Pratite nas

Sutra je blagdan Male Gospe!

Objavljeno

na

[dropcap]S[/dropcap]utra, 8. rujna, slavimo rođendan Blažene Djevice Marije majke Kristove i majke ljudi, ili Malu Gospu. Marija (aram. Mirjam, lat. Maria) bila je kći Joakima i Ane. Najstariji spomen Isusove majke nalazi se u poslanici Galaćanima: “Ali kada dođe punina vremena, posla Bog svoga Sina, rođena od žene, rođena pod Zakonom da otkupi podložnike Zakona, da primimo posinjenje”. (Gal 4,4). O Marijinu životu više podataka nalazimo u Lukinu evanđelju. Rođena oko 20. godine prije Krista. Živjela je u Nazaretu. Bila je zaručena s Josipom (Mt 1,18). U ovoj Godini vjere na poseban način preporučuje se čitanje Biblije, Katekizma Katoličke Crkve i dokumenata Drugog vatikanskog sabora. Blagdan Male Gospe je prigoda da pročitamo što Drugi vatikanski sabor kaže o Gospi. Osmo poglavlje Dogmatske konstitucije o Crkvi “Lumen gentium” posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji. Sveti otac Pavao VI. zajedno sa saborskim ocima proglasio je ovu konstituciju 21. studenoga 1964. Konstitucija ima osam poglavlja, a 69 brojeva. U prvom poglavlju govori se o otajstvu Crkve, a u drugom o Božjem narodu. Treće poglavlje posvećeno je uglavnom biskupima, četvrto vjernicima laicima, a šesto redovnicima.

Peto poglavlje obrađuje opći poziv na svetost u Crkvi. U sedmom poglavlju govori se o eshatološkom značaju putujuće Crkve i njezino jedinstvo s nebeskom Crkvom. Osmo poglavlje ima naslov „Blažena Djevica Marija Bogorodica u otajstvu Krista i Crkve“. Poglavlje obuhvaća brojeve od 52. do 69., a ima pet cjelina: I. Proslov, II. Zadaća Blažene Djevice u poretku spasenja, III. Blažena Djevica i Crkva, IV. Štovanje Blažene Djevice Marije. V. Marija – znak sigurne nade i utjehe putujućem Božjem narodu. Saborski oci pozivaju na štovanje „u prvom redu slavne vazda Djevice Marije, Majke Boga i Gospodina našega Isusa Krista.“ (LG 52) Marija je „slobodnom vjerom i slobodnim posluhom sudjelovala u ljudskom spasenju.“ U Crkvi se Kristova Majka, majčinskom ljubavlju skrbi za vjernike, te je vjernici zazivaju kao „Odvjetnicu, Braniteljicu, Pomoćnicu i Posrednicu“ ali svjesni „niti što oduzima niti što nadodaje dostojanstvu i djelotvornosti Krista, jedinoga Posrednika“. Marija je uzor kreposti, te „poziva vjernike k svojem Sinu, k njegovoj žrtvi i k Očevoj ljubavi“. Sabor poziva na promicanje pravog štovanja Blažene Djevice Marije. Isusova Majka je već na nebu proslavljena dušom i tijelom i ona je „slika i početak Crkve kakva treba biti dovršena u budućem vijeku“. Uzmimo malo vremena i pročitajmo osmo poglavlje Konstitucije o Crkvi.

FV/vecernji

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari