Pratite nas

Iz Svijeta

Suradnja Hrvatske i Rumunjske nikad nije bila bolja

Objavljeno

na

Foto: EPA

Postojeći intenzitet odnosa Rumunjske i Hrvatske, koji se očituje u suradnji u europskim pitanjima, na gospodarskom, obrambenom, prometnom i drugim poljima, najdinamičniji je u povijesti dviju zemalja, složili su se u petak u Bukureštu premijer Andrej Plenković i njegova rumunjska kolegica Viorica Dancila.

“Ovakvoj dinamici dijaloga na najvišoj razini, na resornoj razini naših ministara, kao i na unaprjeđenju gospodarske suradnje nismo svjedočili u proteklih gotovo 30 godina”, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji s rumunjskom čelnicom premijer Andrej Plenković, drugog dana svog posjeta Rumunjskoj, dodavši kako posebice veseli jačanje trgovinske razmjene koja je prešla 310 milijuna eura.

Dancila je naglasila kako je razmjena prošle godine rasla 25 posto, što ne čudi s obzirom na poduzete napore u tom smjeru. Daljnjem rastu će doprinijeti i počasni konzulat koji je Rumunjska u ožujku otvorila u Splitu, dodala je premijerka, a Plenković je ustvrdio da je Bukurešt na čelo konzulata imenovao “izrazito uglednu i utjecajnu” osobu u hrvatskom gospodarskom svijetu, Stipu Roglića iz tvrtke Orbico.

Obrambena suradnja

Ministar obrane Damir Krstičević i rumunjski kolega Mihai-VIorel Fifor u nazočnosti dvaju premijera potpisali su izjavu o unaprjeđenju bilateralne sigurnosne i obrambene suradnje.

Premijer i ministar će kasnije posjetiti Međunarodni sajam obrane, aeronautike i sigurnosti “Black Sea Defense and Aerospace 2018” na kojem svoje proizvode izlaže devet tvrtki iz Hrvatske: Agencija Alan, Čateks, Galeb, Galko, HS Produkt, Kap-Ko, Odjeća, KROKO i Šestan-Busch.

Riječ je o sedmom izdanju tog sajma u Bukureštu, na kojem izlaže više od 270 tvrtki iz više od 25 zemalja i koji se mijenja sa sajmom “Adriatic Sea Defense and Aerospace” u Splitu.

Zajedničko djelovanje unutar Europske unije

Rumunjska i Hrvatska uz Finsku čine takozvani “trio” koji od 1. siječnja 2019. preuzima predsjedanje Europskim vijećem. Trio priprema zajednički program, utvrđuje teme i glavna pitanja u razdoblju od 18 mjeseci. Bukurešt predsjeda u prvom polugodištu 2019., a Hrvatska u prvom polugodištu 2020. godine, obje po prvi puta od ulaska u europsku obitelj.

“Dolazimo u poziciju vođenja Vijeća baš u vrijeme izazova za EU – od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz tog saveza, novih izbora za Europski parlament, pa do pregovora o višegodišnjem financijskom okviru”, rekao je Plenković na konferenciji, dodavši kako je u tom kontekstu važno da u idućim tjednima i mjesecima bude dogovoren zajednički program triju država.

Rumunjska premijerka je otkrila kako se s Plenkovićem složila da prioriteti budućeg europskog proračuna trebaju biti politika kohezije i zajednička poljoprivredna politika.

“Naša vizija u okviru EU-a čvrsto je europska i ima u vidu dublju integraciju saveza. Raduje me da Rumunjska i Hrvatska imaju konvergentne stavove o budućnosti Unije”, zaključila je Dancila, socijaldemokratkinja koja je kao zastupnica bila u istom sazivu Europskog parlamenta kao i Plenković.

Dvije države složne su i u davanju podrške euroatlantskoj perspektivi državama zapadnog Balkana, te obje žele članstvo u šengenskom prostoru.

Premijeri su posebno naglasili i zajedničku pripadnost dunavskom bazenu i istaknuli njegov prometno-gospodarski potencijal.

“Nastojat ćemo u razdoblju koje je pred nama ojačati strategiju EU-a za dunavsku regiju, da povežemo sve zemlje od Schwarzwalda do Crnog mora”, rekao je Plenković.

Manjine

Dvoje čelnika je ustvrdilo kako u jačanju bilateralnih odnosa važnu ulogu imaju i manjine.

“Hrvatska manjina u Rumunjskoj jedna je od najstarijih manjina uopće i ovdje živi i gradi svoju kulturu, baštinu i identitet gotovo 6. stoljeća”, rekao je Plenković i pritom zahvalio premijerki što Hrvati imaju svog političkog predstavnika u parlamentu i svoj obrazovni sustav kojim mogu čuvati svoj identitet.

Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara. Karaševski Hrvati jedna su od najstarijih (prema nekim izvorima i najstarija) te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina.

“Mi sa svoje strane dajemo posebnu pozornost Istrorumunjima koji žive u Istri, govore rumunjski jezik i čine dodatno bogatstvo u ukupno 22 nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj”, zaključio je.

Susreti s drugim čelnicima

Plenković se nakon susreta s premijerkom sastao i s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom. Podrijetlom rumunjski Nijemac, Iohannis je često u sukobu s vladajućim socijaldemokratima.

Početkom mjeseca je najavio da će pokušati osporiti njihovu pravosudnu reformu za koju Europska komisija, američki State Department, rumunjski pravnici i tisuće prosvjednika, koji su posljednji put izašli na ulice prošlog tjedna, smatraju da ugrožava neovisnost sudova, piše Reuters.

Iohannis je krajem travnja zatražio i ostavku Dancile zbog političkog sukoba oko vladinog plana preseljenja rumunjskog veleposlanstva u Jeruzalem. Tijekom njegovog mandata koji traje od kraja 2014. godine na čelu rumunjske vlade izmijenilo se već devet premijera.

Plenković će se nakon Iohannisa susresti i s predsjednikom Zastupničkog doma Nicolaem-Liviuem Dragneaom, čelnikom socijaldemokrata za kojeg Reuters piše da zapravo vodi vladu. Dragnea je u travnju 2016. proglašen krivim za izbornu prijevaru, zbog čega je dobio dvogodišnju zabranu obnašanja premijerske funkcije. Optužen je i za zloupotrebu položaja, a suci su najavili su da će presudu objaviti 29. svibnja, prenosi Reuters.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Szijjarto: Europska komisija promiče migracije u Europu, središnja Europa ih ne želi

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija promiče migracije u Europu, dok zemlje središnje Europe smatraju migracije lošim i odbijaju ih, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto za MTI u Istanbulu u srijedu, nakon ministarskog sastanka na forumu Budapest Process.

Na konferenciji predstavnici Europske komisije “dali su sve od sebe da naglase kako je migracija dobra za Europu” te ustraju na tome da je potreban trend daljnje migracije, rekao je ministar.

Szijjarto je kazao da se “ponovno pokazalo jedinstvo središnje Europe” te dodao da su se Austrija i Italija priključile višegradskim zemljama i odbile potpisati zaključni dokument sastanka i njihov akcijski plan.

“Te zemlje uopće ne prihvaćaju poziciju da je migracija dobra i da je treba promicati”, rekao je Szijjarto. Migracija predstavlja “Daljnje i ekstremne rizike za Europu”, inzistirao je ministar.

On je rekao da su nedavno u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji uhićeni bivši pripadnici terorističke organizacije Islamske države i te je događaje nazvao “alarmantnim”.

On je istaknuo da se teroristi IS-a vraćaju u Europu “na stotine” te da se time povećava teroristička prijetnja. “To se mora zaustaviti”, ustvrdio je. on jer je situacija na zapadnom Balkanu “sve dramatičnija”.

(Hina)

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Objavljeno

na

Objavio

Rusija će odgovoriti na svako razmještanje raketa srednjeg dometa u Europi, ciljajući ne samo zemlje u kojima se nalaze rakete već i same Sjedinjene Države, zaprijetio je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Reći ću to jasno i otvoreno: Rusija će biti primorana razmjestiti oružje koje će moći biti korišteno ne samo protiv teritorija s kojih može dolaziti izravna prijetnja, nego i protiv teritorija na kojima se nalaze centri za odlučivanje”, kazao je Putin u godišnjem govoru pred parlamentom o stanju nacije.

Iako je, kako ocjenjuje Reuters, dao dosad najoštriju izjavu o potencijalnoj novoj utrci u naoružanju, Putin je kazao da Rusija ne traži sukob i da neće poduzeti prvi korak u smislu razmještanja raketa kao odgovor na američko povlačenje iz sporazuma INF.

Ali ruska reakcija na razmještanje raketa bit će odlučna i američki političari, od kojih su neki opsjednuti s američkom posebnošću, moraju uračunati rizik prije nego poduzmu prve korake, poručio je.

Putin je također istaknuo da je odluka Washingtona o povlačenju iz INF sporazuma donesena na neutemeljnim optužbama da Moskva krši taj sporazum, dodajući da ga zapravo krše Sjedinjene Države.

Ta je američka odluka navela i Rusiju da suspendira svoje sudjelovanje u Sporazumu o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) koji datira iz Hladnog rata i da počne razvijati nova oružja, rekao je Putin.

“Naši američki partneri mogli su biti pošteni umjesto da koriste imaginarne optužbe na račun Rusije kako bi opravdali svoj jednostrani izlazak iz sporazuma”, rekao je Putin.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Propašću INF-a još samo jedan ugovor regulira nuklearno oružje između Rusije i SAD-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari