Pratite nas

Politika

Sve više javnih neprijatelja Angele Merkel unutar njemačkih demokršćana

Objavljeno

na

reuters

Angela Merkel, prva njemačka dama u zadnjih 15 godina uživa ogromno povjerenje političkih pristalica njemačkih demokršćana i slovi za prvu ženu u Njemačkoj koja je uspjela spojiti nespojivo i u krug svojih partnera na političkoj sceni, usudimo se reći, politički najutjecajnije zemlje u sastavu EU, uključiti one koji nikada nisu tamo naginjali i tako zadržati vlast. No, mnogobrojnim članovima njezine stranke CDU ne sviđa se novi smjer politike koju vodi njemačka “čelična dama”.  Nezina sadašnja politika prema mnogim članovima najjače političke grupacije u Njemačkoj skreće s pravoga puta i sve je više “liberalnija”, što njima ne odgovara.

Naime, nisu samo Hrvati ogorčeni određenim zakonskim  obvezujućim rješenjima koja svoja uporišta imaju u europskoj administraciji i zakonodavstvu. I u Njemačkoj sve više možemo čuti o nezadovoljstvu tradicionalnih Nijemaca kada su u pitanju tradicionalne vrijednosti, kao što je obitelj ili pitanje braka. Tradicionalni Nijemci smatraju da su brak i obitelj zasnovane na zajednici muškarca i žene. Oni smatraju da je obitelj zajednica muškarca, žene i djece. Oni zamjeraju Merkelici, što u svojoj politici prema EU to jasno ne govori, nego njemačka politika prema ovim pitanjima nije više tako jasna kao što je nekad bila.

Mnogobrojni njemački mediji u zadnje vrijeme pišu da njemačka kancelarka više nije onakva kakva je bila i da njena politika više nije principijelna , a posljedicu za takvo nešto vide  u činjenici da je potpora Angeli Merkel u narodu strašno pala. Kada je izabrana za kancelarku na početku svojega trećega mandata njemačka je prva dama imala potporu veću od 75 %. No, danas je to puno manje.

Upravo je politika prema vrijednostima kao što je obitelj poljuljala povjerenje tradicionalnih Nijemaca u Angelu i njezinu dobru vjeru da sačuva vrijednosti kakve Nijemci tradicionalno podržavaju. Naravno, da se Merkel nije “ogriješila” samo o obitelj. Problem je u činjenici da i njezina politika prema Domovini, a Nijemcima je to pitanje od izuzetne važnosti, polako skrenula ulijevo. Konkretno se to vidi na pitanjima vojnoga roka, ali i ukidanja dvojnog državljanstva.

Neki su političari CDU, predvođeni Thomasom Stroblom i Alexandrom Mitschom, na stranačkim sastancima pokušali kancelarki pojasniti da je važno hitno vraćanje politike ove stranke na put socijalnog, liberalnog i konzervativnog smjera. Neki njemački mediji tvrde da  “čelična dama” nije ni “trepnula” na ove savjete te da smatra kako je na dobrom putu.

Do zaoštravanja situacije unutar vladajuće njemačke stranke posebno je došlo kada je u pitanju migrantska politika, jer brojni političari ove stranke smatraju da islam nije nešto što pripada Njemačkoj, a smatraju da gospođa Merkel prema tom pitanju ima jako popustljiv pristup i stav, a što bi moglo, prema njima, dovesti u pitanje izvorno njemačko društvo.

Anto Pranjkić/ Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

DF ulazi u pregovore o formiranju vlasti, HDZ ih neće

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč optimizmu pojedinih sudionika političkog procesa, nije posve sigurno kada će se ustrojiti novi saziv Vijeća ministara BiH, a konture posve sigurno neće biti na vidiku ni prigodom skorog posjeta povjerenika za proširenje Europske unije Johannesa Hahna potkraj tjedna, piše Večernji list BiH.

Iako se u javnosti najavljuje kako bi to moglo biti čak i danas, to se neće dogoditi ni nakon sjednice vodstva Demokratske fronte upravo stoga jer je ova stranka bila glavni instrument za obespravljivanje Hrvata.

Posve različita načela

Kako doznaje Večernji List, stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH ističu da DF nije dobrodošao u vlast u kojoj će biti ove stranke. Naime, Željko Komšić je na valu jedne protuhrvatske kampanje ponovno zasjeo u fotelju hrvatskog člana bh. Predsjedništva negirajući izbornu volju ovoga naroda. Sadašnja stajališta ove stranke daleko su radikalnija od SDA i gotovo je nemoguće očekivati kako bi podržali programska načela koja su već za uspostavu Vijeća ministara potpisali čelnici triju vodećih stranaka iz reda Hrvata, Bošnjaka i Srba Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik. Jedna od tih praktički implicitno govori kako je nedavni izbor samoga Komšića bio prijeporan. 
“Provesti sve presude domaćih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriju cijele BiH, a u skladu s Ustavom BiH”, četvrta je točka načela za uspostavu vlasti na razini BiH. Legitimitet, konstitutivni narodi, presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” pojmovi su protiv kojih ova stranka, upravo stoga jer je društvo jednoga lica čiji je izbor izravno povezan s manipulacijama nacionalnog predstavljanja, vodi odlučne ratove. Procjenjuje se kako upravo SDA nastoji zbog toga pojačati otpor mogućim promjenama Izbornog zakona i Ustava kako bi Hrvati imali mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike. Unatoč tome, DF ni ne razmišlja o ostanku u oporbi u probošnjačkom Bh. bloku. Naime, čelništvo ove stranke na današnjoj bi sjednici trebalo donijeti konačnu odluku o tome hoće li započeti pregovore o uspostavi vlasti sa SDA na državnoj razini. Oni, pak, očekuju da bi mogli sjesti za stol i s HDZ-om i SDA na razini Federacije BiH. No u slučaju HDZ-a BiH, odnosno stranaka HNS-a BiH, posve pouzdano ne mogu naći partnera. Osim u slučaju da ih eventualno SDA kamuflira u vlastitim redovima kao pozicije koje će dobiti u raspodijeljenim kvotama vlasti.

Predsjedništvo Demokratske fronte je na današnjoj sjednici usvojilo zaključke koje je pripremila radna grupa formirana na prošloj sjednici stranačkog predsjedništva, koja je predložila da Predsjedništvo DF-a donese odluku o početku razgovora sa svim parlamentarnim strankama za formiranje parlamentarnih većina u mandatnom razdoblju 2018.-2022. godine.

Demokratska fronta ulazak u vlast vidi kao prigodu da održi stranku koja se doslovno uspjela održati kao projekt zahvaljujući tek imenu njezina prvog čovjeka i čija se stranačka struktura gotovo posve urušila.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica raspisuje izbore, počinju teći rokovi

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trebala bi u utorak raspisati izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu.

Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati narednih pet godina, a razdoblje do izbora obilježava neizvjesnost brexita i dogovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije.

U Hrvatskoj se zastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske.

Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od dva tjedna od dana raspisivanja izbora.

Svoju listu s 12 imena dosad je predstavio SDP s jednakim brojem žena i muškaraca. Listu predvodi eurozastupnik Tonino Picula, a slijedi ga eurozastupnica Biljana Borzan. Nositelj liste Amsterdamske koalicije (HSS, GLAS, IDS, PGS, HSU, Laburisti i Demokrati) je istarski župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim. HDZ i Most još nisu objavili svoje liste.

Broj zastupnika

U trenutnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje će dobiti od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvati za moguća buduća proširenja Unije.

Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika bi se trebao najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad.

No, sve će ovisiti o datumu Brexita.

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako se ovog tjedna u britanskom parlamentu potvrdi sporazum o razdruživanju.

U slučaju da se to ne dogodi, London se do 12. travnja treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma.

Niska izlaznost na izbore

Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost je bila u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno.

U Hrvatskoj je na birališta izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, tek 13 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari