Connect with us

Kronika

Sv. misa povodom 3. obljetnice smrti don Anto Bakovića

Objavljeno

-

Anto Baković

Don Anto Baković, rođen je  Goraždu 4. srpnja 1931., a umro u Zagrebu, 26. siječnja 2017. Bio je hrvatski katolički svećenik, domoljub koji je ljubio hrvatski narod, publicist, novinar, povijesni istraživač, svjedok i analitičar zločinačkog jugokomunizma, praktičan demograf i promicatelj strateške hrvatske populacijske politike.

Rođen je 1931. godine u Goraždu na rijeci Drini kao sedmo dijete u dobrostojećoj obitelji. Osnovnu školu završio je u Goraždu, srednju u Sarajevu, teološki studij u Ljubljani, dok je u Đakovu 29. lipnja 1959. zaređen za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Kao student bogoslovije pozvan je na služenje vojnog roka u JNA. Na kraju vojnog roka, osuđen je na izdržavanje zatvorske kazne s prisilnim radom u vremenu od četiri godine, jer je odbio govoriti protiv kardinala Alojzija Stepinca i svrstati ga kao zločinca. U zatvoru u Nišu preživio je strašnu torturu kroz tri dana batinanja, do duboke nesvijesti i kome. Nakon izlaska iz zatvora nastavio je i završio studij teologije. Za svećenika je zaređen 1959. godine. Kao bogoslov, a kasnije i svećenik, proveo je 10 godina robijanja u 7 jugokazamata. Godine 1962. Rankovićev je policijski režim pomilovao dio robijaša u KPD-u Zenici, no ne i Slavka Miletića, Tomislava Vidovića, Andriju Radoša, Antu Bakovića i Vinka Vicu Ostojića.

Don Anto Baković djelovao je u župama Kaknju, Korićanama, Janjevu na Kosovu i u Maglaju. U Janjevo je došao nakon što je protjeran iz BIH, jer je bio nepoćudan režimu zbog predanog svećeničkog rada. Osnovao je dječji zbor “Bijeli anđeli”, koji je postao poznat u cijeloj bivšoj državi. Osnovao je i “Katon” (Katolički ton) te snimio i izdao dvadesetak singlica – gramofonskih ploča sa stotinjak pjesama pod nazivom “Duhovne hrvatske pučke pjesme”. Ponovno je osuđen na zatvorsku kaznu. Nakon povratka, djelovao je u župi Maglaj, gdje je izgradio svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Snimio je Bibliju u kasetama, prvo zvučno izdanje Biblije na hrvatskom jeziku. Prestao je sa službovanjem u župi 1983. godine, kada je umirovljen službeno zbog bolesti, ustvari zbog nepoćudnosti u otporu prema komunizmu. Bio je i ostao trn u oku zloglasnog jugokomunističkog sustava.

Od 1983. godine don Anto Baković bavi se pitanjima pronatalitetne politike. Razočaran opstrukcijom i neučinkovitošću duhovne obnove hrvatskog naroda godine 1995. počinje uređivati i izdavati mjesečni list Narod, glasilo za demografsku obnovu i duhovni preporod. Napisao je knjige: “Za jednu bolju Hrvatsku”, “Hrvatska demografska čitanka”, “Jedno dijete više”, “Programska načela Hrvatskog populacijskog pokreta”, “Drinske mučenice”, “Ostaje li Hrvatska bez majki”, “Dječak s Drine” (autobiografija), “Svećenici – žrtve rata i poraća”, Hrvatski martirologij XX. stoljeća i “Batinama do oltara”. Najveće zaslužno djelo mu je jedinstvena enciklopedija mučeništva katoličkog svećenstva u vremenu komunizma “Hrvatski martirologij XX. stoljeća” na kojoj je radio je 17 godina. Na 1100 stranica piše o 664 mučenika Crkve u Hrvata za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata i poraća. Neosporno je kao svjedok vremena te sustavnog podsjećanja na četničke zločine na Drini, najzaslužniji za pokretanje Postulature i proglašenje blaženima Drinskih mučenika u Sarajevu 24. rujna 2011.

Osnovao je udruge: Hrvatski populacijski pokret, Pronatalitetni pokret “Jedno dijete više”, Martyrium Croatiae te Apostolat ljubavi “Jedna obitelj više”. Proslavio je 50. godina svećeništva zlatnom misom 12. srpnja 2009. godine u crkvi Sv. Jeronima u Zagrebu, s porukom: “Nema spasa Hrvatima bez demografske obnove, a demografske obnove bez moralne obnove”.

Preminuo je 26. siječnja 2017. godine u svećeničkom domu u Zagrebu, te pokopan na zagrebačkom Mirogoju. Ostat će zapamćen njegov nemjerljivi doprinos hrvatskom narodu promicanjem natalitetne politike i suočavanja sa svim totalitarnim režimima dvadesetog stoljeća, a na poseban način s komunizmom, čija je dugogodišnja mučenička žrtva i sam bio. Nažalost ostao je neshvaćen sve do danas.

Prema podacima wikipedije dopunio Damir Borovčak

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari