Pratite nas

Kronika

Sve više detalja o akciji u kojoj je privedena i Ana Karamarko: ‘Njena uloga je beznačajna’

Objavljeno

na

Dan nakon velike akcije USKOK-a i policije u kojoj je privedena i supruga bivšeg predsjednika HDZ-a Ana Karamarko u javnost izlazi sve više detalja.

U akciji kodnog imena “Flajš” 38 je osumnjičenih, USKOK je istražni zatvor zatražio za njih desetero, a petero ih je u bijegu.

Ana Karamarko od sinoć je na slobodi. Tužiteljstvo ju tereti da je iz svoje tvrtke Drimia na temelju fiktivnih faktura izvukla više od 400 tisuća kuna i to, po sumnjama USKOK-a, za nabavu jednog softvera i usluge poslovnog i financijskog savjetovanja koje nikad nisu napravljene. Na ispitivanju u tužiteljstvu Karamarko je sve porekla, piše RTL

Jutro poslije, njezin odvjetnik još nije uspio izvršiti uvid u spis.

“Ja tu ne vidim ništa spektakularno, odnosno smatram da mi nećemo imati problema u budućnosti s tim postupkom”, rekao je Ivo Farčić, odvjetnik Ane Karamarko.

A glavne face cijele akcije tereti se za zločinačko udruženje, utaju poreza, pranje novca. I to na način da su od 2017. do 2019. u Zagrebu, Velikoj Gorici i Splitu raznim gospodarskim malverzacijama stekli imovinsku korist od 20 milijuna kuna, a državni proračun oštetili za 11 milijuna.

Za njih 10, među kojima je i mozak cijele operacije, zatražen je istražni zatvor. Odvjetnik prvoosumnjičenog ne otkriva je li njegov klijent iznio obranu ili se branio šutnjom.

“S obzirom da se to sve sinoć događalo, nisam vidio spis, jedino imam dokumentaciju – pouku o pravima, tek kad vidimo spis vidjet ćemo koliko je osnovano, što mu se stavlja na teret i koliko ima dokaza u spisu”, rekao je Tomislav Grahovac, odvjetnik prvoosumnjičenog.

Po sumnjama USKOK-a, Ana Karamarko, nije dio zločinačkog udruženja. Istražiteljima je u oko upala nakon snimke jednog telefonskog razgovora oko nabave softvera.

“To je predmet koji nije građen oko nje. Njena uloga je beznačajna. Sigurno je velik spis čim je 38 fizičkih osoba i još barem 9, 10 pravnih osoba, tu će biti dokumentacije”, kaže Farčić.

U akciji USKOK-a i policije sudjelovalo je 150 policajaca. Osim Ane Karamarko, osumnjičena su i dvojica odvjetnika, ali i tri dimnjačara među kojima je i šef zagrebačkih, Nenad Zrinski kojeg se tereti da dimnjačarske usluge nikad nije isporučio, piše RTL.

Istraga USKOK-a tek počinje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Zašto migranti pale kuće?

Objavljeno

na

Objavio

Facebook/

Učestale paljevine kuća, hala, napuštenih prostora, iza kojih stoje ilegalni migranti, mogle bi se pripisati načinu paljenja vatre. Obzirom da im je cilj da se ugriju ili skuhaju jelo, migranti koriste sprejeve i gorivo da lakše zapale vatru, piše Avaz.ba

Često to izmakne kontroli i bukne požar.

– Na nekoliko tih paljevina pronašli smo ostatke sprejeva, kanistera i boca u kojima je bilo gorivo – kaže izvor iz policije Unsko – Sanskog kantona.

Nakon što zapale vatru, migranti bježe glavom bez obzira jer su se doveli u životnu opasnost.

U posljednjih desetak dana na području Unsko – Sanskog kantona zapalili su tri napuštena objekta. Zapalili su i kuću partizanskog komandanta Zuhdije Žalića, u kući porodice Pozderac u Cazinu koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH, vršili su nuždu i polomili podove i prozore, piše Avaz.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Sjećanje na feldmaršala Svetozara Borojevića povodom njegove 100. obljetnice smrti

Objavljeno

na

Objavio

isječak/

U povodu stote godišnjice smrti Svetozara Borojevića, 23. svibnja mu je na Središnjem gradskom groblju u Beču odana počast kod groba u kojemu počivaju njegovi posmrtni ostaci, kao i njegove supruge.

Borojević je umro  23. svibnja 1920. godine u Klagenfurtu, gdje je bio i pokopan, da bi nakon nekoliko mjeseci njegovi posmrtni ostaci bili prebačeni u bečke arkade. Borojević je bio austrougarski feldmaršal, jedan od najvećih hrvatskih vojnih umova, i jedini Slaven koji je nosio čin feldmaršala/vojskovođe u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Najviše se proslavio u bitkama s Talijanima na rijeci Soči, gdje ih je pobjeđivao sve vrijeme rata, pa je dobio nadimak Lav sa Soče.

Počast su mu odali predstavnici Reda svetog Jurja polaganjem vijenca pred Borojevićev nadgrobni spomenik. Riječ je o redu koji je bio viteški red nekadašnje austrijske carske i kraljevske kuće, a danas je europski i nepolitički red te u svome djelovanju podržava suradnju između zemalja središnje i jugoistočne Europe.

U Hrvatskoj također djeluje i ima oko 60 članova iz Hrvatske. Na Borojevićevom grobu bili su i predstavnici hrvatskih udruga koji žive u Beču.

Austrijski general Edmund Glaise von Horstenau o Borojeviću je 1920. godine, u povodu smrti, ovo napisao: „Borojević je bez sumnje bio politička ličnost kao malo koji drugi general“ – objašnjava Horstenau – “njegov san da postane hrvatskim banom zacijelo nije bio utopijski. Uostalom, bio je nazvan ‘Šefom krize’. Bi li on po svojoj osobnosti i temperamentu bio prikladan za to visoko mjesto, to se trebalo prvo vidjeti.

Dok god je vjerovao u snagu domovinske ideje, koja ga je ispunjavala kao malo koga, i u svojoj osobnoj sreći – morao je primijetiti pukotine staroga zida. Njegova jedina briga bila je da njegova domovina u odlučujućem trenutku ne poklekne.

Kada se to dogodilo i kada je 27. listopada započela katastrofa kod Vittoria, bilo je jasno da je izgubio igru. Povlačenjem je stigao u Klagenfurt. Odatle se želio vratiti kući u Hrvatsku, ali Država SHS, koja je bila pod srpskom vrhovnom vlašću, bojala se privlačne snage ovoga čovjeka, koji je tri godine branio slavenski teritorij od Talijana i koji je uvijek bio omiljen sin svoga naroda. Beograd mu nije uskratio samo povratak, nego i mizernu mirovinu, pa mu je naša republika, kao nova domovina, iz zahvalnosti morala priteći u pomoć, iako je to učinila skromno, ipak je nešto učinila… Slavni Borojević umro je bez svoje domovine, kao što je i njegova vojska tamo na Piavi umrla bez domovine. Ipak, povijesna kritika neće se zauvijek pred mrtvima zaustaviti – a u nizu najuspješnijih vojskovođa Svjetskoga rata, pobjednik sa Soče za sva će vremena imati svoje mjesto.“ piše Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori