Connect with us

Hrvatska

Svaki treći hrvatski grad i općina imaju premalo stanovnika

Objavljeno

on

Čak 72 posto gradova i 76 posto hrvatskih općina ima manje stanovnika nego što je to optimalno s obzirom na njihovu ekonomsku snagu i volumen usluga, piše u subotu Večernji list.

Do tog su zaključka došli istraživači Hrvatske narodne banke Antonija Buljan, Milan Deskar Škrbić i Sandra Švaljek, koji su proučavali optimalnu veličinu hrvatskih jedinica, što je rijetka znanstvena tema kod nas.

Zagreb isključen iz analize zbog niza specifičnosti

Zagreb je isključen iz analize zbog niza specifičnosti, a analiza je pokazala da gradovi ne bi trebali imati manje od 15 tisuća stanovnika (15.139), dok je optimalan broj stanovnika neke općine – 3744! Pokazalo se da taj kriterij zadovoljava tek svaki četvrti grad ili općina!

Zanimljivo je što je rad objavljen nakon završetka lokalnih izbora, a autori u zaključku donose i nekoliko preporuka za političare u kojima sugeriraju dobrovoljno spajanje najmanjih lokalnih jedinica ili pak njihovu interesnu suradnju sa susjednim općinama.

U Hrvatskoj postoji 556 lokalnih jedinica, od čega je 127 gradova i 428 općina, a Grad Zagreb ima poseban status grada i županije. Samo 35 gradova ima veći broj stanovnika od optimalnog, te 102 općine. Proračuni su svih lokalnih jedinica kreću oko 28 milijardi kuna.

Postojeći teritorijalni ustroj, tvrde istraživači Hrvatske narodne banke, među kojima je i zamjenica guvernera Sandra Švaljek, nije zasnovan na povijesnoj administrativnoj podjeli, već je rezultat diskrecijskih odluka nositelja politike početkom 1990-ih.

S obzirom na veličinu teritorija, broj stanovnika, fiskalni kapacitet, sustav financiranja i funkcije koje lokalne jedinice obavljaju, mnogi domaći stručnjaci upozoravaju kako je ovakav teritorijalni ustroj neučinkovit te većina autora poziva na spajanje, odnosno okrupnjavanje lokalnih jedinica.

Analitičari središnje banke proučavali su gustoću naseljenosti, demografske strukture lokalnog stanovništva (udio starog i mladog stanovništva, rast stanovništva), socioekonomske čimbenike kao što je veličina oporezivog dohotka i stopa nezaposlenosti te na kraju transfere iz središnje države, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari