Pratite nas

Vijesti

Svečanom akademijom HDZ u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka

Objavljeno

na

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989., u Koncertnoj dvorani “Vatroslava Lisinskog” bit će održana svečana akademija, a nakon toga u prostorijama Nogometnog kluba Jarun odigrat će se tradicionalna nogometna utakmica između ‘momčadi HDZ-a i zvijezda’.

Također u ponedjeljak ujutro izaslanstvo stranke, predvođeno predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem položit će vijenac i zapaliti svijeću na grobu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK “Borac” na Jarunu, a na toj skupštini je prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica izjavio je za Hinu kako je riječ o ‘velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti,a pogotovo 1989. kada je vladala opća pomutnja, nesigurnosst i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti’.

U kontekstu kada je stranka osnovana, dodao je, ona se pozivala na povijesna ishodišta Hrvata, što čini i sada.

“Ali Hrvatska demokratska zajednica nikada nije bila staromodna. Ona nije nastala na konceptu obnavljanja neke od povijesnih hrvatskih stranaka, poput HSS-a i HSP-a, nego je politički, organizacijski i kadrovski ponudila jedan potpuno novi okupljajući koncept, jer je imala sreću da je na svom čelu imala dr. Franju Tuđmana, osobu koja je bila dovoljno snažna da taj okupljajući koncept može nametnuti i braniti od svih koji taj koncept nisu razumjeli”, rekao je Kapulica.

Istaknuo je kako je HDZ i tada kada je nastao, bio stranka koja je bila potpuno nova, svježa i u to vrijeme moderna, ambiciozna i atraktivna organizacija. Takav HDZ je  u ekstremnim vremenima uspio izbjeći sve zamke ekstremizma, zaključio je.

“HDZ je u svakom smislu – političkom i organizacijskom, ponudio novi, do tada neviđeni koncept hrvatske pomirbe, otvorenosti, demokratičnosti i usmjerenosti na ključna pitanja hrvatskog društva”, naglasio je Kapulica.

Dodao je kako to u kontekstu sadašnjeg vremena, pokušava i današnji HDZ – ne zatvarati se u neke prijašnje koncepte nego se otvoriti prema budućnosti i prema izazovima s kojima smo sada suočeni.

“Jako je bitno da smo u tim ključnim povijesnim vremenima, prvim vremenima stvaranja HDZ-a i hrvatske države, Republike Hrvatske, uspjeli izbjeći zamku da se hrvatska nacija zatvori u sebe, te učinili sve da se ona otvori prema svima i vrati u europski kontekst kojem je oduvijek pripadala”, zaključio je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica.

 Osnivanje HDZ-a dr. Tuđman najavio u veljači 1989.

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman najavio je na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, tadašnje okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.

U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.

Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština je održana 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke. Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ‘Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost’, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački Trg.

Dana 29. studenoga 1989. HDZ je uputio ‘Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu’ u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFR Jugoslavije. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje.

Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranaka u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Kujundžić ostaje ministar zdravstva

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković odbacio je u srijedu u Hrvatskom saboru oporbeni prijedlog o pokretanju pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću poručivši kako Kujundžić, koji je “predano radio na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite”, ostaje ministar u njegovoj Vladi.

Plenković je ustvrdio kako ministar odgovorno obavlja poslove iz svoje nadležnosti u zdravstvu i predano radi na mjerama da osigura održiv zdravstveni sustav koji će građanima omogućit zdravstvenu sigurnost te dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Podsjetio je kako je njegova vlada poduzela niz koraka s ciljem modernizacije i unaprijeđenja hrvatskog zdravstva te je ostvarila značajan iskorak i  stabilizirala zdravstveni sustav.

Napomenuo je i kako su naslijedili dug te je ustvrdio da se, dok se ne dosegne puni gospodarski zamah i poveća priljev sredstava u HZZO, neće moći osigurati potpuna financijska stabilnost sustava. Očekuje da će se ostvariti dugoročna racionalizaciju troškova te ističe kako su 2017. usmjerili dodatnih 1,3  milijarde kuna u zdravstveni sustav, smanjili obveze sa 8,2 na 7,8 milijardi.

“U 2019. osigurana su značajna sredstva za skupe lijekove odnosno 1,5 milijardi kuna. Veledrogerijama je nedavno isplaćeno 300 milijuna kuna dug za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko će vam biti isplaćeno do kraja godine”, najavio je premijer Andrej Plenković.

Promjene u organizaciji zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna zdravstvena zaštita, jačanje preventivnih aktivnosti, razvoj učinkovitog sustava hitne medicine i stvaranje pretpostavki za učinkovitim upravljanjem ljudskim i drugim resursima te bolja zdravstvena zaštita pacijenata glavne su odrednice djelovanja ministra Kujundžića i cijele Vlade u toj domeni, poručio je.

Najavio je nastavak racionalizacije zdravstvenog sustava te iznalaženjem boljih rješenja za financiranje zdravstvenog sustava nastavak unaprijeđenja zdravstvene zaštite. “Ministar Kujundžić će u tome imati značajnu ulogu”, poručio je Plenković.

Kujundžić: Ne dramatizirati stanje u zdravstvu

Ministar Kujundžić rekao je kako je Vlada od početka 2017. do danas povećala plaće za 18 posto,a u SDP-ovo vrijeme su smanjivane.

“Iz EU fondova izvučeno je maksimalno, 100 posto, odnosno 2,2  milijarde kuna i uloženo u hrvatske bolnice”, naglasio je Kujundžić.

Napomenuo je kako trenutno u Hrvatskoj radi 15.300 liječnika i 31.000 medicinska sestra, što je nešto više nego 2015.

Prosjek liječnika u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika je 350, a u Hrvatskoj je 340, poručio je Kujundžić pozvavši da se stanje u zdravstvu ne dramatizira.

Strenja: U bolnicama velikih gradova ravnatelji zbog nedostatka kadra zatvaraju odjele

Ines Strenja (Most) upozorila je da država i dalje ne plaća u potpunosti HZZO-u iznos predviđen člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te redovito svake godine od izlaska HZZO-a iz riznice ostaje dužna nacionalnom osiguravatelju između milijardu i milijardu i pol kuna neisplaćenih sredstava za zdravstvenu zaštitu. Ustvrdila je i da 30 posto građana plaćaju zdravstvenu zaštitu za 100 posto građana koji je koriste. “Jesmo za solidarno javno zdravstvo za koje se borimo, ali i da računica države prema zdravstvenom sustavu bude sukladna tome”, poručila je.

Zdravstveni kadar, istaknula je, najvrijedniji je i nezamjenjivi resurs u zdravstvu, a njegov odljev neće se zaustaviti penalizacijom već poticajnim mjerama i stimulacijama za ostanak i u Hrvatskoj i u manje atraktivnim sredinama. “Sustavnim višegodišnjim zanemarivanjem rješavanja, nejednake regionalne raspodjele zdravstvenog kadra liječnika i medicinskih sestara, ne poduzimanjem mjera za njihov ostanak u Hrvatskoj te neuključivanjem svih dionika društva unatoč upozorenjima, doveo je sustav u situaciju da su i sada u bolnicama velikih gradova ravnatelji prisiljeni zatvarati odjele zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara što je prijašnjih godina bio slučaj samo za bolnice u malim sredinama”, upozorila je Strenja.

HDZ-ov Željko Reiner istaknuo je kako Hrvatska izdvaja 7,4 posto BDP-a za zdravstvo u odnosu na prosjek EU koji je 9,9 posto. “U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 750 eura, a u Sloveniji oko 1.500 eura po glavi stanovnika, Češkoj 1.100 eura, Slovačkoj 970 eura. U Austriji se pak izdvaja 4.000 eura, ali hrvatsko zdravstvo nije 5 do 6 puta lošije”, ustvrdio je Reiner. Uvjeren je i kako imamo odlično zdravstvo, iako za njega izdvajamo  manje od većine zemalja EU. “To je stoga što imamo kvalitetne liječničke i medicinske sestre. Zdravstvo nam je puno bolje nego gospodarska snaga zemlje”, ocijenio je Reiner.

Bivši ministar zdravlja Mirando Mrsić optužio je Kujundžića da je “politička kukavica”, a on mu je odgovorio da nije bio u gimnaziji u partiji niti je bio šef partije na fakultetu i partijski kadrovnik na Rebru. “U tome smislu jesam kukavica, a što se tiče medicine, vi znate gdje smo ja i vi”, uzvratio mu je Kujundžić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

28. Godišnjica pogibije general-bojnika Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla

Objavljeno

na

Objavio

Foto Grad Vukovar

S posebnim poštovanjem prisjećamo se heroja Domovinskog rata, general-bojnika Blage Zadre te bojnika Alfreda Hilla koji su na današnji dan 1991. godine, braneći i boreći se za Hrvatsku, dali svoje živote.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, danas smo na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odali počast istinskim herojima obrane našega grada.

General – bojnik Blago Zadro, čovjek je koji je govorio ne samo riječima, nego i djelima. Čovjek je to koji je odbijao nositi zaštitni prsluk jer ga njegovi vojnici nisu imali. Blago Zadro je vječna inspiracija, utjelovljenje temeljnih ljudskih vrijednosti, kvaliteta i vrlina. On je i danas među nama, a u prilog tome govori i činjenica kako su na 28. obljetnicu njegove tragične pogibije u Vukovar pristigli ljudi iz najudaljenijih krajeva Hrvatske.

Sve ono s čim se danas borimo i susrećemo, nije ništa u odnosu na 1991. godinu. Hrabrost koju neki ističu, ništa je u usporedbi s hrabrošću koja je bila potrebna u tim vremenima. Stoga, primjer koji svi trebamo slijediti možemo pronaći upravo u imenu, riječima i djelima general – bojnika Blage Zadre i svih branitelja i heroja Domovinskog rata, komentirao je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Predsjednica na obilježavanju pogibije Blage Zadre: Kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari