Pratite nas

Politika

Svađa na saborskom Odboru za Ustav: Zaiskrilo između Vesne Pusić i Željka Olujića

Objavljeno

na

Saborski Odbor za Ustav u ponedjeljak je razgovarao s 24, od ukupno 46, kandidata za ustavne suce, a na sjednici je zaiskrilo kada je Vesna Pusić (HNS) optužila odvjetnika Željka Olujića da je javno lagao kako Pusić nema završenu gimnaziju, što ga, uvjerena je, diskvalificira kao kandidata za Ustavni sud.

[ad id=”93788″]

“Tužno je da vi s pozicije potpredsjednice Sabora i članice Odbora unosite subjektivan stav o nečemu o čemu ste, draga moja gospođo, imali prilike raspravljati sa mnom javno, ali ste šutjeli. Ja neću za vas upotrijebiti tako teške riječi kao što ste vi za mene, jer štujem vašu poziciju, ali tu unositi nešto što sam rekao je najblaže rečeno bezobrazno”, odgovorio je Olujić.

Pusić mu je uzvratila kako se radi o činjenicama, na što je Olujić upitao zašto ga nije tužila. “Nisam se željela spuštati na tu razinu, ali pitam sada, kad ste se prijavili za ovako časnu poziciju. To je za mene nespojivo. To je vrlo relevantno za funkciju za koju ste se vi javili. Sada to nije više samo pitanje političkog nadmudrivanja”, odgovorila je Pusić.

Olujić je, međutim, ustvrdio kako je sve što je rekao istina. “Vi to najbolje znate. Niste se željeli sa mnom naći na jedinom adekvatnom mjestu, na sudu, i tužno je da sad moram tražiti zaštitu predsjednika Odbora od vaših subjektivnih napada”, kazao je Olujić. Raspravu je prekinuo predsjednik odbora Robert Podolnjak te rekao da Pusić očito neće dobiti odgovor pa da nema smisla više raspravljati. Pitao ju je ima li još pitanja, a Pusić je odgovorila “za Olujića sigurno ne”.

Kandidati složni: Neki predmeti na Ustavnom sudu “nedopustivo dugo”

Većina kandidata suglasna je da neki predmeti na Ustavnom sudu stoje neriješeni nedopustivo dugo. “Razumljivo je da se pred Ustavnim sudom mogu naći delikatna pitanja. Delikatne odluke podrazumijevaju donošenje u razumnom vremenu. Državna tijela u demokratskom sustavu trebaju biti čvrsta, sa spremnošću rizika da donose nepopularne odluke”, uvjeren je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Darko Klier.

Odvjetnik i bivši sudac zagrebačkog Županijskog sudac Miroslav Šumanovićsmatra kako je apstraktna ocjena ustavnosti zakona bitnija u odnosu na rješavanje pojedinačnih predmeta. “Ustavni sud ne može biti zadnja instanca sudovanja u percepciji pravosuđa”, drži Šumanović.

Aktualna sutkinja Ustavnog suda Duška Šarin objasnila je kako se u nekim predmetima započne rasprava koja, međutim, zastane zbog nekih dodatnih mišljenja ili promjene zakona. Uvjerena je da je za neke tužbe bolje da ih Ustavni sud nikada ne riješi, no suglasna je da slučaj bivših dioničara Croatia banke, čija ustavna tužba nije riješena ni nakon 16 godina, traje predugo.

“Nadam se da će biti riješen u razumnom roku”, kazala je. Šarin ne bi zabranila reizbor ustavnih sudaca jer je, smatra, iskustvo koje suci steknu u mandatu neprocjenjivo, budući je teorija jedno, a praksa drugačija. “To iskustvo je neprocjenjivo i može doprinjeti daljnjem radu, posebice sada kada je mandat istekao 10 sudaca, a još tri ističe iduće godine”, rekla je Šarin. Nije joj sporno što se velika većina odluka na Ustavnom sudu donosi jednoglasno ni to što nema izdvojenih mišljenja. Objasnila je da se odluke “bruse” kroz raspravu te priznala da se, iako i sama često ima drugačiji stav, na kraju prikloni mišljenju većine.

Na pitanja o nadležnosti Ustavnog suda u ocjenjivanju odluka Vrhovnog suda, sutkinja Vrhovnog suda Katarina Buljan kazala je kako ne spori nadležnost Ustavnog suda, no uvjerena je da su mnoge odluke Vrhovnog suda ustavni suci ukinuli na temelju činjenica koje se, kaže, ne utvrđuju na Vrhovnom, nego na nižim sudovima.

“Vrhovni sud nema ovlast baviti se činjenicama, činjenični supstrat zadan je na nižim stupnjevima, no u Ustavnom sudu su ljudi koji nikada nisu bili suci i koje lako zavedu činjenice pa ukidaju odluke Vrhovnog suda zanemarujući to što Vrhovni sud nema nikakvu mogućnost da se bavi činjenicama”, upozorila je Buljan.

Buljan: Bilo bi dobro da je više kandidata s Vrhovnog suda

Uvjerena je kako bi među ustavnim sucima moralo biti više onih koji dolaze s Vrhovnog suda te kako Sabor treba razmisliti o rješenju poput talijanskog, po kojemu je taj udio zakonom propisan. Buljan dijeli mišljenje većine kandidata da neki podnesci na Ustavnom sudu stoje neprimjereno dugo. “Ne mogu se oteti dojmu da se, ili ponašamo kao nojevi pa zabijemo glavu u pijesak ili čekamo da netko drugi odradi posao”, rekla je Buljan, navodeći kao primjer zahtjev za ocjenu ustavnosti valutne klauzule.

Još jedna aktualna ustavna sutkinja Snježana Bagić, o kojoj neslužbene informacije govore da bi mogla dobiti još jedan mandat, odgovorila je na prozivke da je prepisala rad tajnika Suda Teodora Antića.

Naglasila je kako nije riječ o znanstvenom, stručnom ni doktorskom radu, već radu koji je pratio njezino izlaganje na jednoj stručnoj raspravi u Beogradu. Za taj je rad, o javnosti djelovanja Ustavnog suda, koristila dio Antićeva rada, ali je, priznaje, propustila navesti da ga je citirala.
“On me je upozorio na to, ja sam mu se ispričala i na skupu u Beogradu, izlažući rad, to spomenula. Nije mi bila namjera da zlorabim nečiji rad za svoje znanstveno promicanje, to je bilo samo za skup”, kazala je.

Pomoćnik predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga i bivši zastupnik Pero Kovačević mijenjao bi odredbu prema kojoj se Ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, budući da na taj način nije uspio ni jedan izbor ustavnih sudaca. “Znamo kakav bi to udar bio da do 7. lipnja ne izaberemo ustavne suce”, upozorio je Kovačević. Smatra i kako bi u 21. stoljeću Ustavni sud morao primati podneske u elektroničkom obliku.

Razgovor s kandidatima odbor će nastaviti u utorak, kada će, među ostalima, na pitanja zastupnika odgovarati i troje saborskih zastupnika, SDP-ovi Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović i HDZ-ov Davorin Mlakar te aktualna predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

lenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari