Pratite nas

Politika

Svađa na saborskom Odboru za Ustav: Zaiskrilo između Vesne Pusić i Željka Olujića

Objavljeno

na

Saborski Odbor za Ustav u ponedjeljak je razgovarao s 24, od ukupno 46, kandidata za ustavne suce, a na sjednici je zaiskrilo kada je Vesna Pusić (HNS) optužila odvjetnika Željka Olujića da je javno lagao kako Pusić nema završenu gimnaziju, što ga, uvjerena je, diskvalificira kao kandidata za Ustavni sud.

[ad id=”93788″]

“Tužno je da vi s pozicije potpredsjednice Sabora i članice Odbora unosite subjektivan stav o nečemu o čemu ste, draga moja gospođo, imali prilike raspravljati sa mnom javno, ali ste šutjeli. Ja neću za vas upotrijebiti tako teške riječi kao što ste vi za mene, jer štujem vašu poziciju, ali tu unositi nešto što sam rekao je najblaže rečeno bezobrazno”, odgovorio je Olujić.

Pusić mu je uzvratila kako se radi o činjenicama, na što je Olujić upitao zašto ga nije tužila. “Nisam se željela spuštati na tu razinu, ali pitam sada, kad ste se prijavili za ovako časnu poziciju. To je za mene nespojivo. To je vrlo relevantno za funkciju za koju ste se vi javili. Sada to nije više samo pitanje političkog nadmudrivanja”, odgovorila je Pusić.

Olujić je, međutim, ustvrdio kako je sve što je rekao istina. “Vi to najbolje znate. Niste se željeli sa mnom naći na jedinom adekvatnom mjestu, na sudu, i tužno je da sad moram tražiti zaštitu predsjednika Odbora od vaših subjektivnih napada”, kazao je Olujić. Raspravu je prekinuo predsjednik odbora Robert Podolnjak te rekao da Pusić očito neće dobiti odgovor pa da nema smisla više raspravljati. Pitao ju je ima li još pitanja, a Pusić je odgovorila “za Olujića sigurno ne”.

Kandidati složni: Neki predmeti na Ustavnom sudu “nedopustivo dugo”

Većina kandidata suglasna je da neki predmeti na Ustavnom sudu stoje neriješeni nedopustivo dugo. “Razumljivo je da se pred Ustavnim sudom mogu naći delikatna pitanja. Delikatne odluke podrazumijevaju donošenje u razumnom vremenu. Državna tijela u demokratskom sustavu trebaju biti čvrsta, sa spremnošću rizika da donose nepopularne odluke”, uvjeren je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Darko Klier.

Odvjetnik i bivši sudac zagrebačkog Županijskog sudac Miroslav Šumanovićsmatra kako je apstraktna ocjena ustavnosti zakona bitnija u odnosu na rješavanje pojedinačnih predmeta. “Ustavni sud ne može biti zadnja instanca sudovanja u percepciji pravosuđa”, drži Šumanović.

Aktualna sutkinja Ustavnog suda Duška Šarin objasnila je kako se u nekim predmetima započne rasprava koja, međutim, zastane zbog nekih dodatnih mišljenja ili promjene zakona. Uvjerena je da je za neke tužbe bolje da ih Ustavni sud nikada ne riješi, no suglasna je da slučaj bivših dioničara Croatia banke, čija ustavna tužba nije riješena ni nakon 16 godina, traje predugo.

“Nadam se da će biti riješen u razumnom roku”, kazala je. Šarin ne bi zabranila reizbor ustavnih sudaca jer je, smatra, iskustvo koje suci steknu u mandatu neprocjenjivo, budući je teorija jedno, a praksa drugačija. “To iskustvo je neprocjenjivo i može doprinjeti daljnjem radu, posebice sada kada je mandat istekao 10 sudaca, a još tri ističe iduće godine”, rekla je Šarin. Nije joj sporno što se velika većina odluka na Ustavnom sudu donosi jednoglasno ni to što nema izdvojenih mišljenja. Objasnila je da se odluke “bruse” kroz raspravu te priznala da se, iako i sama često ima drugačiji stav, na kraju prikloni mišljenju većine.

Na pitanja o nadležnosti Ustavnog suda u ocjenjivanju odluka Vrhovnog suda, sutkinja Vrhovnog suda Katarina Buljan kazala je kako ne spori nadležnost Ustavnog suda, no uvjerena je da su mnoge odluke Vrhovnog suda ustavni suci ukinuli na temelju činjenica koje se, kaže, ne utvrđuju na Vrhovnom, nego na nižim sudovima.

“Vrhovni sud nema ovlast baviti se činjenicama, činjenični supstrat zadan je na nižim stupnjevima, no u Ustavnom sudu su ljudi koji nikada nisu bili suci i koje lako zavedu činjenice pa ukidaju odluke Vrhovnog suda zanemarujući to što Vrhovni sud nema nikakvu mogućnost da se bavi činjenicama”, upozorila je Buljan.

Buljan: Bilo bi dobro da je više kandidata s Vrhovnog suda

Uvjerena je kako bi među ustavnim sucima moralo biti više onih koji dolaze s Vrhovnog suda te kako Sabor treba razmisliti o rješenju poput talijanskog, po kojemu je taj udio zakonom propisan. Buljan dijeli mišljenje većine kandidata da neki podnesci na Ustavnom sudu stoje neprimjereno dugo. “Ne mogu se oteti dojmu da se, ili ponašamo kao nojevi pa zabijemo glavu u pijesak ili čekamo da netko drugi odradi posao”, rekla je Buljan, navodeći kao primjer zahtjev za ocjenu ustavnosti valutne klauzule.

Još jedna aktualna ustavna sutkinja Snježana Bagić, o kojoj neslužbene informacije govore da bi mogla dobiti još jedan mandat, odgovorila je na prozivke da je prepisala rad tajnika Suda Teodora Antića.

Naglasila je kako nije riječ o znanstvenom, stručnom ni doktorskom radu, već radu koji je pratio njezino izlaganje na jednoj stručnoj raspravi u Beogradu. Za taj je rad, o javnosti djelovanja Ustavnog suda, koristila dio Antićeva rada, ali je, priznaje, propustila navesti da ga je citirala.
“On me je upozorio na to, ja sam mu se ispričala i na skupu u Beogradu, izlažući rad, to spomenula. Nije mi bila namjera da zlorabim nečiji rad za svoje znanstveno promicanje, to je bilo samo za skup”, kazala je.

Pomoćnik predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga i bivši zastupnik Pero Kovačević mijenjao bi odredbu prema kojoj se Ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, budući da na taj način nije uspio ni jedan izbor ustavnih sudaca. “Znamo kakav bi to udar bio da do 7. lipnja ne izaberemo ustavne suce”, upozorio je Kovačević. Smatra i kako bi u 21. stoljeću Ustavni sud morao primati podneske u elektroničkom obliku.

Razgovor s kandidatima odbor će nastaviti u utorak, kada će, među ostalima, na pitanja zastupnika odgovarati i troje saborskih zastupnika, SDP-ovi Josip Leko i Ingrid Antičević Marinović i HDZ-ov Davorin Mlakar te aktualna predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Grmoja: Kršenje zakona u veleposlanstvima u Washingtonu i Canberri

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja upozorio je u petak na protupravne isplate državnog novca u veleposlanstvu u Washingtonu kao i povredu radne dužnosti u veleposlanstvu u Canberri te je ustvrdio da nikada do sada nije doživio tolike pritiske kao danas da otkaže konferenciju za novinare.

“Ured državne revizije je 2017. utvrdio da je Veleposlanstvo u Washingtonu protupravno isplatilo 1,9 milijuna kuna lokalnim osobama. Jednoj osobi je za gospodarske poslove isplaćeno 1,7 milijuna na temelju protupravno sklopljenih ugovora, a drugoj osobi je za administrativne poslove isplaćeno 200.000 kuna bez ikakvog ugovora”, rekao je Grmoja na konferenciji za novinare.

Pejčinović Burić imala obvezu pokrenuti postupke

Revizija je, navodi Grmoja, utvrdila da je protupravne isplate odobravao osobno Josip Paro, bivši veleposlanik u Washingtonu.

“Na internetu je dostupna lista Protokola Novog Zelanda iz 2016. s upisanom radnim rasporedom glavne tajnice MVP-a Lorete Bertoša-Kušen u hrvatskom Veleposlanstvu u Canberri, gdje joj je muž u isto vrijeme bio veleposlanik. Prema pravilniku Ministarstva je izrijekom bilo zabranjeno raspoređivati članove uže obitelji veleposlanika u veleposlanstvima kojima ti isti veleposlanici upravljaju. Na internetu su dostupni i dokazi o brojnim putovanjima gospođe Bertoša-Kušen po Australiji i Novom Zelandu u oba svojstva – supruge veleposlanika i zaposlenice”, upozorio je Grmoja.

Napomenuo je kako tek treba izračunati koliko je državnog novca protupravnim rasporedom prisvojila Bertoša-Kušen i tko joj je taj novac isplaćivao.

Ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić prozvao je jer je imala obvezu pokrenuti postupke zbog teške povrede službene dužnosti protiv službenika koji su sudjelovali u razotkrivenom protupravnom trošenju državnog novca, te iz službe udaljiti počinitelje do okončanja postupaka, što nije učinila.

“Zakon o sustavu državne uprave ministricu također obvezuje na pokretanje postupaka, no ministrica postupke i dalje ne pokreće iako je još prije 11 mjeseci saznala za teške povrede službene dužnosti u veleposlanstvima Washington i Canberra. Zakonski rok zastare pokretanja postupka iznosi 12 mjeseci od saznanja pa ministrica Pejčinović Burić treba još samo mjesec dana kršiti hrvatske zakone pa će gospodina Paru i gospođu Bertoša-Kušen spasiti od mogućnosti pokretanja postupka”, ustvrdio je Grmoja.

Sabljak: Nadležni su se oglušili

Damir Sabljak, zaposlenik u MVP-u, ustvrdio je da već mjesecima nadležnim tijelima državne vlasti dostavlja dokumente kako bi se u proračun vratio protupravno potrošen i prisvojen novac.

“Dokumente o protupravnom trošenju i prisvajanju državnog novca sam, u okviru podnesene kaznene prijave, dostavio Dinku Cvitanu, još dok je obnašao dužnost glavnog državnog odvjetnika, kao i Draženu Jeleniću, sadašnjem glavnom državnom odvjetniku. U siječnju 2018. sam od gospodina Cvitana predstavkom zatražio da me DORH pozove na svjedočenje, što do danas nisu učinili”, rekao je Sabljak.

Od ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića prije dva mjeseca je, tvrdi, zatražio provođenje nadzora rada DORH-a. “Do danas od Ministarstva pravosuđa nisam zaprimio nalaz o provedenom nadzoru”, ustvrdio je.

Dodao je kako je prijavu zbog kršenja načela obnašanja javnih dužnosti uputio i Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, no do sada nije postavljena na dnevni red.

“Stoga sam prije tri dana podnio pritužbu Nacionalnom vijeću Hrvatskog sabora za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije i zatražio da me sukladno Poslovniku pozovu na javno saslušanje”, izvijestio je Sabljak.

Potom je Grmoja ustvrdio kako je dosad “održao puno konferencija za novinare, nagazio brojne moćnike, ali nikada do sada nisam doživio veće pritiske da odustanem od konferencije za novinare”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari