Pratite nas

Kultura

SVEČANO OTVOREN 11. VUKOVAR FILM FESTIVAL!

Objavljeno

na

U prepunoj dvorani Hrvatskog doma Vukovar jučer navečer svečano je otvoren 11. Vukovar film festival. U stilu istinskog filmskog festivala, decentno i elegantno, protekla je večer koja je slavila sedmu umjetnost i najavila šest intenzivnih festivalskih dana koji su pred nama. U potrazi za ulaznicom više, telefoni u press-centru nisu prestajali zvoniti, a tijekom dana stigao je i velik broj gostiju.

Val političke svite koji inače redovito puni prve redove, ovaj je put otplovio s Dunavom, a tamo su se smjestili filmski profesionalci i gosti Festivala, dok je najveću pažnju izazvao dolazak mađarske redateljice Ildiko Enyedi, čija je drama Tijelo i duša s tri najvažnije nagrade trijumfirala na ovogodišnjem Berlinskom filmskom festivalu i osvojila Zlatnog medvjeda za najbolji film. Samozatajna filmašica bila je skromna na riječima, i pustila je da njen film sam govori što ima za reći, dok je rumunjski redatelj kratkometražnog filma otvorenja Potpisano, nepotpisano Adrian Silisteanu izrazio oduševljenje gradom na Dunavu i selekcijom filmova.

U ime ministrice kulture Republike Hrvatske, festivalsku svečanu vrpcu ‘prerezala’ je njena pomoćnica Iva Hraste Sočo, a gostima se obratio idirektor Festivala Igor Rakonić, koji je s ponosom najavio još jedno bogato izdanje Festivala. Direktor HAVC-a Daniel Rafaelić istaknuo je značaj, kvalitetu i kontinuitet Vukovarskog festivala, dok je u ime Grada Vukovara goste pozdravio zamjenik gradonačelnika Marijan Pavliček.Fotoobjektivi i mikrofoni u stopu su slijedili jednog od najnagrađivanijih glumaca s naših prostora i ovogodišnjeg člana glavnog žirija VFF-a, EmiraHadžihafizbegovića, kao i legendu dokumentarnog filma, Đelu Hadžiselimovića, glavnog i odgovornog za izbor najboljih recentnih dokumentaraca koji se prikazuju u prvom plovećem kinu, Brodu Bajadera. U Vukovar je stigao i predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja Danilo Šerbedžija, kao i redateljski par Irena Škorić i Branko Ištvančić, čija je ljepša polovica članica žirija za dokumentarni program.

Vukovarska publika ostala je zatečena i ugodna iznenađena jezivo dubokom i intimnom dramom Tijelo i duša koju krasi izniman filmski jezik i estetika, kao i minuciozna psihološka studija ljudskih odnosa, fragilnosti našeg bića i njegove nasušne potrebe za ljubavlju i pripadanjem. Iako je film zahtjevan za gledanje, pljesak nije izostao, te samo potvrdio da je ta impresivna drama spremna i za redovitu kinodistribuciju.

Današnja programska lepeza neće rashladiti već zagrijati filmofilske duše jer nas na Perivoju dvorca Eltz u 21:15 očekuje canneski laureat Bez ljubavi, jednog od najznačajnijih europskih redatelja današnjice, Andreya Zvyagintseva, čiji svaki film ne može proći nezapaženo. Beskompromisni sineast uvijek fura svoj film, pa je pretposljednjim Levijatanom, osvajačem Zlatnog globusa za najbolji strani film, digao živac ruskoj vladi, prikazujući je kao leglom korupcije, koja ga je posljedično stavila na crnu listu za financiranje filmskih projekata. Iako sniman nezavisno, financijski su uskočili producenti iz Njemačke, Francuske i Belgije, pa je Bez ljubavi doživio propisnu cannesku premijeru i osvojio veliku nagradu žirija, ‘brončanu’ iz trolista najvažnijih nagrada na tom prestižnom festivalu. Ovaj put redateljski je žalac ‘piknuo’ u tipičnu rusku svakodnevicu u kojoj se jedna obitelj raspada kao kula od karata, a dok vode sebičnu bitku oko podjele zajedničke imovine, najviše ispašta njihovo zanemareno dijete koje naposljetku i nestane…

Da smijeh bude lijek, pobrinut će se pametna komedija za svačiji ukus Wilde Maus, redateljski debi nagrađivanog austrijskog komičara, pisca i glumca Josefa Hadera koja prati sudbinu uglednog glazbenog kritičara kojem šef nenadano pokaže ‘izlazna vrata’, a on mu se odluči osvetiti. Nevjerojatno zabavnu priču o strahu austrijske srednje klase od neuspjeha i društvenog odbijanja gledamo večeras na Agenciji za vodne putove u 20:30.

Na Brodu Bajadera večeras će sve biti u znaku slatkog jer je na rasporedu iznimno poučan dokumentarac Taj slatki film, redatelja Damona Gameaua, koji gledatelje neće samo zamisliti, već im i otkriti gorku istinu o šećeru te zauvijek promijeniti način na koji razmišljaju o zdravoj hrani. Sve posjetitelje očekuje i romantična, panoramska vožnja lijepim Dunavom, kao i (filmu usprkos!), slatka iznenađenja.

Program francuskog fokusa danas u 16 sati u Cinestaru donosi hvaljen film 120 miligrama, istinitu i kontroverznu priču o jednom od najvećih skandala u povijesti farmaceutske industrije, temeljenu na romanu Irène Frachon Mediator 150mg, o odlučnoj liječnici Irène Frachon koja je otkrila da su određeni lijekovi koji su odobreni od države povezani s velikim brojem sumnjivih slučajeva smrti pacijenata. Iako David u borbi Golijata, uporna je liječnica riskirajući vlastiti život i život svoje obitelji, istjerala mak na konac i iznjedrila pravnu pobjedu.

Ljubitelje dokumentaraca i piva od 18:15 u Cinestaru očekuje dox Češki pivski rat, priča iz prve ruke o tradiciji proizvodnje tog nezaobilaznog pića na svim menijima svijeta, strastvenim pivopijama, te jednoj od kolijevki pivske industrije, susjednoj Češkoj, gdje je ona simbol kulture te nacionalnog ponosa i identiteta. Redatelj je zavirio u male i velike pivske manufakture, kao i navike i afinitete onih koji bez piva ne mogu živjeti.

Cijeli program pronađite na www.vukovarfilmfestival.com

Glavni medijski pokrovitelji: Jutarnji list, Yammat FM, T-portal, KINOTV, Nacional, HRT i HRT3!
Regionalni medijski pokrovitelji su: B1 plakati, Hrvatski radio Vukovar, Vukovarske novine, Glas Slavonije, Slavonski radio, Radio Vinkovci, Vinkovački radio i Radio Dunav!

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

NEK’ VIJORI, ZA NJIH BARJAK SVETI!

Objavljeno

na

Objavio

Od kamena nije srce moje,
pa da bude svaki dan mi isti.
Danas vijem tri najdraže boje,
mog’ naroda, sveti barjak čisti!

Crven’ bijele i boje je plave,
odkad nas je i njega je bilo,
to je barjak ponosa i slave,
pod kojim se pjevalo i mrilo.

Vijem, dižem, do neba ga plava
….da heroji iz raja ga vide,
u njemu je junaštva im slava,
jadni, Jude koji ga se stide.

Da ga vide jer su pod njim pali,
da zalud im nije bilo mrijeti,
svojom žrtvom oni su ga tkali,
nek’ vijori za njih barjak sveti.

Podižem ga za sve one ljude,
što živote ne žališe svoje,
nek’ se vije na ponos nam bude,
a dušmani neka ga se boje.

Tri najljepše boje njega diče,
crvena je, k’o krv što se za njeg’ proli,
bijela, plavoj priljubi se viče,
to je barjak što se srcem voli.

Od davnina to je stijeg hrvata,
bijel’ i crven’ polja, grb mu krase
podižem ga za sve žrtve rata,
a najviše za VUKOVAR, zna se!

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari