Pratite nas

Iz Svijeta

Suradnja Hrvatske i Rumunjske nikad nije bila bolja

Objavljeno

na

Foto: EPA

Postojeći intenzitet odnosa Rumunjske i Hrvatske, koji se očituje u suradnji u europskim pitanjima, na gospodarskom, obrambenom, prometnom i drugim poljima, najdinamičniji je u povijesti dviju zemalja, složili su se u petak u Bukureštu premijer Andrej Plenković i njegova rumunjska kolegica Viorica Dancila.

“Ovakvoj dinamici dijaloga na najvišoj razini, na resornoj razini naših ministara, kao i na unaprjeđenju gospodarske suradnje nismo svjedočili u proteklih gotovo 30 godina”, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji s rumunjskom čelnicom premijer Andrej Plenković, drugog dana svog posjeta Rumunjskoj, dodavši kako posebice veseli jačanje trgovinske razmjene koja je prešla 310 milijuna eura.

Dancila je naglasila kako je razmjena prošle godine rasla 25 posto, što ne čudi s obzirom na poduzete napore u tom smjeru. Daljnjem rastu će doprinijeti i počasni konzulat koji je Rumunjska u ožujku otvorila u Splitu, dodala je premijerka, a Plenković je ustvrdio da je Bukurešt na čelo konzulata imenovao “izrazito uglednu i utjecajnu” osobu u hrvatskom gospodarskom svijetu, Stipu Roglića iz tvrtke Orbico.

Obrambena suradnja

Ministar obrane Damir Krstičević i rumunjski kolega Mihai-VIorel Fifor u nazočnosti dvaju premijera potpisali su izjavu o unaprjeđenju bilateralne sigurnosne i obrambene suradnje.

Premijer i ministar će kasnije posjetiti Međunarodni sajam obrane, aeronautike i sigurnosti “Black Sea Defense and Aerospace 2018” na kojem svoje proizvode izlaže devet tvrtki iz Hrvatske: Agencija Alan, Čateks, Galeb, Galko, HS Produkt, Kap-Ko, Odjeća, KROKO i Šestan-Busch.

Riječ je o sedmom izdanju tog sajma u Bukureštu, na kojem izlaže više od 270 tvrtki iz više od 25 zemalja i koji se mijenja sa sajmom “Adriatic Sea Defense and Aerospace” u Splitu.

Zajedničko djelovanje unutar Europske unije

Rumunjska i Hrvatska uz Finsku čine takozvani “trio” koji od 1. siječnja 2019. preuzima predsjedanje Europskim vijećem. Trio priprema zajednički program, utvrđuje teme i glavna pitanja u razdoblju od 18 mjeseci. Bukurešt predsjeda u prvom polugodištu 2019., a Hrvatska u prvom polugodištu 2020. godine, obje po prvi puta od ulaska u europsku obitelj.

“Dolazimo u poziciju vođenja Vijeća baš u vrijeme izazova za EU – od izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz tog saveza, novih izbora za Europski parlament, pa do pregovora o višegodišnjem financijskom okviru”, rekao je Plenković na konferenciji, dodavši kako je u tom kontekstu važno da u idućim tjednima i mjesecima bude dogovoren zajednički program triju država.

Rumunjska premijerka je otkrila kako se s Plenkovićem složila da prioriteti budućeg europskog proračuna trebaju biti politika kohezije i zajednička poljoprivredna politika.

“Naša vizija u okviru EU-a čvrsto je europska i ima u vidu dublju integraciju saveza. Raduje me da Rumunjska i Hrvatska imaju konvergentne stavove o budućnosti Unije”, zaključila je Dancila, socijaldemokratkinja koja je kao zastupnica bila u istom sazivu Europskog parlamenta kao i Plenković.

Dvije države složne su i u davanju podrške euroatlantskoj perspektivi državama zapadnog Balkana, te obje žele članstvo u šengenskom prostoru.

Premijeri su posebno naglasili i zajedničku pripadnost dunavskom bazenu i istaknuli njegov prometno-gospodarski potencijal.

“Nastojat ćemo u razdoblju koje je pred nama ojačati strategiju EU-a za dunavsku regiju, da povežemo sve zemlje od Schwarzwalda do Crnog mora”, rekao je Plenković.

Manjine

Dvoje čelnika je ustvrdilo kako u jačanju bilateralnih odnosa važnu ulogu imaju i manjine.

“Hrvatska manjina u Rumunjskoj jedna je od najstarijih manjina uopće i ovdje živi i gradi svoju kulturu, baštinu i identitet gotovo 6. stoljeća”, rekao je Plenković i pritom zahvalio premijerki što Hrvati imaju svog političkog predstavnika u parlamentu i svoj obrazovni sustav kojim mogu čuvati svoj identitet.

Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara. Karaševski Hrvati jedna su od najstarijih (prema nekim izvorima i najstarija) te jezično i etnografski najbolje očuvanih hrvatskih manjina.

“Mi sa svoje strane dajemo posebnu pozornost Istrorumunjima koji žive u Istri, govore rumunjski jezik i čine dodatno bogatstvo u ukupno 22 nacionalne manjine koje žive u Hrvatskoj”, zaključio je.

Susreti s drugim čelnicima

Plenković se nakon susreta s premijerkom sastao i s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom. Podrijetlom rumunjski Nijemac, Iohannis je često u sukobu s vladajućim socijaldemokratima.

Početkom mjeseca je najavio da će pokušati osporiti njihovu pravosudnu reformu za koju Europska komisija, američki State Department, rumunjski pravnici i tisuće prosvjednika, koji su posljednji put izašli na ulice prošlog tjedna, smatraju da ugrožava neovisnost sudova, piše Reuters.

Iohannis je krajem travnja zatražio i ostavku Dancile zbog političkog sukoba oko vladinog plana preseljenja rumunjskog veleposlanstva u Jeruzalem. Tijekom njegovog mandata koji traje od kraja 2014. godine na čelu rumunjske vlade izmijenilo se već devet premijera.

Plenković će se nakon Iohannisa susresti i s predsjednikom Zastupničkog doma Nicolaem-Liviuem Dragneaom, čelnikom socijaldemokrata za kojeg Reuters piše da zapravo vodi vladu. Dragnea je u travnju 2016. proglašen krivim za izbornu prijevaru, zbog čega je dobio dvogodišnju zabranu obnašanja premijerske funkcije. Optužen je i za zloupotrebu položaja, a suci su najavili su da će presudu objaviti 29. svibnja, prenosi Reuters.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

EU zahtjeva od Mađarske objašnjenje o dodjeli azila Gruevskom

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski premijer Viktor Orban treba ponuditi “jasno objašnjenje” odluke svoje zemlje da dodjeli politički azil bivšem makedonskom premijeru, izjavio je u srijedu na svom Twitter profilu povjerenik za proširenje EU-a.

Nikola Gruevski, koji je pobjegao iz Makedonije nakon što je osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije, rekao je u utorak kako mu je dodjeljen politički azil u Mađarskoj.

Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju EU, na Twitteru je napisoa kako je vidio izvješća o azilu dodjeljenom u članici Unije Mađarskoj.

“Ako se ova vijest potvrdi, očekujem od Viktora Orbana jasno objašnjenje njegovih razloga”, napisao je Hahn.

Iako mađarske vlasti nisu potvrdile tu informaciju, provladin dnevni list Magyar Idok objavio je u utorak na svojoj mrežnoj stranici da je zahtjev bivšeg makedonskog čelnika uspješno riješen, ne navodeći da je riječ o “političkom” azilu.

“Imigracijska služba je zaključila da Gruevski ispunjava zakonske uvjete za dobivanje izbjegličkog statusa”, dodao je taj list. Usto je ocijenila da je “utemeljena” njegova tvrdnja kako mu je u Makedoniji život ugrožen, objavio je Magyar Idok.

Bivši predsjednik stranke VMRO-DPMNE Nikola Gruevski vodio je zemlju od 2006. do 2016. Gruevski i mađarski premijer Viktor Orban nekoliko su puta iskazali svoju političku bliskost. Obojica su protivnici američkog milijardera mađarskog podrijetla Georgea Soroša, zbog njegove potpore imigraciji.

Gruevski je u listopadu osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe službene dužnosti prilikom nabave 600.000 eura vrijednog Mercedesa.

Makedonija je 2005. godine službeno priznata kao kandidat za priključenje Europskoj uniji, no nije započela s pristupnim pregovorima.

(Hina)

 

Viktor Orban pozvao Europu da se vrati svojim kršćanskim korijenima: Spasimo europski kontinent od migranata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

I Australija odbacuje Marakeški sporazum

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Australija je u srijedu postala posljednja u nizu zemalja koje su odbacile UN-ov globalni sporazum o migracijama, uz tvrdnje njezinih ministara da on nije u nacionalnom interesu.

Globalni kompakt o migracijama, koji bi trebao biti potpisan sljedećeg mjeseca na UN-ovu summitu u Marakešu, “ohrabrio bi ilegalni ulazak u Australiju”, navodi se u izjavi koju su potpisali australski premijer Scott Morrison, ministar unutarnjih poslova Peter Dutton i ministrica vanjskih poslova Marise Payne.

U izjavi se nadalje navodi kako kompakt “ne uspijeva na odgovarajući način razlikovati ljude koji ulaze u Australiju ilegalno i one koji to čine legalno”.

UN-ov sporazum o izbjeglicama postao je kontroverzan u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeškog kompakta tvrde da taj ‘neobvezujući sporazum‘ proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

 

 

 

Zekanović: Mi smo protiv ovakve nasilne kolonizacije Europe!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari