Pratite nas

Pregled

Sve tajne Rimčeva bolida: baterije imaju snagu kao mala hidroelektrana

Objavljeno

na

Rimac automobili - Rimac C_Two

Hrvatski superautomobil na struju Rimac C_Two, koji je ovoga tjedna predstavljen na najvažnijoj svjetskoj automobilskoj izložbi u Ženevi, izazvao je veliku pozornost ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu.

Očekivano, budući da se radi o prekrasno dizajniranom najsnažnijem automobilu na svijetu (1914 KS) i prema ubrzanju najbržem cestovnom autu u povijesti, prepunom najmodernije tehnologije poput prepoznavanja lica za ulazak i pokretanje auta umjesto klasičnog ključa. A ono što posebno intrigira je potpuno električni pogon C_Two, piše Večernji.hr.

Samo za ilustraciju, dvosjed Rimac C_Two koji ima masu od 1950 kg iz svoja četiri elektromotora izvlači 1408 kW (1914 KS), dok, primjerice, Končarov tramvaj mase 42 tone, koji može prevesti 120 putnika i ima maksimalnu brzinu od 70 km/h, razvija 390 kW. Dakle, C_Two je tri i pol puta snažniji od zagrebačkog tramvaja i mnogo bliži snazi Končarova elektromotornog vlaka – 2100 kW, koji može potegnuti do 160 km/h i prevesti 212 putnika, a ima masu od 142 tone.

Međutim, i tramvaj i vlak, ponosi naše visokotehnološke industrije, stalno su prikopčani na strujnu mrežu, dok Rimac C_Two električnu energiju crpi iz baterija smještenih u automobilu. A kakav je to snažan paket baterija, pokazuje podatak da su sposobne proizvesti maksimalnu snagu od 1,4 MW (1400 kW), što je gotovo snaga koju mogu proizvesti manje hrvatske hidroelektrane Roški slap na rijeci Krki ili Munjara Zeleni vir u Gorskom kotaru (oko 1,7 MW).

A sam kapacitet baterijskog paketa C_Two kojim se može uz jedno punjenje prijeći 650 km (od Zagreba do Dubrovnika) jest 120 kWh, odnosno prosječna jednodnevna potrošnja struje za 12 hrvatskih kućanstava.

Još samo činjenica o interesu svjetskih medija, na kanalu najpoznatijeg automobilskog youtubera Britanca Tima Burtona, odnosno “Shmee150”, koji ima 1,2 milijuna pratitelja, videoprilog o Rimac C_Two u samo tri dana pogledalo je 282.640 ljudi. Najviše od svih premijera na salonu, a objavio je video o svim konkurentima poput Porschea, McLarena, Ferrarija, Bugattija, kao i dva hibridna superautomobila – švedskom Koenigsegg Regeru s 1500 KS i britanskom Aston Martin Valkyrie s 1100 KS na samo 1000 kg, koji imaju važne komponente koje su proizveli Rimac Automobili u Svetoj Nedelji. U Ženevi su bila još dva auta s Rimčevim komponentama, a koja – to je poslovna tajna.

80 inženjera radi na C_Two

A nije tajna da je glavni biznis Rimac automobila postala baš prodaja visokotehnoloških komponenti za druge proizvođače maloserijskih ali i velikoserijskih proizvođača poput Renaulta, ali i drugih koji ne žele to javno objaviti, i to zbog toga, kako kaže Rimac, jer oni za njih rade strateške komponente – pogonske sustave i baterije, koje danas mijenjaju konvencionalne motore, što je dosad bila srž klasičnih automobila i ono što su proizvođači radili sami – to je bio njihov DNK.

Pa kako je Mate Rimac proživio veliku premijeru u Ženevi?

– Mislim da predstavljanje nije moglo bolje proći. Puno nam je ljudi reklo da ove godine nigdje nije bila veća gužva na predstavljanju. Ljudi iz industrije s kojima radimo rekli su nam da bismo se iznenadili tko je sve bio u publici tijekom predstavljanja. Ono što je nama najvažnije – svi nama bitni proizvođači bili su na štandu nakon predstavljanja i razgovarali s nama. Moglo se vidjeti kako u grupicama dolaze zaposlenici svih proizvođača sportskih automobila, ali i onih “normalnijih” tijekom oba industry/press dana. Medijski je također globalno odjeknulo kako smo se i nadali. Ništa se to nije slučajno dogodilo – mjesecima smo se pripremali – štand, slike, web, videomaterijali… Osobno sam jako zadovoljan predstavljanjem – rekao nam je Mate Rimac.

Interes novinara i ljudi iz industrije jako je velik, ali već ima i kupaca koji su spremni platiti 12,75 milijuna kuna koliko je istaknuta cijena za C_Two, veći će problem, izgleda, biti izraditi i isporučiti automobile kupcima.

– Knjigu narudžbi službeno smo otvorili s predstavljanjem. Kupnja takvog automobila prava je romansa – kupci se zainteresiraju za auto, pa žele doći vidjeti tvornicu, upoznati ljude, sudjelovati u dizajnu vlastitog primjerka. Imamo narudžbi i ne bojimo se za prodaju. Veći je izazov dostići sve ono što želimo – globalnu homologaciju, pouzdanost, kvalitetu, kao i ipak ozbiljniji broj proizvedenih komada godišnje. Razvoj radimo kompletno interno. U firmi trenutačno imamo više od 150 inženjera od kojih njih 80-ak cijelo vrijeme radi na C_Two, dok je ostatak neizravno uključen kroz ostale projekte koje radimo – kaže Rimac.

Pa upravo se to mnogi pitaju, kako jedna globalno ipak mala tvrtka može proizvesti ovakav auto, pa zar Mercedes, Volkswagen ili Toyota to ne mogu? Na to nam Mate Rimac odgovara protupitanjem: “Zar Renault ne može napraviti auto brži od Bugattija ili Koenigsegga? Pa rade auto već sto godina.”

Pomoć hrvatskih tvrtki

Koji je dio automobila najteže razviti, što je najveći izazov?

– Auto je vrlo kompleksan proizvod koji mora zadovoljiti tisuće zahtjeva – performanse, potrošnju energije, domet, brzinu, ubrzanje, masu, dizajn, aerodinamiku, zakonske regulative, proizvodljivost, homologaciju… Najteže je zadovoljiti sve uz što manje kompromisa. Ako nešto moram izdvojiti, onda bi to bila spremnost automobila na autonomnu vožnju – da sustavi u autu mogu ispuniti zahtjeve autonomne vožnje. Uz globalnu homologaciju za koju je potrebno provesti više od 800 testova, od kojih su mnogi destruktivni, priprema automobila za autonomnu vožnju najveći je izazov – govori Mate Rimac.

Ali kako je uopće takvu golemu snagu moguće spustiti na kotače?

– Gume su posebno razvijane i kroz naš “Torque Vectoring sustav” imamo vrlo preciznu kontrolu proklizavanja kotača te točno možemo odrediti prianjanje za podlogu na svakoj gumi – objašnjava Rimac.

A pravi je podvig Rimac Automobila, ali i hrvatske tehnološke industrije što je ovaj automobil do kraja razvijen, a u najvećem dijelu potpuno proizveden u Hrvatskoj. Pomogle su i neke hrvatske tvrtke, međutim samo malim dijelom, gotovo sve je know-how Rimac Automobila.

– Automobil se sastoji od tisuća komponenti. Koliko ja znam, mi smo tvrtka s najvećim sadržajem koji nastaje interno u našoj firmi. McLaren, primjerice, ne proizvodi nijedan dio svog automobila, dok mi proizvodimo sve karbonske komponente, gotovo svu elektroniku, cijeli baterijski sustav osim ćelija, pogonski sustav, tisuće raznih metalnih i plastičnih komponenti vlastitom strojnom obradom, pa čak i alate te proizvodne procese za proizvodnju tih komponenti. Dosta domaćih dobavljača uskače nam za strojnu obradu kada mi ne stignemo vlastitim kapacitetima. Drugi domaći dobavljači uvoze standardne komponente koje koristimo – alate za strojnu obradu, sirovine, cijevi, vijke i slično. Koliko znam, jedino proizvođač stakla za aute Lipik Glas isporučuje komponentu koju sam dobavljač razvija i proizvodi. Nadam se da će tvrtke poput CIMOS-a izrađivati lijevane elemente i da će uskoro više domaćih firmi raditi za nas, no nažalost u Hrvatskoj postoji vrlo malo Tier-1 dobavljača automobilske industrije, dakle onih koji izravno isporučuju gotov proizvod proizvođačima automobila. Za one stvari koje mi ne radimo poput kamera, kočnica, guma, pojaseva, zračnih jastuka, procesora, sigurno se neće pojaviti dobavljači u Hrvatskoj, dok ostale stvari uglavnom želimo raditi interno pa mi je teško reći koliko domaći dobavljači mogu očekivati od nas – objašnjava Mate Rimac.

Mnogi su se pitali kad su čuli da će cijena biti 1,7 milijuna eura, za koga je uopće takav automobil i zašto ne proizvesti nešto povoljnije, auto koji bi si moglo priuštiti više ljudi. Danas, kad se globalna strategija najvećih proizvođača mijenja i kad se polako odričemo automobila na fosilna goriva, najveći igrači okreću se razvoju električnih automobila. Ni oni još ne mogu napraviti masovnu produkciju automobila na struju, a cijene tih automobila još su uvijek visoke.

U tom kontekstu Rimac Automobilima je C_Two perjanica poslovanja, koja je vrlo bitna za imidž.

– Ove su godine u Ženevi bili Aston Martin Valkyrie, Koenigsegg Regera i modeli još dva proizvođača s našim komponentama. Automobili se razvijaju od tri godine, ako se radi o preradi postojećeg automobila u hibridni ili električni, pa do 7 godina za potpuno novu platformu. Mi radimo na automobilima koji će ići u značajno veće serije, no morat ćemo se strpjeti još neko vrijeme za otkrivanje detalja – kaže Rimac.

Večernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Odgođeno širenje OECD-a, Hrvatska će još čekati

Objavljeno

na

Objavio

Članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u četvrtak su odgodile odluku o širenju na nove zemlje kandidate iz Europe i Latinske Amerike, među kojima je i Hrvatska, no glavni tajnik Angel Gurria opovrgava da je taj proces blokiran

‘Ne, proces nije blokiran’, kazao je Gurria na konferencije za novinare u povodu godišnjeg okupljanja OECD-a na kojem nije dano zeleno svjetlo kandidaturama Hrvatske, Brazila, Argentine, Perua, Rumunjske i Bugarske.

‘Neki puta napredujete hodajući, drugi put u kasu, a ponekad u trku’, opravdavao se šef OECD-a, organizacije sa sjedištem u Parizu. U tu organizaciju nije primljen ni Brazil iako je predsjednik države Jair Bolsonaro dobio potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Gurria je objasnio da OECD broji 36 zemalja te da se sve moraju složiti oko prijema novih članica. Prošle godine su u tu organizaciju ušle dvije zemlje, Kolumbija i Litva.

‘Članice bi, prije nego prihvate nove zemlje, željele znati u kojem se smjeru OECD želi širiti’, kazao je za AFP jedan diplomatski izvor, potvrdivši razmimoilaženja među članicama oko tog pitanja.

OECD okuplja najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta koje se zauzimaju za demokraciju i tržišno gospodarstvo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marčetić: U Odžaku je 1945. godine nagoviještena sudbina bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom”.

U sklopu ovogodišnje manifestacije  “Dani sjećanja” magistar povijesti Stjepan Marčertić održao je predavanje na temu Odžak i odžačka Posavina 1945. godine. Pun Centar za kulturu općine Odžak dokaz je koliko je ova tema aktualna u ovom trenutku i koliku pozornost izaziva kod ovdašnjih ljudi. Magistar Marčetić je u središte svoga izlaganja stavio ratnu operaciju vođenu na koncu Drugogog svjetskog rata na prostoru Podvučjaka, a za naš portal je kazao kako je ova tema malo istražena:

– Malo je toga do danas istraženo o svemu onome što se tih dana u Odžaku i okolnim selima događalo. Pobjedničke partizanske snage omogućile su stvaranje nove Jugoslavije, a ista ta nova Jugoslavija i njeno partijsko vodstvo idućih pedesetak godina stvarala je neku novu povijest, povijest temeljenu na gledištu pobjednika. Rijetki su objavljeni radovi o ovoj temi, pogotovo oni sistematski obrađeni, ali se možemo nadati da će se pojaviti istraživači, povjesničari, koji će znanstvenom metodom rada doći do brojnih za nas još nepoznatih činjenica, kaže Marčetić i dodaje:

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom” .

Inače, Stjepan Marčetić je svoju znanstvenu radnju na temu Odžaka i odžačke Posavine 1945. godine obranio na Sveučilištu u Zadru i “zaradio” znanstveno zvanje magistra povijesti. Primjer je kako se povijest vlastitoga naroda može proučavati, znanstveno istraživati i svoja istraživanja dati generacijama kako bi više i bolje upoznali istinu o svome zavičaju.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari