Pratite nas

Politika

Svađa na saborskom Odboru za Ustav: Zaiskrilo između Vesne Pusić i Željka Olujića

Objavljeno

na

Saborski Odbor za Ustav u ponedjeljak je razgovarao s 24, od ukupno 46, kandidata za ustavne suce, a na sjednici je zaiskrilo kada je Vesna Pusić (HNS) optužila odvjetnika Željka Olujića da je javno lagao kako Pusić nema završenu gimnaziju, što ga, uvjerena je, diskvalificira kao kandidata za Ustavni sud.

[ad id=”93788″]

“Tužno je da vi s pozicije potpredsjednice Sabora i članice Odbora unosite subjektivan stav o nečemu o čemu ste, draga moja gospođo, imali prilike raspravljati sa mnom javno, ali ste šutjeli. Ja neću za vas upotrijebiti tako teške riječi kao što ste vi za mene, jer štujem vašu poziciju, ali tu unositi nešto što sam rekao je najblaže rečeno bezobrazno”, odgovorio je Olujić.

Pusić mu je uzvratila kako se radi o činjenicama, na što je Olujić upitao zašto ga nije tužila. “Nisam se željela spuštati na tu razinu, ali pitam sada, kad ste se prijavili za ovako časnu poziciju. To je za mene nespojivo. To je vrlo relevantno za funkciju za koju ste se vi javili. Sada to nije više samo pitanje političkog nadmudrivanja”, odgovorila je Pusić.

Olujić je, međutim, ustvrdio kako je sve što je rekao istina. “Vi to najbolje znate. Niste se željeli sa mnom naći na jedinom adekvatnom mjestu, na sudu, i tužno je da sad moram tražiti zaštitu predsjednika Odbora od vaših subjektivnih napada”, kazao je Olujić. Raspravu je prekinuo predsjednik odbora Robert Podolnjak te rekao da Pusić očito neće dobiti odgovor pa da nema smisla više raspravljati. Pitao ju je ima li još pitanja, a Pusić je odgovorila “za Olujića sigurno ne”.

Kandidati složni: Neki predmeti na Ustavnom sudu “nedopustivo dugo”

Većina kandidata suglasna je da neki predmeti na Ustavnom sudu stoje neriješeni nedopustivo dugo. “Razumljivo je da se pred Ustavnim sudom mogu naći delikatna pitanja. Delikatne odluke podrazumijevaju donošenje u razumnom vremenu. Državna tijela u demokratskom sustavu trebaju biti čvrsta, sa spremnošću rizika da donose nepopularne odluke”, uvjeren je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Darko Klier.

Odvjetnik i bivši sudac zagrebačkog Županijskog sudac Miroslav Šumanovićsmatra kako je apstraktna ocjena ustavnosti zakona bitnija u odnosu na rješavanje pojedinačnih predmeta. “Ustavni sud ne može biti zadnja instanca sudovanja u percepciji pravosuđa”, drži Šumanović.

Aktualna sutkinja Ustavnog suda Duška Šarin objasnila je kako se u nekim predmetima započne rasprava koja, međutim, zastane zbog nekih dodatnih mišljenja ili promjene zakona. Uvjerena je da je za neke tužbe bolje da ih Ustavni sud nikada ne riješi, no suglasna je da slučaj bivših dioničara Croatia banke, čija ustavna tužba nije riješena ni nakon 16 godina, traje predugo.

“Nadam se da će biti riješen u razumnom roku”, kazala je. Šarin ne bi zabranila reizbor ustavnih sudaca jer je, smatra, iskustvo koje suci steknu u mandatu neprocjenjivo, budući je teorija jedno, a praksa drugačija. “To iskustvo je neprocjenjivo i može doprinjeti daljnjem radu, posebice sada kada je mandat istekao 10 sudaca, a još tri ističe iduće godine”, rekla je Šarin. Nije joj sporno što se velika većina odluka na Ustavnom sudu donosi jednoglasno ni to što nema izdvojenih mišljenja. Objasnila je da se odluke “bruse” kroz raspravu te priznala da se, iako i sama često ima drugačiji stav, na kraju prikloni mišljenju većine.

Na pitanja o nadležnosti Ustavnog suda u ocjenjivanju odluka Vrhovnog suda, sutkinja Vrhovnog suda Katarina Buljan kazala je kako ne spori nadležnost Ustavnog suda, no uvjerena je da su mnoge odluke Vrhovnog suda ustavni suci ukinuli na temelju činjenica koje se, kaže, ne utvrđuju na Vrhovnom, nego na nižim sudovima.

“Vrhovni sud nema ovlast baviti se činjenicama, činjenični supstrat zadan je na nižim stupnjevima, no u Ustavnom sudu su ljudi koji nikada nisu bili suci i koje lako zavedu činjenice pa ukidaju odluke Vrhovnog suda zanemarujući to što Vrhovni sud nema nikakvu mogućnost da se bavi činjenicama”, upozorila je Buljan.

Buljan: Bilo bi dobro da je više kandidata s Vrhovnog suda

Uvjerena je kako bi među ustavnim sucima moralo biti više onih koji dolaze s Vrhovnog suda te kako Sabor treba razmisliti o rješenju poput talijanskog, po kojemu je taj udio zakonom propisan. Buljan dijeli mišljenje većine kandidata da neki podnesci na Ustavnom sudu stoje neprimjereno dugo. “Ne mogu se oteti dojmu da se, ili ponašamo kao nojevi pa zabijemo glavu u pijesak ili čekamo da netko drugi odradi posao”, rekla je Buljan, navodeći kao primjer zahtjev za ocjenu ustavnosti valutne klauzule.

Još jedna aktualna ustavna sutkinja Snježana Bagić, o kojoj neslužbene informacije govore da bi mogla dobiti još jedan mandat, odgovorila je na prozivke da je prepisala rad tajnika Suda Teodora Antića.

Naglasila je kako nije riječ o znanstvenom, stručnom ni doktorskom radu, već radu koji je pratio njezino izlaganje na jednoj stručnoj raspravi u Beogradu. Za taj je rad, o javnosti djelovanja Ustavnog suda, koristila dio Antićeva rada, ali je, priznaje, propustila navesti da ga je citirala.
“On me je upozorio na to, ja sam mu se ispričala i na skupu u Beogradu, izlažući rad, to spomenula. Nije mi bila namjera da zlorabim nečiji rad za svoje znanstveno promicanje, to je bilo samo za skup”, kazala je.

Pomoćnik predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga i bivši zastupnik Pero Kovačević mijenjao bi odredbu prema kojoj se Ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, budući da na taj način nije uspio ni jedan izbor ustavnih sudaca. “Znamo kakav bi to udar bio da do 7. lipnja ne izaberemo ustavne suce”, upozorio je Kovačević. Smatra i kako bi u 21. stoljeću Ustavni sud morao primati podneske u elektroničkom obliku.

Razgovor s kandidatima odbor će nastaviti u utorak, kada će, među ostalima, na pitanja zastupnika odgovarati i troje saborskih zastupnika, SDP-ovi Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović i HDZ-ov Davorin Mlakar te aktualna predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović: Neće nama u Skupštini docirati o Dinamu oni koji su navijali za klubove iz Beograda!

Objavljeno

na

Objavio

Gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Krešimir Kartelo izjavio je u četvrtak prije sjednice zagrebačke Gradske skupštine, kako su točku o Dinamu s prošle sjednice povukli i odgodili, odnosno stavili je na današnju skupštinsku sjednicu, jer im je postalo neprihvatljivo da to bude ‘stranačka priča’.

U prijedlogu o GNK “Dinamo”,  Kluba gradskih zastupnika Neovisni za Hrvatsku, stoji da se zagrebačka Gradska skupština protivi preoblikovanju sportske udruge Građanski nogometni klub “Dinamo” u sportsko dioničko društvo, prije no što se u udruzi provedu potpuno transparentni izbori u skladu s pozitivnim propisima.

“Što se tiče prijedloga Građanski nogometni klub  ‘Dinamo’ želio bih samo objasniti što se dogodilo i zašto se ponavlja. Vidjeli ste prošli puta kada smo povukli točku i na samoj sjednici Skupštine najavili da ćemo je staviti na dnevni red na ovu sjednicu Skupštine; pojavili su se određeni medijski napisi koji su govorili o političkoj trgovini, o tome da su Neovisni za Hrvatsku okrenuli leđa Dinamu, da su za privatizaciju.

Dakle, to su konstrukcije koje ne da nisu inteligentne, nego su vrlo zlonamjerne i dolaze od istih onih ljudi koji su zapravo i krivi za cijeli taj nesretni slijed događaja”, izjavio je na konferenciji za novinare u Gradskoj skupštini Krešimir Kartelo.

Objasnio je da je prijedlog zaključka Neovisnih za Hrvatsku o GNK  “Dinamo” od samoga početka bio “nadstranačka priča” u kojoj Klub zastupnika Neovisni za Hrvatsku nije preuzimao nikakav ekskluzivitet za postavljanje te točke na dnevni red.

“Međutim, naknadno su se neki politički igrači uključili u to, pa i stranke, odnosno klubovi zastupnika koji su otvoreno nama u razgovoru rekli kako njih zanima da se oni ukrcaju na taj vlak”, izjavio je Kartelo.

Istaknuo je kako je to Neovisnima za Hrvatsku “postalo neprihvatljivo” i tu točku su odgodili, jer su mjesec dana konzistentno držali priču da to nije stranačka tema.

A o tome da Neovisnima za Hrvatsku, netko spočitava brigu ili ljubav prema Dinamu, Kartelo kaže kako dovoljno govori statistika.

“Kao što je rekao kolega (Zlatko) Hasanbegović sinoć – tko je odrastao na utakmicama, a tko je tu došao s prijedlogom da se čak i Dinamu oduzme Maksimir? Prema tome, mi jesmo za transparentne procese u Dinamu, jesmo za to da se u Dinamu uspostavi red i da se Dinamo vrati svojim navijačima, ali nismo za to da Dinamo ide u kaos i anarhiju; da imamo, dakle, jednog nakon drugog koji su isti, kao što nam se dogodilo 2000. godine”, irekao je.

Na konferenciji za novinare predstavio se i novi gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Davorin Karačić koji je u zastupničke klupe sjeo umjesto Ane Lederer, koja je imenovana za pročelnicu zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu.

Karačić je zahvalio stranci koja mu je dala povjerenje da se, rekao je, što jače i što bolje bori za ovaj grad i za Zagrepčane.

Dodao je da sada neće govorio ništa o eventualnim programima i vizijama. “Određene ideje u glavi postoje, ali kako ja nisam solo igrač nego sam tu dio tima, sve će to doći s vremenom”, rekao je novi gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku, Karačić.

Na dnevnom redu današnje sjednice zagrebačke Gradske skupštine je i prijedlog zaključka – postupak preoblikovanja Građanskog nogometnog kluba “Dinamo” koji su uputili oporbeni klubovi gradskih zastupnika.

Prijedlozi oporbe o GNK Dinamo

Oporba predlaže zaključak da se – Gradska skupština Zagreba protivi preoblikovanju sportske udruge Građanski nogometni klub “Dinamo” u sportsko dioničko društvo prije provedbe potpuno demokratskih i transparentnih izbora, na kojima će svi članovi udruge sudjelovati u biranju tijela udruge koja će zatim odlučiti o daljnjoj budućnosti GNK “Dinama”. Također, dok se ne steknu zakonski uvjeti za utvrđivanje objektivne vrijednosti kluba i ‘nastale štete zbog potencijalnih nezakonitih radnji i sukoba interesa’. U prijedlogu oporbe navodi se i kako se – Gradska skupština protivi davanju suglasnosti GNK “Dinamo” za korištenje Gradskog stadiona “Maksimir” za potrebe preoblikovanja. (Hina)

Zlatko Hasanbegović je za portal Zagreb.info kratko prokomentirao situaciju:

Stvorena je lažna afera da su Neovisni oko pitanja Dinama pristupili političkoj trgovini. O tome ćemo sutra govoriti na Gradskoj skupštini. U Skupštini danas sjede tri čovjeka iz Neovisnih koji su odrasli na tribinama. To smo Davorin Karačić, Krešimir Kartelo i ja.

Smiješno je da nam o ljubavi prema Dinamu dociraju oni koji ili nisu navijali za Dinamo (da ne kažem za koje klubove u Beogradu su navijali), ili ono koji nikad u životu nisu bili na stadionu. Svaka čast Tomaševiću i Radi Borić, ali da bi na sebe mogli preuzeti priču o Dinamu, trebao bi pohoditi barem jednu utakmicu. Siguran sam da nikad u životu nisu kročili na Maksimir, a ni na bilo koji drugi stadion, rekao je Hasanbegović za portal Zagreb.info te naveo razloge zašto neće podržati prijedlog oporbe:

Nećemo ih podržati jer mi imamo svoj prijedlog zaključka u koji se, spletom nesretnih okolnosti, u zadnji čas, pet minuta prije glasovanja i mimo svih dogovora, uključila oporba; SDP, Tomašević i Rada Borić. Njihov prijedlog potpuno je neprihvatljiv. Oni ga koriste za političku promociju, a s Dinamom pri tome imaju veze kao vi i ja s Lujem 14. Tri minute prije glasovanja o našem prijedlogu počeli su petljati s amandmanima.

Cijela ova priča nema veze s Dinamom već s odnosima političkih snaga te s mojim političkim ‘prijateljima’ iz dijela kulturnog miljea koji teško podnose činjenicu da je pročelnica za kulturu postala članica našeg kluba Ana Lederer. Uršu Raukar i Vilima Matulu ne zanima Dinamo, već nešto sasvim drugo čemu smo mi iz Neovisnih prepreka. Otud nezadovoljstvo i stvaranje zablude u javnosti miješanjem krušaka i jabuka, objasnio je Hasanbegović, piše zagreb.info

 

PRISEGNUO NOVI GRADSKI ZASTUPNIK DAVORIN KARAČIĆ!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

VLADA: Prihvaćen paket zakona za pomoć blokiranim građanima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo 325.000 blokiranih građana s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna, uz više od 21 milijarde kune kamata

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila paket zakona kojima se, kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, nastoji olakšati položaj blokiranih građana – to su prijedlozi zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, te o izmjenama Zakona o stečaju potrošača.

Obrazlažući prijedlog zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, ministar financija Zdravko Marić rekao je da je krajem ožujka u Hrvatskoj bilo 325.000 blokiranih građana s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna, uz više od 21 milijarde kune kamata.

Obavezan otpis 10.000 kuna glavnice

Vlada želi dati obol početku rješavanju toga problema, kaže Marić, uz poruku da se dugovi i obveze moraju podmirivati. Najavio je kako se tom mjerom očekuje momentalna deblokada oko 7000 građana.

Zakonom, koji se jednokratno primjenjuje na sve dugove s kraja prošle godine, utvrđuje se skupina vjerovnika grupe 1, koji su obvezni otpisati do 10.000 kuna glavnice po dužniku.

U tu skupinu vjerovnika spadaju država, proračunski i izvanproračunski korisnici, trgovačka društva u isključivom vlasništvu države, pravne osobe kojima je osnivač Hrvatska, te druge pravne osobe sukladno objavi Ministarstva financija.

Jedinice lokalne uprave i samouprave u prvom koraku ne otpisuju dug automatizmom, već kao i ostali vjerovnici iz grupe 2, poput teleoperatera i dr., same odlučuju o iznosu otpisa.

Marić je pritom pojasnio da im se otpisani dug do 10.000 kuna priznaje kao porezni rashod, a to im je stimulans da slijede primjer države.

Za ostali dio duga predviđena je obročna otplata, odnosno reprogram do 60 mjeseci za dugove veće od 500.000 kuna.

Ukupno su 97 posto iznosa blokada dugovi od preko godinu dana, kojima je obuhvaćeno oko 80 posto građana, a najveći iznos predstavljaju dugotrajne blokade, rekao je Marić.

Fina automatizmom prestaje s ovrhom

U vezi prijedloga zakona provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Marić je rekao kako se ograničava trajanje ovrhe na novčanim sredstvima samo za fizičke osobe, dok se za pravne pokreće stečajni postupak.

Ako se tražbina vjerovnika ne naplati u cijelosti od fizičke osobe u roku tri godine od primitka u Finu, a nije bilo pokušaja naplate u zadnjih šest mjeseci, Fina automatizmom prestaje s ovrhom. Međutim, time ne prestaje dugovanje, već samo ovrha koja je neprovediva, naglasio je Marić.

Uspješnost naplate ovrhe starije od tri godine je samo 1,19 posto, pa i niža. Mijenja se način naplate, očekuje se smanjenje iznosa naplate, a ovrhovoditelj će procijeniti isplativost pokretanja ovrhe na novčanim sredstvima, dodao je Marić.

Procjenjuje se da bi tom mjerom moglo biti deblokirano oko 71.000 građana s ukupnim iznosom blokada od 32 milijarde kuna. Marić naglašava kako se ne radi o prestanku dugova, nego se brišu iz Fine, a ovrhovoditelj može pokrenuti ovrhu tako što će morati predujmljivati troškove.

Smatramo da ćemo prevenirati pokretanje velikog broja ovrha nad novčanim sredstvima, kazao je Marić poručivši kako mjere ne trebaju biti poticaj da se dugovi ne plaćaju.

Uvođenje ubrzanog i pojednostavljenog stečajnog postupka

Prijedlog izmjena Zakona o stečaju potrošača obrazložio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekavši kako se odnosi na građane koji su dužni do 20.000 kuna, a u blokadi su dulje od tri godine.

Izmjenama zakona uvodi se novi institut, ubrzani i pojednostavljeni stečajni postupak. Njime će se omogućiti građanima koji se nalaze u dugotrajnoj blokadi da u kraćem razdoblju dobiju još jednu priliku podmiriti dug vjerovnicima, a njima da ih naplate.

Odbacio je tvrdnje da se time građane gura u stečaj, pojasnivši kako Fina po službenoj dužnosti u prvom koraku obavještava građane koji ispunjavaju uvjete za stečaj, a oni će ga moći odbiti.

Ako se građanin ne odredi, nadležni općinski sud otvara stečaj i građanin opet može reći da ga ne želi, a ako se suglasi postupak ide dalje, rekao je Bošnjaković.

Izrazio je uvjerenost da će tim zakonom biti obuhvaćeno oko 120.000 građana. Poruka je da nikome ništa ne opraštamo, nego dajemo mogućnost još jednom vjerovnicima da naplate dugove, istaknuo je Bošnjaković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori