Pratite nas

Najave

Svečana akademija u povodu 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi

Objavljeno

na

U utorak svečana akademija u povodu 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi

Stotinu je godina (1917.-2017.) otkad su Slavonija i Srijem u svoje krilo primile gladnu djecu iz Hercegovine koju je uz pomoć brojnih suradnika doveo fra Didak Buntić.
Ta velika obljetnica, zahvala Slavoniji i Srijemu, obilježit će se u gradu iz kojeg su polazili svi vlakovi s gladnom djecom, u Mostaru 4. i 5. rujna 2017. godine

PROGRAM

Ponedjeljak, 4. rujna 2017.
20.00 – Koncert «100 tamburaša u povodu 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi» – Mostar, Hrvatski dom Herceg Stjepana Kosače

Utorak, 5. rujna 2017.
17.45 – Okupljanje sudionika ispred Dompes-a, Franjevačka 1 Mostar
18.00 – Otvorenje Pučke kuhinje fra Didaka Buntića u Dompes-u
18.40 – Mimohod do Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače
19.00 – Svečana akademija u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače

GLAVNI ORGANIZATOR
Provincijalat Hercegovačke franjevačke provincije

SUORGANIZATORI
Manifestacija Didakovi dani; brojne ustanove i pojedinci

POKROVITELJSTVO
Predsjedatelj Predsjedništva BIH dr. Dragan Čović

100 GODINA OD AKCIJE SPAŠAVANJA DJECE OD GLADI

1917.-2017.

«Narod ove župe Drinovačke kao i cijele Bekije danas se nalazi u skrajnosti. Kao u jesen kad lišće s gore pada tako i ovaj narod umire od gladi. Vas je gotovo narod u rasulu. Grozne su to muke.» Tako fra Srećko Škorput piše biskupu fra Alojziju Mišiću i provincijalu fra Davidu Nevistiću.

Najviše smrtnih slučajeva uzrokovanih glađu bilo je u župama Drinovci (74), Vinica (43), Ružići (28), Humac (25), Tihaljina (22), Gradnići (22), Međugorje (19), Rasno (18), Grude (14), Široki Brijeg (11), Klobuk (10), Mostar (9), Ljuti Dolac (8), Vitina (7), Mostarski Gradac (5), Gorica (4), Blagaj (3), Konjic (2) i Posušje (1). U tim župama ukupan broj je 325 osoba umrlih od gladi.

Upravo kada je izgledalo da će smrt od gladi poharati Hercegovinu diže se Mojsije svoga puka, Spasitelj sirotinje (kako su ga zvali) fra Didak Buntić, tadašnji ravnatelj gimnazije na Širokom Brijegu, dolazi u Zagreb gdje traži i nalazi spas za svoj umirući narod. Tu pronalazi ljude široka srca, članove «Središnjeg zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika» u Zagrebu, Josipa Šilovića, Đure Barasičeka, Velimira Deželića, Petra Rogulje, Ivana Vereša, Eugena Sladovića.

Cijela Hrvatska, a posebno Slavonija i Srijem, otvaraju srca i vrata gladnoj bosansko-hercegovačkoj djeci.

Suprotstavljajući se svim svojim snagama toj surovoj sudbini jednog srca spomenuti velikani ali i državni činovnici, učitelji i učiteljice, župnici, građani i seljaci – svi oni započinju pisati jednu od najljepših epizoda u povijesti hrvatskog naroda, a možda i šire. Akcija je trajala od ljeta 1917. do 1919. godine. U tim godinama smrti od gladi otrgnuto je prema procjenama preko 17.000 djece. Samo iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj je zbrinuto prema službenim podatcima 12.270 djece, od kojih se svojim kućama vratilo 9.451, a kod dobročinitelja ostalo 2.819 djece. Iz Istre, Kvarnera i Hrvatskog primorja na prehrani u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 2.202 djece, iz Dalmacije 3.050 djece, a iz Slovenskog primorja 401 dijete.

S pravom se ovu akciju smatra jednim od najsvjetlijih događaja u ratovima i mržnjama protkanom dvadesetom stoljeću.

No, nakon akcije uslijedio je zaborav. «Ono što se dogodilo u akciji zbrinjavanja djece u najtežim ratnim uvjetima pustilo se zaboravu umjesto da se sjećanje njegovalo, obilježavalo, razvijalo.» (Mir Kolar)

Zaborav na akciju bio je poguban ne samo zbog prošlosti i onoga što se dogodilo nego još više zbog budućnosti i onoga što će uslijediti. «Nije se spominjalo ono što je bilo bitno za cijelu ovu akciju, a to je da su se spašavala djeca bez obzira na vjeroispovijest i nacionalnost. Hrvatski narod u Sjevernoj i Istočnoj Hrvatskoj otvorio je svoja srca i vrata svojih domova ne samo Hrvatima nego i djeci srpske nacionalnosti i muslimanske vjeroispovjesti. Kakva je šteta što ta suradnja, pomirenje u nevolji, nije iskorišteno u desetljeću pred Drugi svjetski rat za jačanje povjerenja i suradnje, nego je sve to zaboravljeno ili se nastojalo zaboraviti.»

Zato smo mi ovdje, poštovane dame i gospodo, da otrgnemo zaboravu djelo vrhunske plemenitosti – akciju spašavanja gladne djece u kojoj je hrvatski narod pokazao – naravno, ne samo tada – da ima veliko srce, da je spreman nadići sve granice i u svoje domove u teškim uvjetima primiti gladnu djecu ne samo svoje nego i drugih nacionalnosti i vjeroispovijesti!

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Dođite na promociju knjige: “General Praljak”

Objavljeno

na

Objavio

Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara ima čast pozvat Vas u utorak 21. studenog 2017. godine u 19 sati u Dvorani Vijenac, Kaptol 29a, Zagreb na predstavljanje knjige dr. sc. Miroslava Međimorca i akademika Josipa Pečarića GENERAL PRALJAK.

O knjizi će govoriti mons. dr. Vlado Košić biskup sisački, ugledni novinar i publicist  Mate Kovačević,  akademik Dubravko Jelčić, dr. sc. Miroslav Međimorec i akademik Josip Pečarić.

Voditeljica predstavljanja Zorica Gregurić.

Radujemo se Vašem dolasku!

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Vukovarska bolnica svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka

Objavljeno

na

Objavio

“Vukovarska bolnica svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka” naziv je knjige čija će se promocija u organizaciji Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog instituta održati u Kristalnoj dvorani hotela Westin u utorak 14.studenoga s početkom u 18:00sati.

Knjiga prikazuje povijesni kontekst i neposredne okolnosti nastanka agresije na Vukovar i Hrvatsku, a utemeljena je na osnovu 280 literaturna izvora.

Urednik knjige je Ante-Zvonimir Golem, a izdavanje knjige inicirao je predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža.

„Htio sam to barem djelomično ispraviti i ispričati priču o bolnici, liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, vozačima hitne pomoći, logističarima i svima onima koji su u najtežim uvjetima spašavali ljudske živote. Zašto svjetionik? Bolnica je nudila spas i utočište, prema njoj se orijentiralo i u nju se s nadom gledalo, posebno na kraju, kada je pao grad. Tada je doista sličila na svjetionik; osamljena, štitila je sve one koji su se u njoj zatekli” piše autor Ivo Lučić.

„Ta ljudska dimenzija obrane Vukovara zanemarena je, zanemareni su liječnici i bolničko osoblje, pa sam odlučio o njima pisati u kontekstu ukupnih povijesnih zbivanja na hrvatskome istoku. Kako je u recenziji knjige o vukovarskoj bolnici.” napisala je dr. Vesna Bosanac.

Uz autora dr.sc. Ive Lučića knjigu će predstaviti Andrija Hebrang, Vesna Bosanac, Darko Vitek i Nino Raspudić.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari