Pratite nas

Vijesti

Svečanom akademijom HDZ u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka

Objavljeno

na

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak obilježava 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989., u Koncertnoj dvorani “Vatroslava Lisinskog” bit će održana svečana akademija, a nakon toga u prostorijama Nogometnog kluba Jarun odigrat će se tradicionalna nogometna utakmica između ‘momčadi HDZ-a i zvijezda’.

Također u ponedjeljak ujutro izaslanstvo stranke, predvođeno predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem položit će vijenac i zapaliti svijeću na grobu prvoga hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK “Borac” na Jarunu, a na toj skupštini je prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica izjavio je za Hinu kako je riječ o ‘velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti,a pogotovo 1989. kada je vladala opća pomutnja, nesigurnosst i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti’.

U kontekstu kada je stranka osnovana, dodao je, ona se pozivala na povijesna ishodišta Hrvata, što čini i sada.

“Ali Hrvatska demokratska zajednica nikada nije bila staromodna. Ona nije nastala na konceptu obnavljanja neke od povijesnih hrvatskih stranaka, poput HSS-a i HSP-a, nego je politički, organizacijski i kadrovski ponudila jedan potpuno novi okupljajući koncept, jer je imala sreću da je na svom čelu imala dr. Franju Tuđmana, osobu koja je bila dovoljno snažna da taj okupljajući koncept može nametnuti i braniti od svih koji taj koncept nisu razumjeli”, rekao je Kapulica.

Istaknuo je kako je HDZ i tada kada je nastao, bio stranka koja je bila potpuno nova, svježa i u to vrijeme moderna, ambiciozna i atraktivna organizacija. Takav HDZ je  u ekstremnim vremenima uspio izbjeći sve zamke ekstremizma, zaključio je.

“HDZ je u svakom smislu – političkom i organizacijskom, ponudio novi, do tada neviđeni koncept hrvatske pomirbe, otvorenosti, demokratičnosti i usmjerenosti na ključna pitanja hrvatskog društva”, naglasio je Kapulica.

Dodao je kako to u kontekstu sadašnjeg vremena, pokušava i današnji HDZ – ne zatvarati se u neke prijašnje koncepte nego se otvoriti prema budućnosti i prema izazovima s kojima smo sada suočeni.

“Jako je bitno da smo u tim ključnim povijesnim vremenima, prvim vremenima stvaranja HDZ-a i hrvatske države, Republike Hrvatske, uspjeli izbjeći zamku da se hrvatska nacija zatvori u sebe, te učinili sve da se ona otvori prema svima i vrati u europski kontekst kojem je oduvijek pripadala”, zaključio je predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a “Dr. Franjo Tuđman” Mario Kapulica.

 Osnivanje HDZ-a dr. Tuđman najavio u veljači 1989.

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman najavio je na Tribini Društva književnika u Zagrebu 28. veljače 1989. Nakon njegove najave osnivanja stranke, tadašnje okružno javno tužiteljstvo je pokrenulo prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom da je prekršio sudsku zabranu javnog istupanja u roku od pet godina, međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.

U SAD-u je u listu Zajedničar Hrvatske bratske zajednice objavljen Prednacrt programske osnove Hrvatske demokratske zajednice.

Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. u hotelu Panorama u Zagrebu, međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnjih poslova (GSUP) Zagreb je izdala rješenje kojim je zabranila održavanje skupštine, stoga je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština je održana 17. lipnja u prostorijama Nogometnog kluba Borac na Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je Franjo Tuđman, izabrano je Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke. Uskoro se počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te u Kanadi i SAD-u.

U rujnu 1989. Središnji odbor HDZ-a je na sjednici odlučio da će poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana, izdano je javno priopćenje pod naslovom ‘Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost’, zatražili su obnovu Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački Trg.

Dana 29. studenoga 1989. HDZ je uputio ‘Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu’ u kojemu su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje. Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFR Jugoslavije. Oko ovih temeljnih pitanja bilo je u hrvatskom narodu veliko suglasje.

Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnja 1990. HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka. Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranaka u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpredsjednik EK Borrell – ‘Uplaćujemo novac migrantima u Turskoj’

Objavljeno

na

Objavio

“Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac”, priznao je potpredsjednik EK Borrell.

Za novog visokog predstavnika za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella Fontellesa nitko ne može reći da ne posjeduje znanje i iskustvo potrebno za jednu od najviših dužnosti u Europskoj uniji. 72-godišnji Borrell, socijalist, četiri je desetljeća u španjolskoj i europskoj politici; na novu dužnost dolazi s mjesta šefa španjolske diplomacije u vladi Pedra Sáncheza, a bio je i predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007. godine. Studirao je u Parizu i Stanfordu, a jedno je vrijeme živio i u izraelskom kibucu. Od 2010. do 2012. bio je na čelu Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, piše vecernji.hr

Iako Katalonac, Borrell je čvrst zagovornik španjolskog jedinstva i protivnik odcjepljenja Katalonije. Za diplomata izražava se neuobičajeno otvoreno i direktno, što je vidljivo i u prvom ekskluzivnom intervjuu što ga je na novoj dužnosti dao za Večernji list. S novim šefom europske diplomacije razgovarali smo u rezidenciji španjolskog veleposlanika u Strasbourgu na dan kad je potvrđena nova Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. Borrell smatra da je to što je nova Komisija potvrđena s više glasova nego što ih je dobila sama predsjednica Komisije dobra vijest. “Kao član Komisije mogu samo biti zadovoljan tom činjenicom”, kaže Borrell.

(…)

Kakav je vaš plan za rješavanje problema migracija?

Osim što je to problem unutarnjih poslova i kontrole granica, to je i pitanje sporazuma s drugim državama. Lako je reći da oni koji nemaju pravo ostati u EU trebaju biti poslani natrag, ali zemlje odakle su došli moraju ih prihvatiti. Zato moramo otići u te zemlje, primjerice u Africi, i razgovarati s njima o tom problemu. Jer ako ne budemo imali dogovore s tim zemljama, nećemo moći vraćati ljude odakle su došli. Pri rješavanju ovog problema morat ću surađivati s povjerenicima zaduženima za ovu problematiku. Prošle je godine dogovorena uspostava prihvatnih centara za izbjeglice u zemljama izvan EU, ali se malo od toga ostvarilo, jer druge zemlje uglavnom ne žele takve centre na svom teritoriju.

Planirate li i dalje inzistirati na tom planu?

Iskreno govoreći, moram vidjeti i razgovarati s povjerenikom zaduženim za migracije. Ne želim anticipirati bilo kakvu odluku o tom pitanju bez suradnje s kolegama povjerenicima. Ali jasno je da takav plan nije moguće provesti bez dogovora s drugim zemljama. Moramo uspostaviti dublji dijalog s drugim zemljama po ovom pitanju, koje na to moraju pristati, jer u protivnom je riječ samo o našim lijepim željama.

Ovih će se dana o krizi o Ukrajini održati sastanak normandijske četvorice, Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke. Tko je zapravo u Europi zadužen za vanjsku politiku, vi ili najmoćnije zemlje?

Zadužen sam za zajedničku vanjsku politiku, a zajednička vanjska politika ne znači i jedinstvena vanjska politika. Možemo povući paralelu s valutom, jer imamo zajedničku valutu, ali istodobno imamo i nacionalne valute. To znači da zajednička vanjska politika koegzistira s nacionalnim vanjskim politikama, koje su, kao što vidimo, očite. No, to nije u nesuglasju s europskim ugovorima. Jednog dana, ne znam kad će to biti, zajednička vanjska politika postat će jedinstvena. To se neće dogoditi uskoro. Ovdje je riječ o njemačko-francuskoj inicijativi i to što visoki predstavnik u njoj nije angažiran je životna činjenica. Zajednička vanjska politika znači da je riječ o politici koju svi prihvaćaju. One članice koje imaju veće kapacitete imaju i inicijativu na ovom području. Zadovoljan sam zbog toga, no moja je zadaća izgraditi zajedničku vanjsku politiku i zajednički pristup, premda znamo da je to u nekim slučajevima jako teško jer pojedina pitanja izazivaju podjele.

Kad je riječ o Rusiji, kakvu ćete politiku zastupati?

Dio članica želi normalizaciju odnosa s Rusijom, dok se druge tome protive. Jasno je da samo sankcije ne donose rezultat, jer same sankcije nisu vanjska politika. Vanjska politika mora biti šira od samih sankcija. No, o tome se moramo usuglasiti, što u ovoj situaciji nije jednostavno, s obzirom na to da su jedni za trenutačnu normalizaciju, a drugi za zadržavanje ovakvog stanja. Moramo razgovarati o tome.

(…)

Spomenuli ste da je Europa uglavnom riješila probleme unutar Europe. A što je sa zapadnim Balkanom? Što će se dogoditi nakon blokade Sjeverne Makedonije i Albanije? Što mislite o procesu proširenja?

Uvijek sam kao Španjolac smatrao da je bila velika greška što nismo uspjeli spriječiti imploziju Jugoslavije i jugoslavenske ratove, koji su među povijesno najgorim događajima u Europi s više od 150 tisuća ubijenih. Ipak, ne želimo premotavati povijest. U sadašnjoj bi situaciji zemlje bivše Jugoslavija trebale imati europsku perspektivu. Ne znam koliko će im za to trebati. I Španjolskoj je nakon Francove smrti trebalo dugo da postane članica EU. No trebamo prilagoditi europske metode i mehanizme i manje oklijevati kako bismo bili efektivniji u okvirima balkanskog problema, na čemu ću raditi sa svojim kolegama. Mijenjanje metode ne znači mijenjanje konačnog cilja koji, za mene, ostaje isti, ali razumijem razočaranje s obje strane.

Prvo što ću napraviti, kada Kosovo bude imalo vladu, jest posjetiti Kosovo, gdje nikad nisam bio. Posjetit ću i Srbiju, u kojoj sam već nekoliko puta bio, kako bih razgovarao s obje strane o novom pristupu rješavanja problema na Balkanu, što je za nas jedan od prioriteta.

Je li problem što Španjolska ne priznaje neovisnost Kosova? 

Ne, zašto bi to bio problem?

Ne stvara li Španjolska tako presedan koji bi joj se mogao obiti u glavu pri rješavanju situacije s Katalonijom?

Ne djelujem u tom pogledu kao španjolski ministar, jer preuzimam druge dužnosti. Razumijem da ljudi zaključuju da ako moja zemlja ne priznaje Kosovo, Kosovari me neće voljeti. Zamislite, s druge strane, da dolazim iz zemlje koja priznaje Kosovo. U tom bi slučaju smatrali da Srbi neće biti zadovoljni mnome. Postoji određena asimetrija. Priznajem Kosovo, netko je nezadovoljan. Ne priznajem Kosovo, netko drugi je nezadovoljan.

(…)

Kakav je europski odgovor na turski napad na sjeveru Sirije?

Nije bilo nikakvog odgovora Europe.

Je li to bila pogreška?

Možete to nazvati i uspjehom. Ali činjenica je da EU nije reagirala.

Hoće li EU i dalje plaćati turskim vlastima za zadržavanje migranata?

Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac. Kako bismo im sada odjednom mogli okrenuti leđa?!

Izvor: vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Davor Pavuna: Hrvati će pobijediti jer Isus ne može izgubiti

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gost je fizičar, znanstvenik, izumitelj i predavač Davor Pavuna.

Koliko je vjerojatan ateistički big-bang način postanka svijeta?
Je li znanosti neophodan Bog?
Je li kreativnost ljudska sposobnost?

Jesu li filozofi propali teolozi?
Zašto su pobačaj, psovanje Boga, konzumerizam, pornografija i razvrat danas najveći problem hrvatske duhovne stvatrnosti?
Koja sila je nadahnjivala provoditelje boljševizma?
Je li velikosrpska agresija na Hrvatsku bila sotonsko djelovanje?

Kako je molitva u Hrvatskoj djelovala na događaje u Domovinskom ratu?
Zašto su svi predsjednički kandidati prošli školu ministarstva vanjskih poslova?
Od koje je godine Udba već procijenila da će se Jugoslavija raspasti?
Kako djeluje antikrist kroz politiku u Hrvatskoj?

Što je to duh Hrvata i koliko ima Hrvata u planetarnoj Hrvatskoj?
Zašto je Međugorje važno?
Kakva je povezanost Hrvata i Isusa Krista?
Kakve se duhovne bitke odvijaju u Sloveniji?
Zašto se politički rat u Hrvatskoj ne promatra i kroz duhovnu dimenziju?

Je li Đilasova kifla prirodan oblik za hrvatsku državu?
Kakva sve duhovna zagađenja postoje u Zagrebu?

Je li razvoj umjetne inteligencije zapisan u biblijskoj knjizi Otkrivenje?
Kako je Mate Granić odgovoran zato što Hrvatska vojska 1995. godine nije ušla u Banju Luku?
Kako su masonske lože utjecale na događaje u bivšoj Jugoslaviji?
Tko su udba, antifa i jugoslavenski hermafroditi?
Tko su hrvatokompatibilni ljudi?

Kako izgledaju zapadnobalkanski snovi u Makedoniji i Srbiji?
Zašto bi Angela Merkel trebala završiti na sudu u Haagu?
Je li Macron državnik mikro formata?

Kako konzumerizam razgrađuje kršćanski temelj Europe?
Kako su mediji odgovorni za propadanje zapadne, kršćanske civilizacije?
Koja je razlika između demokracije i demonkracije?
Tko su socijalni šminkeri u Hrvatskoj?

Što su politički sotonizmi u današnjem svjetskom poretku?
Zašto Crkva danas kršćanstvo promatra kroz prizmu modela ‘okreni i drugi obraz’?
Kako se na doručku u Washingtonu odlučuje o predsjedniku Hrvatske?
Kako se hodočašće u Buzin isplati hrvatskim političarima?
Živimo li u vremenu propasti Gordog Albiona?
Gdje je svjetski centar političkog okultizma?
Zašto su Putin i Orban izbacili Soroša iz svojih država?

projektvelebit.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari