Pratite nas

Iz Svijeta

Sve više Japanaca doslovno umire od posla

Objavljeno

na

japan tokyo

Zbog labave primjene zakona o radu neke tvrtke previše iskorištavaju svoje zaposlenike.

[ad id=”93788″]

U Japanu bilježe rekordan broj zahtjeva za odštetama zbog smrti od previše rada, fenomena zvanog “karoši”, koji sve više zahvaća mlade zaposlenike oba spola, prenose mediji.

Potražnja za radnom snagom najviša je od 1991. godine, što bi premijeru Shinzu Abeu trebalo pomoći da uključi što više ljudi na tržište rada i time neutralizira posljedice starenja stanovništva. No, zbog labave primjene zakona o radu neke tvrtke previše iskorištavaju svoje zaposlenike, što nekad završi tragičnim posljedicama.

U protekloj je fiskalnoj godini dosegnut rekordan broj zahtjeva za odštetom zbog “karoši”, njih 1456, objavilo je japansko ministarstvo rada, najčešće unutar sektora u kojima kronično fali radnika, poput zdravstva, javnih službi, špedicije i građevine.

Glavni tajnik nacionalnog vijeća za žrtve karošija Hiroshi Kawahito smatra kako je stvarna brojka vjerojatno deset puta veća, ali vlasti nerado priznaju te incidente.

“Vlada je organizirala mnoge simpozije i tiskala postere o ovoj temi, no to je samo propaganda”, rekao je Kawahito, dodajući kako je jedino rješenje manji broj radnih sati, a tu vlada ne čini dovoljno.

Kawahito se kao odvjetnik bavi karošijem od 1980. godine i tvrdi kako su prije u 95 posto tih slučajeva bili sredovječni muškarci u uredskim poslovima, no kako danas 20 posto otpada na žene. U Japanu ne postoji zakonsko ograničenje broja radnih sati, a ministarstvo rada prepoznaje dvije vrste karošija – smrti kao posljedice kardiovaskularnih bolesti povezanih s pretjeranim radom te samoubojstava zbog poslovnog stresa.

Tako će se smrt od krvnožilnih bolesti smatrati karošijem ako je zaposlenik radio preko 100 prekovremenih sati u prethodnom mjesecu ili 80 prekovremenih sati u dva ili više mjeseca zaredom u zadnjih šest mjeseci.

Samoubojstvo će se klasificirati kao karoši ako je zaposlenik radio više od 160 prekovremenih radnih sati u jednom mjesecu ili više od 100 sati tri mjeseca zaredom.

Samoubojstva uzrokovana poslom porasla su 45 posto među mladima do 29 godina, te oko 39 posto među ženama, pokazale su statistike ministarstva rada.

Problem se pogoršava podjelom japanske radne snage na dvije odvojene kategorije – stalno zaposlene, te one s ugovorima na određeno vrijeme, što su najčešće žene i mladi. U 2015. godini ovih potonjih bilo je 38 posto (od kojih je 68 posto žena), što je rast od 1990. kad ih je bilo 20 posto.

Odvjetnici i aktivisti upozoravaju kako poslodavci namame pa prevare radnike, oglašavajući posao s punim radnim vremenom i razumnim brojem radnih sati, da bi kasnije kandidatima ponudili ugovor s dužom satnicom, često s neplaćenim noćnim smjenama i vikendima.

Mladi zaposlenici na to često pristaju na to zbog nedostatka iskustva, dok žene to čine jer se pokušavaju vratiti na tržište rada nakon trudnoće, pa misle da će teško dobiti priliku negdje drugdje, smatraju aktivisti. Emiko Teranishi, predsjednica grupe za podršku “Obitelji s karošijem”, kaže kako dobiva mnogo pritužbi na taktike zapošljavanja, poput tvrtki koje novim zaposlenicima govore kako njihova plaća uključuje 80 prekovremenih sati, pa će morati vratiti novac poslodavcu ako će raditi manje.

“U takvom sustavu neki ljudi ne zarade ni minimalac”, rekla je Teranishi, čiji je suprug izvršio samoubojstvo nakon prekovremenog rada.

Takve zloupotrebe u zadnjih deset godina postale su toliko česte da su mediji neke tvrtke stavili na crne liste.

Sveučilišni profesor Hirozaku Ouchi prošle je godine pisao o takvim tvrtkama, nakon što je shvatio da su neki njegovi studenti zlostavljani na svojim privremenim radnim mjestima. Dodaje kako ministarstvu rada nedostaje ljudi koji bi istraživali pritužbe.

Neimenovani inspektor rada priznaje da njegovom odjelu nedostaje ljudi, ali da vlada svake godine čini korake kako bi dovela nove. Odbio je dati svoje ime zbog toga što mu nije dozvoljeno govoriti za medije.

Broj radno aktivne populacije u Japana u padu je od sredine devedesetih godina, što bi inače trebalo dovesti do toga da tvrtke poboljšavaju radne uvjete kako bi privukle radnike, no Ouchi kaže kako se to ne događa zbog toga što im je dopušteno izbjegavati pravila.

“To je način da tvrtke zadrže niski trošak rada, ali je i put prema smrti od previše rada”, zaključuje Ouchi.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari