Pratite nas

Svečano pušten u pogon Agregat 1 HE Rama

Objavljeno

na

U Rami, na Marinoj pećini, danas je održana svečanost u povodu završetka remonta agregata 1 HE Rama i puštanja u rad te je službeno započeo remont agregata 2 HE Rama. Na ovaj događaj došli su članovi Uprave JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar na čelu sa generalnim direktorom Nikolom Krešićem, predstavnici svih razina vlasti, uposlenici, izvođači radova i drugi gosti.

Sama činjenica da je HE Rama najveća u sustavu JP Elektroprivreda HZHB dovoljno govori o značaju ovog događaja. Iako je prošle godine proslavila 45 godina rada, HE Rama ovim projektom produžila je radni vijek 25-30 godina, a pritom će se povećati stupanj iskorištavanja a smanjiti gubici primjenom savršenih tehnologija – kazao je na svečanom puštanju u rad agregata 1 federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj.

Načelnik općine Prozor Rama Jozo Ivančević kazao je kako je ovaj događaj važan gospodarski događaj za općinu.

Elektroprivreda na ovaj način osigurava kvalitetan rad i proizvodnju za buduće razdoblje. Od proizvodnje električne energije općina Prozor Rama ima veliku korist. Veliku korist imaju i neka područja koja nemaju veze sa potopljenim zemljištem niti s proizvodnjom.

– Nastavit ću se zalagati za još veću korist i pozitivne efekte od ove proizvodnje. Prvenstveno mislim na veće zapošljavanje naših sugrađana u Elektroprivredu, na veća ulaganja Elektroprivrede u naselja koja su oštećena i na ispravljanje činjenice da se sva vrijednost proizvodnje koja se ostvari u ovom pogonu pripisuje Mostaru kao sjedištu JP EP HZ HB d.d. Mostar . Preostaje nam da u budućem periodu surađujemo i radimo na boljitku građana općine Prozor Rama i Elektroprivrede – kazao je načelnik Ivančević.

Nikola Krešić, generalni direktor JP EP HZ HB pozdravio je također nazočne govoreći o značaju HE Rama, ulaganjima i planovima ovog poduzeća. Zatim se zajedno s ministrom Trhuljem i gostima kroz tunel uputio do postrojenja u Marinoj pećini gdje je svečano pokrenut agregat 1.

Kako prenosi portal rama-prozor.info, nakon svečanosti na Marinoj pećini nastavljeno je druženje na svečanom ručku u motelu Rama u Prozoru. Dodajmo ovomu da su svečanost uljepšale članice etno skupine Čuvarice.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Medijske špekulacije jako se razlikuju od razgovora koji se vode

Objavljeno

na

Objavio

Puno toga o čemu se špekulira u medijima jako je daleko od razgovora koji se vode za stolom, rekao je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković, komentirajući medijske napise o njegovoj i kandidaturi predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za mjesto predsjednika Europske komisije.

Belgijski dnevni list Le Soir u četvrtak je objavio da su kao ozbiljni kandidati za predsjednika Komisije spominju Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković.

Na upit kako je u kombinaciju došla predsjednica Grabar Kitarović, Plenković je rekao: “Ne znam, pitajte novinara. Nisam ja pisao članak”.

“Budimo realni. Mi svi skupa pratimo medije i ako malo pogledate europske medije ima toliko tih špekulacija, a ono što ja mogu reći da je jako puno toga u tim špekulacijama daleko od razgovora koje vodimo za stolom. Moram priznati da sada o tome znam više nego brojni drugi. Pregovori su vrlo teški, vrlo tvrdi. Večeras ćemo imati raspravu, pitanje je do kada će trajati i ne bih se kladio da će odluka biti ni danas niti sutra”, rekao je Plenković prije početka summita EU-a na kojem će dominirati pitanje raspodjela funkcija na čelnim mjestima europskih institucija.

“Ne idu te funkcije po sistemu darova, mislim da imate krive premise, ali dobro je da se špekulira, simpatično je”, odgovorio je Plenković na novinarski upit bi li Hrvatska realno mogla odbiti jedno tako visoko mjesto ako bi joj bilo ponuđeno.

Čelnici 28 zemalja Europske unije, koji su se okupili na dvodnevnom summitu, raspravljat će o imenovanjima novih čelnika europskih institucija tijekom radne večere.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU-a, po Lisabonskom ugovoru predlaže predsjednika Europske komisije, a Europski parlament ga potvrđuje. U Europskom vijeću potrebna je kvalificirana većina, a u Parlamentu nadpolovična.

Nakon europskih izbora europski pučani i socijaldemokrati ostali su i dalje najjače stranke u Europskom parlamentu, ali više nemaju većinu i moraju ići u koaliciju s drugim proeuropskim strankama, liberalima i zelenim.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komisije, uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemački demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spitzenkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisije, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se konceptu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako stvari za sada stoje, nijedan od deklariranih kandidata za predsjednika Komisije nema potrebnu većinu ni u Europskom vijeću ni u Europskom parlamentu.

Stoga se već sada spominje mogućnost sazivanja novog summita početkom srpnja kako bi se prije prve sjednice Europskog parlamenta postigao dogovor o raspodjeli čelnih mjesta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Izrečene mizerne kazne za ratne zločine protiv civila u Lovasu

Objavljeno

na

Objavio

Sudsko vijeće tročlanog suda Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu jednoglasno je u četvrtak donijelo presudu kojom su osmorica okrivljenih za ratne zločine protiv civila u Lovasu 1991. proglašeni krivima i osuđeni na kazne u rasponu od 4 do 8 godina, ukupno na četrdeset i sedam godina zatvora.

Osuđeni su Željko Krnjajić, Milan Devčić, Darko Perić, Radovan Vlajković, Radislav Josipović, Saša Stojanović, Jovan Dimitrijević  i Zoran Kosijer.

Suđenje koje je započelo prije 11 godina time je okončano ali presude još nisu pravomoćne jer je na njih moguće uložiti žalbu u roku od 30 dana.

U prvim komentarima promatrača na današnju presudu iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo i hrvatske Dokumente ocijenjeno je da ovom presudom nije dosegnuta pravda te da je protokom vremena i činjenicom da je nekoliko optuženih u međuvremenu umrlo paradoksalno umanjen i ukupan broj žrtava za koje su okrivljeni odgovarali pred sudom. (I.s. Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari