Pratite nas

Gospodarstvo

Suradnjom i projektima do razvoja Donjeg Miholjca

Objavljeno

na

Izgradnja nove zgrade Srednje škole godinama zaokuplja pozornost građana Donjeg Miholjca, pa je bila i jedna od najvažnijih tema na, 28. rujna 2018. godine, održanom obilježavanju Dana Grada Donjeg Miholjca i blagdana Sv. Mihaela.

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj u dvorani dvorca Mailath nazočio je i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, ujedno u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

Župan Anušić je svim stanovnicima Donjeg Miholjca čestitao Dan njihova grada i poželio sretan blagdan, a nazočne pozvao na nastavak suradnje i zajedničkog rada na dobrobit svih građana ovog grada i Osječko-baranjske županije. – Sinergija na svim razinama potrebna je za razvoj svake zajednice te je dobro što smo tako počeli raditi. Podsjećam samo da je šesta sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem ponovno održana u našoj županiji te da smo otvoreno razgovarali o projektima i svemu što je bitno za sve ljude, prvenstveno za ostanak mladih – rekao je župan. Naglasio je kako su sve jedinice lokalne i regionalne samouprave s novom poreznom reformom znatno povećale svoje prihode te olakšale rad, a osobito je važno što im je time omogućen značajan pomak u realizaciji započetih i pripremi novih projekata.

– Izgradnja nove Srednje škole nije upitna. Pri kraju je revizija ranijeg projekta, pa ćemo ubrzo konkretno razgovarati o udjelima Ministarstva kulture, Županije i Grada u financiranju izgradnje. Škola će biti završena u sadašnjem mandatu izvršne vlasti – potvrdio je župan. Dodao je kako Županija vodi osobitu brigu za stanje u školstvu i zdravstvu. Aktualan je tako i projekt energetske obnove zgrade Osnovne škole August Harambašić, ukupne vrijednost 6,24 milijuna kuna u komu Županija participira s 2,5 milijuna kuna. Županija je financirala pripremu projektne dokumentacije za Osnovnu i Srednju školu u Donjem Miholjcu te za Područnu školu u Rakitovici, s Gradom financira besplatni školski obrok za sve učenike osnovnih škola, a naravno financira i opremanje škola, održavanje, stipendiranje učenika, prijevoz.

Velika su ulaganja Županije i na području zdravstva. Samo kroz projekt „Dostupnija primarna zdravstvena zaštita“ za Dom zdravlja Donji Miholjac predviđeno je ukupno 3,47 milijuna kuna, i to za opremu, infrastrukturne radove i edukacije liječnika.

– Dug je put oporavka gospodarstva i ukupnog stanja na ovom području. Zato nam je potreban zajednički rad i međusobno uvažavanje i kada nismo istih političkih opcija i razmišljanja. Projekti ne smiju biti upitni nego ih trebamo nastaviti u suradnji i djelovanju u pozitivnom smjeru, što i radimo – poručio je župan Anušić.

Gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić govorio je o aktualnim projektima grada s 961 godinu dugom povijesti. Između ostalog, naveo je da uskoro počinje obnova Dječjeg vrtića Pinokio, ukupne vrijednosti 2,5 milijuna kuna. Obrazložio je izgradnju Srednje škole i sportske dvorane, izgradnju javne rasvjete, ceste Rakitovica – Sveti Đurađ, otresnica, kružnog toka, pješačkih staza, a posebno je naglasio projektiranje obnove kulturne baštine, dvorca Mailath-Prandau u vrijednosti dva milijuna kuna. Već je pripremljena projektna dokumentacija za apliciranje na natječaj kojim bi se osiguralo oko 70 milijuna kuna za realizaciju projekta kojim će biti promijenjena slika središta grada, obnovljeni dvorci i parkovi, izgrađen botanički vrt, a sve u cilju razvoja ruralnog turizma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU; Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Objavljeno

na

Objavio

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata. U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u.

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija, sa 133 posto, Portugal, sa 125 posto, Cipar, sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 njih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je pritom porastao na Cipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.

U skupini zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 postotna boda, te Nizozemska i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice. Cipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjoj razini, sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka, za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal, za 4,6 postotnih bodova, Austrija, za 4,3 postotna boda, Litva, za 4,2 postotna boda, Nizozemska, za 4,1 postotni bod, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri postotna boda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Krš-Pađene – Hercegovci kod Knina ulažu 1,8 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Na ljutom kršu Bukovice, u Općini Ervenik nedaleko od Knina, gradi se najveća vjetroelektrana (Krš-Pađene) u Hrvatskoj i široj regiji snage 142 megavata.

Vrijednost projekta je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna. Za usporedbu, Pelješki će most koštati Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH.

Projekt se razvijao punih 16 godina, prva je lopata zabijena krajem prošlog ljeta, a ovaj tjedan kreće postavljanje vjetroturbina, piše Tportal.

Vjetroelektrana službenog imena Krš-Pađene imat će ukupno 48 vjetroturbina. Smještena je na kamenitoj visoravni površine 21 kilometar kvadratni. Donedavno su njome vladali čagljevi i druga zvjerad, a sad gospodari teška mehanizacija.

Kompanija iz Posušja regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima više od 300 zaposlenih i, osim u zemljama bivše Jugoslavije, posluje u Albaniji i Švicarskoj. Godišnji prihodi joj se kreću oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna).

Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubuškom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura.

Uz vjetroelektranu Krš-Pađene u Hrvatskoj, Lager ima u planu graditi vjetroelektranu Gradina (42 megavata) kraj Tomislavgrada u BiH, piše Tportal.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari