Pratite nas

Najave

Svečana akademija u povodu 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi

Objavljeno

na

U utorak svečana akademija u povodu 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi

Stotinu je godina (1917.-2017.) otkad su Slavonija i Srijem u svoje krilo primile gladnu djecu iz Hercegovine koju je uz pomoć brojnih suradnika doveo fra Didak Buntić.
Ta velika obljetnica, zahvala Slavoniji i Srijemu, obilježit će se u gradu iz kojeg su polazili svi vlakovi s gladnom djecom, u Mostaru 4. i 5. rujna 2017. godine

PROGRAM

Ponedjeljak, 4. rujna 2017.
20.00 – Koncert «100 tamburaša u povodu 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi» – Mostar, Hrvatski dom Herceg Stjepana Kosače

Utorak, 5. rujna 2017.
17.45 – Okupljanje sudionika ispred Dompes-a, Franjevačka 1 Mostar
18.00 – Otvorenje Pučke kuhinje fra Didaka Buntića u Dompes-u
18.40 – Mimohod do Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače
19.00 – Svečana akademija u Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače

GLAVNI ORGANIZATOR
Provincijalat Hercegovačke franjevačke provincije

SUORGANIZATORI
Manifestacija Didakovi dani; brojne ustanove i pojedinci

POKROVITELJSTVO
Predsjedatelj Predsjedništva BIH dr. Dragan Čović

100 GODINA OD AKCIJE SPAŠAVANJA DJECE OD GLADI

1917.-2017.

«Narod ove župe Drinovačke kao i cijele Bekije danas se nalazi u skrajnosti. Kao u jesen kad lišće s gore pada tako i ovaj narod umire od gladi. Vas je gotovo narod u rasulu. Grozne su to muke.» Tako fra Srećko Škorput piše biskupu fra Alojziju Mišiću i provincijalu fra Davidu Nevistiću.

Najviše smrtnih slučajeva uzrokovanih glađu bilo je u župama Drinovci (74), Vinica (43), Ružići (28), Humac (25), Tihaljina (22), Gradnići (22), Međugorje (19), Rasno (18), Grude (14), Široki Brijeg (11), Klobuk (10), Mostar (9), Ljuti Dolac (8), Vitina (7), Mostarski Gradac (5), Gorica (4), Blagaj (3), Konjic (2) i Posušje (1). U tim župama ukupan broj je 325 osoba umrlih od gladi.

Upravo kada je izgledalo da će smrt od gladi poharati Hercegovinu diže se Mojsije svoga puka, Spasitelj sirotinje (kako su ga zvali) fra Didak Buntić, tadašnji ravnatelj gimnazije na Širokom Brijegu, dolazi u Zagreb gdje traži i nalazi spas za svoj umirući narod. Tu pronalazi ljude široka srca, članove «Središnjeg zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika» u Zagrebu, Josipa Šilovića, Đure Barasičeka, Velimira Deželića, Petra Rogulje, Ivana Vereša, Eugena Sladovića.

Cijela Hrvatska, a posebno Slavonija i Srijem, otvaraju srca i vrata gladnoj bosansko-hercegovačkoj djeci.

Suprotstavljajući se svim svojim snagama toj surovoj sudbini jednog srca spomenuti velikani ali i državni činovnici, učitelji i učiteljice, župnici, građani i seljaci – svi oni započinju pisati jednu od najljepših epizoda u povijesti hrvatskog naroda, a možda i šire. Akcija je trajala od ljeta 1917. do 1919. godine. U tim godinama smrti od gladi otrgnuto je prema procjenama preko 17.000 djece. Samo iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj je zbrinuto prema službenim podatcima 12.270 djece, od kojih se svojim kućama vratilo 9.451, a kod dobročinitelja ostalo 2.819 djece. Iz Istre, Kvarnera i Hrvatskog primorja na prehrani u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji bilo je 2.202 djece, iz Dalmacije 3.050 djece, a iz Slovenskog primorja 401 dijete.

S pravom se ovu akciju smatra jednim od najsvjetlijih događaja u ratovima i mržnjama protkanom dvadesetom stoljeću.

No, nakon akcije uslijedio je zaborav. «Ono što se dogodilo u akciji zbrinjavanja djece u najtežim ratnim uvjetima pustilo se zaboravu umjesto da se sjećanje njegovalo, obilježavalo, razvijalo.» (Mir Kolar)

Zaborav na akciju bio je poguban ne samo zbog prošlosti i onoga što se dogodilo nego još više zbog budućnosti i onoga što će uslijediti. «Nije se spominjalo ono što je bilo bitno za cijelu ovu akciju, a to je da su se spašavala djeca bez obzira na vjeroispovijest i nacionalnost. Hrvatski narod u Sjevernoj i Istočnoj Hrvatskoj otvorio je svoja srca i vrata svojih domova ne samo Hrvatima nego i djeci srpske nacionalnosti i muslimanske vjeroispovjesti. Kakva je šteta što ta suradnja, pomirenje u nevolji, nije iskorišteno u desetljeću pred Drugi svjetski rat za jačanje povjerenja i suradnje, nego je sve to zaboravljeno ili se nastojalo zaboraviti.»

Zato smo mi ovdje, poštovane dame i gospodo, da otrgnemo zaboravu djelo vrhunske plemenitosti – akciju spašavanja gladne djece u kojoj je hrvatski narod pokazao – naravno, ne samo tada – da ima veliko srce, da je spreman nadići sve granice i u svoje domove u teškim uvjetima primiti gladnu djecu ne samo svoje nego i drugih nacionalnosti i vjeroispovijesti!

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Novi susret Kolinda Grabar Kitarović i Vučića početkom ožujka

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović,  srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i trojica članova BiH Predsjedništva Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović susrest će se na trilaterali koja će se održati 6. ili 7. ožujka u Mostaru, rekao je u petak predsjedajući predsjedništva Čović koji je istaknuo da je to doprinos rješavanju problema zemalja u regiji i njihovom napredovanju na putu prema EU.

‘Ja ću na tome inzistirati da mi susjedi imamo maksimalno dobre odnose. Posebno mi je drago zbog svega što se događa posljednje vrijeme i bez obzira koliko bile teške teme i teških riječi, to je način kako ćemo te stvari riješavati i okrenuti se k budućnosti’, rekao je Čović.

Rekao je kako još nije odlučeno hoće li se trilaterala održati 6. ili 7. ožujka zbog dogovora protokola. Dodao je kako je strateški interes BiH, ali i hrvatskog naroda jačanje stabilnosti u regiji i samoj zemlji. Čović je naveo kako razgovori čelnika triju zemalja vode nadilaženju međusobnih problema što je i u Strategiji o proširenju na zapadni Balkan potaknula Europska komisija na čelu s predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom.

‘Očekivanja od ovih susreta su razmjerno velika iako svi znamo da postoji jako puno otvorenih pitanja. Čuli ste gospodina Junckera posljednjih dana koji je tražio da sve te probleme već danas rješavamo. Jedino razgovor nas može natjerati da taj europski put iskoristimo a to je veliki poticaj i prigoda za BiH’, istaknuo je Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH.

Izvijestio je kako će Juncker zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini posjetiti BiH 28. veljače kada će im biti uručeni odgovori na upitnik.

Čović je rekao kako su za napredak BiH potrebne i promjene izbornog zakona, te je ustvrdio kako ih neće nametnuti EU niti međunarodna zajednica. ‘Svima je jasno da međunarodna zajednica neće nametati rješenje.

Znači moramo se dogovoriti. Nije mi jasno kako ćemo 28. predati upitnik i zatražiti kandidacijski status, a tražimo od OHR-a da istodobno za nas donosi odluke’, istaknuo je Čović.

Opetovao je zahtjev Hrvata da se osigura izbor legitimnih predstavnika kroz izmjene izbornog zakona.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Vučić u napetoj atmosferi stiže u posjet Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas stiže u dugoočekivani posjet Hrvatskoj koji bi trebao ublažiti napetosti u odnosima dviju država, ali je prije toga ukazao i na neka raizlaženja među glavnim kreatorima hrvatske vanjske politike.

Vučića je u u posjet prije dva tjedna pozvala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sa željom da dvije države “nadiđu prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti i time otvore novu stranicu u odnosima”.

Do njihova susreta dolazi manje od dvije godine od sastanka u Srbiji u lipnju 2016. kada su potpisali tzv. Subotičku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske.

No, svi krupni problemi koji su postojali tada i danas stoje na putu potpunoj normalizaciji odnosa dviju država, opterećenih teškim naslijeđem rata i raspada zajedničke države 1990-tih.
Najmoćniji čovjek Srbije trebao je u Zagreb doći krajem 2017., ali je posjet odgođen zbog nezadovoljstva službenog Zagreba što je u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je sudjelovao u napadima na Hrvatsku.

Vučić u Hrvatsku stiže u vrijeme eskalacije napetosti nakon nedavne srbijanske izložbe o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku, kao i zapaljive retorike srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina i njegove vizija “ustaša koji Vučića čekaju u centru Zagreba”.

Zbog najavljenih prosvjeda hrvatskih ratnih veterana protiv Vučića, srbijanski ministar policije Nebojša Stefanović nazvao je posjet “rizičnim” i sugerirao da bi mu sigurnost u Zagrebu mogla biti ugrožena.

No, njegov hrvatski kolega Davor Božinović uvjerava kako hrvatske institucije imaju veliko iskustvo u organizaciji međunarodnih skupova i dočeka stranih državnika te javnost može biti mirna.

Srbijanski će predsjednik u Zagrebu imati bogati program. Osim središnjeg susreta s Grabar-Kitarović na Pantovčaku, Vučić će pohoditi i Banske dvore, Sabor, Hrvatsku gospodarsku komoru i Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. U utorak će obići lokalne Srbe u Vrginmostu.

Prema usuglašenom dnevnom redu, Grabar-Kitarović i Vučić razgovarat će o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici.

“Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine i jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga uspješnim’, kazala je Grabar Kitarović prije dva tjedna.

“Često se ovakvi susreti nazivaju povijesnima, no mi smatramo da se radi o pozitivnom iskoraku. Hoće li biti povijesni ili ne vidjet će se nakon posjeta”, rekao je u petak izvor s Pantovčaka.

Jačanje gospodarskih odnosa i važnost suradnje Beograda i Zagreba za jugoistočnu Europu također će biti teme sastanka dvoje predsjednika te izaslanstava dviju država u kojima će biti nekoliko ministara i koordinatori za rješavanje otvorenih pitanja. Na Pantovčaku posebno ističu da će se razgovorima priključiti i predstavnici manjina te udruga nestalih.

Ratna odšteta i isprika

Na dnevnom redu razgovora u uredu Predsjednice, međutim, neće biti ratna odšteta za agresiju na Hrvatsku i Vučićeve isprike za tu agresiju, dvije teme koje su u javnosti proteklih dana otvorili premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević.

Na Pantovčaku objašnjavaju da ratna odšteta nije među temama koje su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom.

Isto se odnosi i na moguću ispriku srbijanskog predsjednika, koju je tražio Krstičević, a za koju na Pantovčaku kažu da je “osoban čin koji se ne može od nikoga tražiti”.

Upitani zašto je onda Plenković na sjednici vlade otvorio pitanje ratne odštete, suradnici Grabar-Kitarović kažu da to “treba pitati njega”. “To pitanje u ovome trenutku nije tema”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.

Pošto će se Plenković i Vučić sastati u ponedjeljak popodne, ostaje za vidjeti smatra li i hrvatski premijer da tu temu zasad ne treba otvarati. Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti “odgovoran i ozbiljan odgovor”.

Sumnju u to je li pravi trenutak za Vučićev posjet neizravno je krajem siječnja izrazilo ministarstvo vanjskih i europskih ocijenivši da rješavanju otvorenih pitanja ne pridonose postupci srbijanske strane poput “propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu”.

U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete visokih dužnosnika, komentirali su na Zrinjevcu predsjedničin poziv srbijanskom predsjedniku.

Bliski suradnici Grabar-Kitarović tvrde da braniteljske udruge podupiru susret dvoje šefova država. Ipak, neke su veteranske organizacije za ponedjeljak najavile prosvjede protiv Vučića, koji je 90-ih poticao lokalne Srbe na pobunu protiv hrvatskih vlasti.

Svi građani imaju pravo na prosvjed koji međutim mora biti dostojanstven, kaže dužnosnik na najavu demonstracija u kojima će sudjelovati i krovna braniteljska udruge HVIDR-a predvođena HDZ-ovim saborskim zastupnikom Josipom Đakićem.

Srbijanski predsjednik je rekao da ga se ne tiče to što će ga netko nazvati “četnikom” i da dolazi s porukama mira i stabilnosti, ali ističe da “Srbija neće biti slabija da bi (netko) drugi bio zadovoljan”.

Najavljujući prosvjed protiv Vučića, udruga udovica hrvatskih ratnih veterana objavila je kako Hrvatska u Vučiću nema iskrenog i odgovornog sugovornika za rješavanje brojnih problema, jer se radi o “notornom četničkom zločincu, koji ni danas, u umivenoj formi, ne odustaje od velikosrpskih ideja”.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati