Pratite nas

Kronika

Sumorno jutro nakon gašenja struje u Aluminiju

Objavljeno

na

Vecernji.Ba

Ćelije i anode su se spekle, to je kompletan gubitak i nema više povratka. Jedino nam preostaje graditi tvornicu nanovo. Iskreno, nismo vjerovali da će do ovoga doći…

Nakon sinoćnjeg gašenja Aluminija s elektronaponske mreže u krugu mostarskog kombinata jutros su osvanula prazna postrojenja. Među radnicima koji su došli vladala je depresivna atmosfera u što se uvjerio i reporter portala Klix.ba, piše Poskok.info

Radnici su se vratili s treće smjene ili su dolazili po svoje osobne stvari. Parking je pun, ali niko nije bio za neku veliku priču.

U ponoć kad je Aluminij d.d. Mostar isključen s elektronaponske mreže svi su znali da je kraj, a kad u naredna tri sata nije nekim čudom došla struja znamo da povratka za bivšeg giganta više nema.

Na kapiji zatičemo Željka Filipovića, člana Nadzornog odbora ispred malih dioničara, koji svoje komentar sažima u jednu riječ – katastrofa.

“Ćelije i anode su se spekle, to je kompletan gubitak i nema više povratka. Jedino nam preostaje graditi tvornicu nanovo. Iskreno, nismo vjerovali da će do ovoga doći, do zadnjeg trenutka smo se nadali čudu. Federalna vlada, Vlada Republike Hrvatske, svi su nas ostavili, posebno politika”, kaže Filipović.

Struja je bila osigurana za četiri posljednja dana, a Filipović podsjeća kako se oko Nove godine plaćala i po 96 eura za megavat-sat.

Željko Damjanović, član Nadzornog odbora ispred malih dioničara, kaže da je najtužnije što su oni cijelo vrijeme upozoravali kako je izlazna cijena struje u Elektroprivredi BiH 42 eura, a u Elektroprivredi HZHB 20 eura

“Oni su struju prodavali raznim mešetarima, da bi je mi plaćali 78 eura. U šeme su ušle razne lopine, mešetari. Ovaj proda onome, onaj onome… Iz struje se najviše novca izvlačilo, a nas su gurnuli u probleme i gledaj gdje smo sada”, konstatira Damjanović.

Aluminij je za struju mjesečno plaćao od 18 do 20 miliona KM, a ranije je to bilo do deset.Filipović dodaje kako se politika 20 godina trudila da uništi Aluminij te da je konačno uspjela.

“Ovo će biti kaos za Mostar, Hercegovinu, a i širu regiju. Posljedice će biti socijalne, političke, ali i svake druge. Boga mi i fizičke. Mi smo noćas bili do nekih doba, ljudi su jako napeti. Mene je za vrijeme blokade udario specijalac, a ja sam samo štitio kolege. To su radnici, nisu kriminalci”, kaže on.

Cilj jučerašnjih protesta i blokada saobraćajnica je bio, kažu nam, da se skrene pažnja na ovaj problem, a sada je sve izgubljeno.

“Prekjučer kad smo bili u Vladi u Sarajevu znali smo da je kraj. Vidjeli smo po dopremijerki Milićević i ministru Džindiću da je neko donio odluku da je za Aluminij kraj”, dodaje Damjanović.

Filipović kaže da posljedice gašenja Aluminija mora snositi i najviši politički vrh, a navodi posebno predsjednika HDZ-a Dragana Čovića.

“Ovo je katastrofa. Sad da nam neko da struju nema fajde, gotovo je”, kažu nam.

Ugašen mostarski Aluminij, radnici u suzama i nevjerici

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

DORH odbacio 13 kaznenih prijava protiv Milorada Pupovca

Objavljeno

na

Objavio

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je trinaest kaznenih prijava podnesenih protiv Milorada Pupovca zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona i kaznenog djela povrede ugleda Republike Hrvatske iz članka 349. Kaznenog zakona.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Dvije udruge građana i jedanaest pojedinačnih osoba podnijeli su kaznene prijave protiv prijavljenika odnosno zastupnika u Hrvatskom saboru, da je od 21. do 25. kolovoza 2019. u svojim javnim istupima, intervjuima, tiskovnim konferencijama i izjavama, počinio prijavljena kaznena djela iznoseći svoje komentare u odnosu na napade na pripadnike srpske manjine u Uzdolju i Đevrskama 21. kolovoza 2019.

Kaznene prijave odbačene su iz razloga što je nakon poduzetih provjera navoda iz prijava ocijenjeno da se u radnjama prijavljenika nisu ostvarila obilježja kaznenih djela poticanja na nasilje i mržnju kao niti kaznenog djela povrede ugleda Republike Hrvatske niti kakvog drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, s obzirom da sadržaj izjava prijavljenika nije bio usmjeren izvrgavanju poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republike Hrvatske niti je predstavljao poziv na javno nasilje i mržnju već u suštini predstavlja oštru, ali dopuštenu kritiku spomenutih događaja u Republici Hrvatskoj.

To posebice iz razloga što se u konkretnom slučaju radi i o zastupniku u Hrvatskom saboru koji predstavlja svoje biračko tijelo, a saborski zastupnici uživaju najvišu ustavnu i konvencijsku zaštitu slobode izražavanja i iznošenja svojih političkih stavova, ideja i ocjena.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Odbačena kaznena prijava protiv Milijana Brkića

Objavljeno

na

Objavio

Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku je, nakon završenog istraživanja, odbacilo kaznenu prijavu PNUSKOK-a, Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Osijek protiv Milijana Brkića, njegovog brata Joze Brkića, kuma Blaža Curića te bivšeg policijskog informatičara Franje Varge zbog osnovane sumnje na počinjenje više kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.

Iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi da je prvookrivljenik od lipnja 2015. do 20. rujna 2018., u Belišću, sa svog osobnog računala, koristeći pritom korisničko ime i zaporku koje je dobio od drugookrivljenika, više puta pristupao e-mail računu prvooštećenice (1970.) i na svoje računalo presnimavao datoteke s njenog računa, koje bi potom presnimio na USB uređaj i posredstvom trećeeokrivljenika prenosio drugookrivljeniku. Proizlazi i da je drugookrivljenik dostavio prvookrivljeniku podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci drugooštećenice (1989.) tražeći od njega da mu dostavlja računalne podatke s njenog mobitela, te da mu je dostavio i korisničke podatke i lozinke za pristup profilu jedne društvene mreže i servisu za pohranu podataka trećeoštećenice (1988.) ali uz njeno ovlaštenje, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva (DORH).

Slijedom navedenog, tijekom istraživanja nije utvrđena osnovana sumnja da bi prvookrivljenik računalne podatke prvooštećenice presreo ili snimio tijekom prijenosa, ni da bi drugookrivljenik tražio presretanje podataka prvooštećenice i drugooštećenice i da bi dostavio prvookrivljeniku korisničke podatke i zaporke trećeoštećenice u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava.

Prema tome, nije utvrđena osnovana sumnja da bi time prvookrivljenik počinio kazneno djelo neovlaštenog presretanja računalnih podataka iz članka 269. stavak 1. KZ/11 u odnosu na prvooštećenicu, ni da bi drugookrivljenik počinio kazneno djelo poticanja na počinjenje tih kaznenih djela u odnosu na prvooštećenicu i drugooštećenicu te kazneno djelo zlouporabe naprava iz članka 272. stavak 2. KZ/11 u odnosu na trećeoštećenicu, a samim time niti da bi trećeokrivljenik počinio kazneno djelo pomaganja u počinjenju kaznenog djela neovlaštenog presretanja računalnih podataka u odnosu na prvooštećenicu.

Iz rezultata provedenog istraživanja proizlazi da je četvrtookrivljenik proslijedio podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci četvrtooštećenice (1977.) trećeokrivljeniku, a on potom prvookrivljeniku, ali uz ovlaštenje četvrtooštećenice. No, kako prikupljeni podaci i dokazi ne ukazuju da bi navedeni računalni podaci četvrtooštećenice bili proslijeđeni prvookrvljeniku u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava, tako ne proizlazi osnovana sumnja da bi četvrtookrivljenik počinio kazneno djelo zlouporabe naprava iz članka 272. stavak 2. KZ/11 u odnosu na četvrtooštećenicu, a samim time niti da mu je trećeokrivljenik pomagao u počinjenju tog kaznenog djela.

Međutim, iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi osnovana sumnja da bi opisanim radnjama prvookrivljenik počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1. KZ/11, a drugookrivljenik dva kaznena djela poticanja na počinjenje upravo tog kaznenog djela. Budući da se kazneni progon za ovo kazneno djelo, sukladno odredbi članka 266. stavka 4. KZ/11 progoni isključivo po prijedlogu oštećenika, a oštećenice su prilikom ispitivanja izričito navele kako se ne smatraju oštećenima i da ne traže kazneni progon okrivljenika, državno odvjetništvo u izostanku navedene procesne pretpostavke nije moglo pokrenuti kazneni postupak protiv navedenih osoba za ovo kazneno djelo.

Slijedom svega navedenog, budući da nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi okrivljenici počinili prijavljena kaznena djela kao niti druga kaznena djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, a sve su oštećenice izričito iskazale da ne traže kazneni progon za kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1. KZ/11, kaznena prijava je odbačena, izvijestilo je Državno odvjetništvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari