Pratite nas

Politika

Sve više javnih neprijatelja Angele Merkel unutar njemačkih demokršćana

Objavljeno

na

reuters

Angela Merkel, prva njemačka dama u zadnjih 15 godina uživa ogromno povjerenje političkih pristalica njemačkih demokršćana i slovi za prvu ženu u Njemačkoj koja je uspjela spojiti nespojivo i u krug svojih partnera na političkoj sceni, usudimo se reći, politički najutjecajnije zemlje u sastavu EU, uključiti one koji nikada nisu tamo naginjali i tako zadržati vlast. No, mnogobrojnim članovima njezine stranke CDU ne sviđa se novi smjer politike koju vodi njemačka “čelična dama”.  Nezina sadašnja politika prema mnogim članovima najjače političke grupacije u Njemačkoj skreće s pravoga puta i sve je više “liberalnija”, što njima ne odgovara.

Naime, nisu samo Hrvati ogorčeni određenim zakonskim  obvezujućim rješenjima koja svoja uporišta imaju u europskoj administraciji i zakonodavstvu. I u Njemačkoj sve više možemo čuti o nezadovoljstvu tradicionalnih Nijemaca kada su u pitanju tradicionalne vrijednosti, kao što je obitelj ili pitanje braka. Tradicionalni Nijemci smatraju da su brak i obitelj zasnovane na zajednici muškarca i žene. Oni smatraju da je obitelj zajednica muškarca, žene i djece. Oni zamjeraju Merkelici, što u svojoj politici prema EU to jasno ne govori, nego njemačka politika prema ovim pitanjima nije više tako jasna kao što je nekad bila.

Mnogobrojni njemački mediji u zadnje vrijeme pišu da njemačka kancelarka više nije onakva kakva je bila i da njena politika više nije principijelna , a posljedicu za takvo nešto vide  u činjenici da je potpora Angeli Merkel u narodu strašno pala. Kada je izabrana za kancelarku na početku svojega trećega mandata njemačka je prva dama imala potporu veću od 75 %. No, danas je to puno manje.

Upravo je politika prema vrijednostima kao što je obitelj poljuljala povjerenje tradicionalnih Nijemaca u Angelu i njezinu dobru vjeru da sačuva vrijednosti kakve Nijemci tradicionalno podržavaju. Naravno, da se Merkel nije “ogriješila” samo o obitelj. Problem je u činjenici da i njezina politika prema Domovini, a Nijemcima je to pitanje od izuzetne važnosti, polako skrenula ulijevo. Konkretno se to vidi na pitanjima vojnoga roka, ali i ukidanja dvojnog državljanstva.

Neki su političari CDU, predvođeni Thomasom Stroblom i Alexandrom Mitschom, na stranačkim sastancima pokušali kancelarki pojasniti da je važno hitno vraćanje politike ove stranke na put socijalnog, liberalnog i konzervativnog smjera. Neki njemački mediji tvrde da  “čelična dama” nije ni “trepnula” na ove savjete te da smatra kako je na dobrom putu.

Do zaoštravanja situacije unutar vladajuće njemačke stranke posebno je došlo kada je u pitanju migrantska politika, jer brojni političari ove stranke smatraju da islam nije nešto što pripada Njemačkoj, a smatraju da gospođa Merkel prema tom pitanju ima jako popustljiv pristup i stav, a što bi moglo, prema njima, dovesti u pitanje izvorno njemačko društvo.

Anto Pranjkić/ Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor u srijedu o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u srijedu će, tri dana prije redovite zimske stanke, raspravljati o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, koju mu je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru”, rekao je Kovač

Glasovanjem o 30-ak raspravljenih točaka, među kojima i o Deklaraciji, Hrvatski sabor u petak završava redovno jesensko zasjedanje, zastupnici se ponovno okupljaju nakon 15. siječnja.

(Hina)

 

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari