vijest nam donosi jutro, i da ćemo opet iznova potrnuti u bolnoj spoznaji da se redu hrvatskih mučenika pridružio još jedan …

U sklopu programa predstavljene su dvije knjige koje su napisali branitelji Vukovara. Damir Plavšić u svojoj knjizi ‘Bitka za Vukovar – Ne plaći, moj dobri
anđele’ iznosi 10 priča o događajima na Vukovarskom ratištu. Knjiga “58” HOS u obrani Vukovara i Bogdanovaca, autora Damira
Markuša iznosi događanja od momenta dolaska u Vukovar i Bogdanovce i opisuje svakodnevnicu koja je bila izražena u neprekidnom ratovanju i pogibijama.

Bila je to večer prolijevenih suza ali ponosnih srca, večer sjećanja i prelijepog druženja, pogotovo na kraju kad je naša mladež zapjevala ‘Lijepa li si’ skupa s braniteljima. Branitelj Damir Plavšić te večeri nam je rekao da smo zajedno stvorili Hrvatsku. Branitelji su bili hrabri i snažni, a mi ponosni.
Dijaspora je uvijek stajala iza naših branitelja, i dala podršku u teškim trenucima. Pa tako i ovu večer, pokazali smo našim braniteljima, našim herojima, da ih volimo, poštujemo i cijenimo i da stojima iza njih u ovoj tihoj i nenaoružanoj borbi koja se vodi protiv njih, i protiv svih hrvatskih domoljuba.

Autor: Diana Grbešić

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Treći hrvatski iseljenički kongres održat će se u Osijeku

Objavljeno

na

Objavio

Treći hrvatski iseljenički kongres održat će se u Osijeku od 29. lipnja do 1. srpnja iduće godine pod motom “Odlazak-ostanak-povratak”, objavio je Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva.  Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Kongresa dr.sc. Marin Sopta kaže kako su kongres posvetili razlozima odselidbe i neatraktivnosti povratka.

– Nastavno na našu inicijativu pokretanja iseljeničkih kongresa sa svrhom propitkivanja najvažnijih područja iseljeničkog iskustva i odnosa s Hrvatskom, Treći hrvatski iseljenički kongres posvetili smo razlozima odselidbe i neatraktivnosti povratka. Potaknut ćemo istraživanja među hrvatskim iseljenicima različitih generacija kako bi se doznalo zašto i kada su napustili domovinu? Kakva su njihova iskustva u novim sredinama? Planiraju li se vratiti u domovinu i pod kojim uvjetima bi se odlučili na taj korak? Jesu li zadovoljni politikom Republike Hrvatske spram hrvatskih iseljenika? Imaju li konkretne primjedbe i prijedloge državnim vlastima u Republici Hrvatskoj za kvalitetniju i učinkovitiju suradnju na relaciji domovina i iseljeništvo – kaže Sopta, piše Fenixmagazin.de

Kao i u slučaju prethodna dva kongresa, i na Treći hrvatski iseljenički kongres organizatori pozivaju znanstvenike i stručnjake koji se bave temom proučavanja hrvatskog iseljeništva iz iseljeništva i domovine, ali i poslovne ljude i povratnike u domovinu da predstave svoje aktivnosti, istraživanja te osobna iskustva pri realizaciji projekata i poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj.

– I ovoga puta organizirat ćemo posebne panele na kojima će nastupiti najuspješniji poslovni ljudi iz Hrvatske koji će svojim primjerima dokazati potencijalnim investitorima i povratnicima iz iseljeništva da bez obzira na ekonomsku krizu kroz koju prolazi Hrvatska postoji veliki potencijal za njihova ulaganja u hrvatsko gospodarstvo – otkriva Sopta.

Rad kongresa planirana je u dva dana tijekom kojih će se na panelima obraditi pitanja i teme o hrvatskim iseljenicima kao potencijalnim pokretačima ekonomske i demografske obnove Hrvatske, potom odnosi između hrvatskih iseljenika, povratnika u domovinu i domaćeg stanovništva u gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i općenito u društvenim procesima razvoja hrvatskog društva.
Bit će govora i o novčanim doprinosima i direktnoj investiciji hrvatskih iseljenika u domovini i osnivanju Hrvatsko iseljeničkog fonda za potrebe iseljeničkih investicija.

Govorit će se i o državnim beneficijama  hrvatskim iseljenicima kao poticaj za razvoj hrvatskog gospodarstva, integracijskim izazovima hrvatskih iseljenika u domovinu, državnoj strategiji  Republike Hrvatske spram iseljenika (analiza dosadašnje politike, iskustva – prijedlozi za unapređenje suradnje između domovinske i iseljene Hrvatske), usvajanju sustava elektronskog glasovanja za iseljenike te većoj zastupljenosti predstavnika iseljeništva u Hrvatskom saboru.

Obradit će i teme mapiranja nužnih pretpostavki za povratak dijela iseljenika (politika, institucije, društvo), kulture  (umjetnost i baština) i potencijali kulturne i kreativne industrije u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, digitalno okruženje i razvoj IT industrije – mogućnosti nacionalnih i globalnih integracija.

Više o Trećem Hrvatskom iseljeničkom kongresu doznajte na: www. crodiasporaconference.com.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari