Pratite nas

Iz Svijeta

Suradnja Hrvatske i Rumunjske nikad nije bila bolja

Objavljeno

na

Foto: EPA

Postojeći intenzitet odnosa Rumunjske i Hrvatske, koji se očituje u suradnji u europskim pitanjima, na gospodarskom, obrambenom, prometnom i drugim poljima, najdinamičniji je u povijesti dviju zemalja, složili su se u petak u Bukureštu premijer Andrej Plenković i njegova rumunjska kolegica Viorica Dancila.

“Ovakvoj dinamici dijaloga na najvišoj razini, na resornoj razini naših ministara, kao i na unaprjeđenju gospodarske suradnje nismo svjedočili u proteklih gotovo 30 godina”, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji s rumunjskom čelnicom premijer Andrej Plenković, drugog dana svog posjeta Rumunjskoj, dodavši kako posebice veseli jačanje trgovinske razmjene koja je prešla 310 milijuna eura.

Dancila je naglasila kako je razmjena prošle godine rasla 25 posto, što ne čudi s obzirom na poduzete napore u tom smjeru. Daljnjem rastu će doprinijeti i počasni konzulat koji je Rumunjska u ožujku otvorila u Splitu, dodala je premijerka, a Plenković je ustvrdio da je Bukurešt na čelo konzulata imenovao “izrazito uglednu i utjecajnu” osobu u hrvatskom gospodarskom svijetu, Stipu Roglića iz tvrtke Orbico.

Obrambena suradnja

Ministar obrane Damir Krstičević i rumunjski kolega Mihai-VIorel Fifor u nazočnosti dvaju premijera potpisali su izjavu o unaprjeđenju bilateralne sigurnosne i obrambene suradnje.

Premijer i ministar će kasnije posjetiti Međunarodni sajam obrane, aeronautike i sigurnosti “Black Sea Defense and Aerospace 2018” na kojem svoje proizvode izlaže devet tvrtki iz Hrvatske: Agencija Alan, Čateks, Galeb, Galko, HS Produkt, Kap-Ko, Odjeća, KROKO i Šestan-Busch.

Riječ je o sedmom izdanju tog sajma u Bukureštu, na kojem izlaže više od 270 tvrtki iz više od 25 zemalja i koji se mijenja sa sajmom “Adriatic Sea Defense and Aerospace” u Splitu.

Zajedničko djelovanje unutar Europske unije

Rumunjska i Hrvatska uz Finsku čine takozvani “trio” koji od 1. siječnja 2019. preuzima predsjedanje Europskim vijećem. Trio priprema zajednički program, utvrđuje teme i glavna pitanja u razdoblju od 18 mjeseci. Bukurešt predsjeda u prvom polugodištu 2019., a Hrvatska u prvom polugodištu 2020. godine, obje po prvi puta od ulaska u europsku obitelj.

“Dolazimo u poziciju vođenja Vijeća baš u vrijeme izazova za EU – od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz tog saveza, novih izbora za Europski parlament, pa do pregovora o višegodišnjem financijskom okviru”, rekao je Plenković na konferenciji, dodavši kako je u tom kontekstu važno da u idućim tjednima i mjesecima bude dogovoren zajednički program triju država.

Rumunjska premijerka je otkrila kako se s Plenkovićem složila da prioriteti budućeg europskog proračuna trebaju biti politika kohezije i zajednička poljoprivredna politika.

“Naša vizija u okviru EU-a čvrsto je europska i ima u vidu dublju integraciju saveza. Raduje me da Rumunjska i Hrvatska imaju konvergentne stavove o budućnosti Unije”, zaključila je Dancila, socijaldemokratkinja koja je kao zastupnica bila u istom sazivu Europskog parlamenta kao i Plenković.

Dvije države složne su i u davanju podrške euroatlantskoj perspektivi državama zapadnog Balkana, te obje žele članstvo u šengenskom prostoru.

Premijeri su posebno naglasili i zajedničku pripadnost dunavskom bazenu i istaknuli njegov prometno-gospodarski potencijal.

“Nastojat ćemo u razdoblju koje je pred nama ojačati strategiju EU-a za dunavsku regiju, da povežemo sve zemlje od Schwarzwalda do Crnog mora”, rekao je Plenković.

Manjine

Dvoje čelnika je ustvrdilo kako u jačanju bilateralnih odnosa važnu ulogu imaju i manjine.

“Hrvatska manjina u Rumunjskoj jedna je od najstarijih manjina uopće i ovdje živi i gradi svoju kulturu, baštinu i identitet gotovo 6. stoljeća”, rekao je Plenković i pritom zahvalio premijerki što Hrvati imaju svog političkog predstavnika u parlamentu i svoj obrazovni sustav kojim mogu čuvati svoj identitet.

Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara. Karaševski Hrvati jedna su od najstarijih (prema nekim izvorima i najstarija) te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina.

“Mi sa svoje strane dajemo posebnu pozornost Istrorumunjima koji žive u Istri, govore rumunjski jezik i čine dodatno bogatstvo u ukupno 22 nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj”, zaključio je.

Susreti s drugim čelnicima

Plenković se nakon susreta s premijerkom sastao i s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom. Podrijetlom rumunjski Nijemac, Iohannis je često u sukobu s vladajućim socijaldemokratima.

Početkom mjeseca je najavio da će pokušati osporiti njihovu pravosudnu reformu za koju Europska komisija, američki State Department, rumunjski pravnici i tisuće prosvjednika, koji su posljednji put izašli na ulice prošlog tjedna, smatraju da ugrožava neovisnost sudova, piše Reuters.

Iohannis je krajem travnja zatražio i ostavku Dancile zbog političkog sukoba oko vladinog plana preseljenja rumunjskog veleposlanstva u Jeruzalem. Tijekom njegovog mandata koji traje od kraja 2014. godine na čelu rumunjske vlade izmijenilo se već devet premijera.

Plenković će se nakon Iohannisa susresti i s predsjednikom Zastupničkog doma Nicolaem-Liviuem Dragneaom, čelnikom socijaldemokrata za kojeg Reuters piše da zapravo vodi vladu. Dragnea je u travnju 2016. proglašen krivim za izbornu prijevaru, zbog čega je dobio dvogodišnju zabranu obnašanja premijerske funkcije. Optužen je i za zloupotrebu položaja, a suci su najavili su da će presudu objaviti 29. svibnja, prenosi Reuters.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj u Boki kotorskoj

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.

Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.

Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

“Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari