Pratite nas

Politika

Sve više javnih neprijatelja Angele Merkel unutar njemačkih demokršćana

Objavljeno

na

reuters

Angela Merkel, prva njemačka dama u zadnjih 15 godina uživa ogromno povjerenje političkih pristalica njemačkih demokršćana i slovi za prvu ženu u Njemačkoj koja je uspjela spojiti nespojivo i u krug svojih partnera na političkoj sceni, usudimo se reći, politički najutjecajnije zemlje u sastavu EU, uključiti one koji nikada nisu tamo naginjali i tako zadržati vlast. No, mnogobrojnim članovima njezine stranke CDU ne sviđa se novi smjer politike koju vodi njemačka “čelična dama”.  Nezina sadašnja politika prema mnogim članovima najjače političke grupacije u Njemačkoj skreće s pravoga puta i sve je više “liberalnija”, što njima ne odgovara.

Naime, nisu samo Hrvati ogorčeni određenim zakonskim  obvezujućim rješenjima koja svoja uporišta imaju u europskoj administraciji i zakonodavstvu. I u Njemačkoj sve više možemo čuti o nezadovoljstvu tradicionalnih Nijemaca kada su u pitanju tradicionalne vrijednosti, kao što je obitelj ili pitanje braka. Tradicionalni Nijemci smatraju da su brak i obitelj zasnovane na zajednici muškarca i žene. Oni smatraju da je obitelj zajednica muškarca, žene i djece. Oni zamjeraju Merkelici, što u svojoj politici prema EU to jasno ne govori, nego njemačka politika prema ovim pitanjima nije više tako jasna kao što je nekad bila.

Mnogobrojni njemački mediji u zadnje vrijeme pišu da njemačka kancelarka više nije onakva kakva je bila i da njena politika više nije principijelna , a posljedicu za takvo nešto vide  u činjenici da je potpora Angeli Merkel u narodu strašno pala. Kada je izabrana za kancelarku na početku svojega trećega mandata njemačka je prva dama imala potporu veću od 75 %. No, danas je to puno manje.

Upravo je politika prema vrijednostima kao što je obitelj poljuljala povjerenje tradicionalnih Nijemaca u Angelu i njezinu dobru vjeru da sačuva vrijednosti kakve Nijemci tradicionalno podržavaju. Naravno, da se Merkel nije “ogriješila” samo o obitelj. Problem je u činjenici da i njezina politika prema Domovini, a Nijemcima je to pitanje od izuzetne važnosti, polako skrenula ulijevo. Konkretno se to vidi na pitanjima vojnoga roka, ali i ukidanja dvojnog državljanstva.

Neki su političari CDU, predvođeni Thomasom Stroblom i Alexandrom Mitschom, na stranačkim sastancima pokušali kancelarki pojasniti da je važno hitno vraćanje politike ove stranke na put socijalnog, liberalnog i konzervativnog smjera. Neki njemački mediji tvrde da  “čelična dama” nije ni “trepnula” na ove savjete te da smatra kako je na dobrom putu.

Do zaoštravanja situacije unutar vladajuće njemačke stranke posebno je došlo kada je u pitanju migrantska politika, jer brojni političari ove stranke smatraju da islam nije nešto što pripada Njemačkoj, a smatraju da gospođa Merkel prema tom pitanju ima jako popustljiv pristup i stav, a što bi moglo, prema njima, dovesti u pitanje izvorno njemačko društvo.

Anto Pranjkić/ Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Lidija Bradara: Dom naroda je ipak mjesto gdje se mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

FENA

“Cijelo sam vrijeme tvrdila da ovaj zakon neće proći u Domu naroda. Dom naroda ipak bez obzira na svoje manjkavosti i nametnuta ustavna rješenja, mjesto gdje se ipak, mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda, a tako i svih naroda”, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.

Bradara je za Dnevnik.ba rekla kako je Klub hrvatskih izlasnika u Domu naroda federalnog Parlamenta položio test političke zrelosti.

“Bili smo spremni izjašnjavati se o zakonu kao zakonu s liste vitalnih interesa. Držala sam se Ustava, zakona i poslovnika i svih mogućnosti koje su mi bile na raspologanju”, istaknula je Bradara, prenosi Večernji.ba.

Predsjedateljica Doma naroda rekla je i kako se ovo pitanje pokušalo populistički navodno riješiti.

“Oni koji su ovih dana bombastično najavljivali da će Zakon biti usvojen su na krilima populizam pokušavali ovo riješiti”, kazala je Bradara.

Govoreći o smjeni dopredsjedatelja Drage Puzigaće (SNSD), Bradara je kazala da je on svojim postupkom potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika.

“Žao mi je što dio Kluba Srba smatra da je gospodin Puzigaća nešto krivo učinio i da ga treba smijeniti. On je samo potvrdio ono što već piše u Poslovniku”, istaknula je Bradara.

Osvrnula se i na nedolazak, odnosno, dolaske pa odlaske Kluba Bošnjaka u dvorani Doma naroda.

“Nije mi jasno zašto nisu došli predlagači, pa sjednica je sazvana na njihovu inicijativu”, rekla je Bradara.

Podsjetimo, današnju izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zaključila je predsjedateljica Bradara (HDZ BiH) u 17 sati. Bošnjački izlasnici se ni nakon četiri sata nisu pojavili u dvoranu.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama danas nije bio na glasovanju jer su Drago Puzigaća ( SNSD) i Lidija Bradara (HDZ BiH) odbili zakon kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se, prema Bradarinom stavu, ovakav zakon nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Posljedično tomu, Zakon o izbornim jedinicama je odbijen, a o njemu neće biti rasprave ni na Vijeću za zaštitu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH.

Bošnjački entitetski udar doživio debakl

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari