Pratite nas

Iz Svijeta

Švedski parlament izglasao nepovjerenje premijeru ljevičarske Vlade Stefanu Lofvenu

Objavljeno

na

Premijer Stefan Lofven (Foto: EPA)

Švedski parlament izglasao je u utorak, na zahtjev koalicije desnog centra i krajnje desnice, nepovjerenje socijaldemokratskom premijeru Stefanu Lofvenu, oslabljenom nakon izbora 9. rujna koji nisu dali uvjerljivog pobjednika.

Od ukupno 349 zastupnika u parlamentu, njih 204 glasalo je protiv povjerenja premijeru. Protiv su se izjasnili svi zastupnici Alijanse (konzervativci, liberali, centristi i kršćanski demokrati) te zastupnici krajnje desne stranke Švedski demokrati.

“Švedskoj treba nova vlada koja će imati veliku političku potporu za provedbu reforma”, rekao je prije glasanja konzervativni čelnik Ulf Kristersson, prenosi agencija AFP.

Predsjednik parlamenta, konzervativac Andreas Norlen, mora sada u najkraćem roku na konzultacije o formiranju nove vlade pozvati predstavnike svih stranaka u Riksdagu, jednodomnom švedskom parlamentu.

Nakon oslabljenog Stefana Lofvena, sada Ulf Kristersson, čelnik Umjerenih, želi dobiti mandat za sastavljanje vlade i predložiti vladu desnice.

Stefan Lofven je jasno dao na znanje nakon glasanja u utorak da kani nastaviti “služiti svojoj zemlji” kao premijer.

Lofvenovu manjinsku koalicijsku vladu lijevog centra čine njegovi socijaldemokrati i Zeleni, a podržava ih neslužbeno Stranka ljevice (bivši komunisti).

Koalicija lijevog centra zadržala je tijesno vodstvo nakon parlamentarnih izbora osvojivši 144 mjesto, tek jedno više od Saveza desnice i centra.

Osim toga, bez obzira na najgori izborni rezultat u višedesetljetnoj povijesti, socijaldemokrati su i dalje najjača stranka Švedske, daleko ispred Umjerenih (konzervativci) i Švedskih demokrata (krajnja desnica).

Švedski demokrati imaju 62 mjesta i otkako su 2010. ušli u parlament nijedna stranka nije željela s njima u koaliciju, jer zagovaraju superiornost bijelaca.

Lofven, koji ostaje na dužnosti tehničkog premijera dok traju konzultacije, upozorio je u utorak upravo na taj moment.

Ako Alijansa odabere vladati kao najmanji blok, tada će potpuno ovisiti o Švedskim demokratima”, rekao je Lofven.

Lider Švedskih demokrata Jimmie Akesson ponovio je u utorak da njegova stranka želi nagradu nakon današnje podrške Alijansi, a to je sudjelovati u politici zemlje.

“Učinit ćemo sve što je u našoj moći da spriječimo svaki pokušaj formiranja vlade, učinit ćemo sve da smijenimo svaku vladu koja nam ne bila dopustila razuman utjecaj u politici zemlje sukladno našem izbornom rezultatu”, bio je rječit Akesson.

Alijansa Umjerenih, centra, liberala i liberalnih demokrata rekla je da neće pregovarati sa Švedskim demokratima koji žele zamrznuti imigraciju, a poziva i na referendum o ostanku ili izlasku Švedske iz Europske unije.

Ako pregovori o novoj vladi ne uspiju, Švedska će u roku od tri mjeseca morati na nove izbore koji bi teško mogli donijeti bitnu promjenu pa je vjerojatnije da će se postići neki kompromis, piše agencija Reuters.

(Hina)

 

Izbori u Švedskoj: Antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške

 

 

‘Muslimani su najveća prijetnja Švedskoj od Drugog svjetskog rata’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranska Revolucionarna garda: Ako napadnete Iran, svijet će se pretvoriti u pakao

Objavljeno

na

Objavio

“Brod za brod, dron za dron, za sada, ali ako dođe do bilo kakvog napada na Iran, svijet će se pretvoriti u pakao”, zaprijetila je jučer iranska Revolucionarna garda nakon što je američko središnje zapovjedništvo otkrilo da se SAD priprema za vojnu operaciju “Guardian” da bi osigurao pomorske rute u Zaljevu i na Bliskom istoku općenito.

Situacija u Zaljevu bliža je ratu nego diplomatskom rješenju. Eskalacija je uslijedila nakon što je iranska Revolucionarna garda u petak zaplijenila britanski tanker Stena Impero zbog, kako tvrdi, nepoštovanja međunarodnog pomorskog zakona. Sva 23 člana posade tankera ostat će na brodu do kraja istrage.

Operacija “Guardian”

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt rekao je da bi zadnji incident u Hormuškom tjesnacu mogao biti znak da je Iran krenuo “opasnim putem”.

“Akcija u Zaljevu upućuje na zabrinjavajuće znakove po kojima Iran možda bira opasan put ilegalnog i destabilizirajućeg ponašanja nakon što je Gibraltar legalno zadržao naftu za Siriju”, upozorio je Hunt.

I Njemačka i Francuska zatražile su od Irana da “odmah oslobodi” britanski brod i posadu, ocijenivši iransku intervenciju “neopravdanom”.

Napetosti između Irana i Velike Britanije izbile su nakon što je britanski Gibraltar zaplijenio iranski naftni tanker Grace 1 zbog navodnog kršenja sankcija nametnutih Siriji.

Pripreme za operaciju “Guardian” počele su u Zaljevu pod izlikom akcija iranske Revolucionarne garde. Američki vršitelj dužnosti ministra obrane Richard Spencer naredio je premještanje dodatne američke vojne postrojbe, 500 vojnika, bombardere i protuzračnu obranu u Saudijsku Arabiju da “zaštiti interese SAD-a” na Bliskom istoku.

Sporno rušenje drona

SAD naglašava da svrha operacije nije nikakav rat, nego “promicanje stabilnosti u moru, osiguravanje sigurnog prolaza i smanjenje napetosti u međunarodnim vodama diljem Zaljeva, Hormuškog tjesnaca, tjesnaca Bab al-Mandab i Omanskog zaljeva”.

U sklopu operacije “Guardian” SAD je poslao svoj nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodni zračni prostoru iznad Hormuškog tjesnaca.

“Imamo izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru koji prati stanje u Hormuškom tjesnacu”, rekao je potpukovnik Earl Brown, glasnogovornik američkog središnjeg zapovjedništva, dodajući da su u stalnom kontaktu s američkim brodovima koji plove tim područjem kako bi ih osigurali.

S druge strane, Iran smatra da je slanje dodatnih američkih snaga u Zaljev priprema za moguću vojnu agresiju protiv Irana na koju će Teheran žestoko odgovoriti.

Odmjeravanje snaga SAD-a i Irana moglo bi biti kobno jer Bliski istok ne da leži na bačvi baruta, nego je na pravoj atomskoj bombi koju bi mogla zapaliti i najmanja iskra.

Iranska vojska i Revolucionarna garda stavljene su u potpunu pripravnost jer, kako tvrde u njihovu zapovjedništvu, ne žele ništa prepustiti slučaju.

U međuvremenu, Iran je objavio snimku koja demantira američkog predsjednika Trumpa koji je u petak kazao da je američki ratni brod srušio iranski dron.

Hassan Haidar Diab / Večernji list

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europska unija zabrinuta zbog iranske zapljene britanskog tankera

Objavljeno

na

Objavio

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt u subotu je iranskome kolegi Mohammadu Javadu Zarifu rekao da je “silno razočaran” zbog iranske zapljene britanskog tankera, a zabrinutost je izrazila Europska unija zbog opasnosti “nove eskalacije”.

“Upravo sam razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammedom Javadom Zarifom te izrazio silno razočaranje zbog toga što me u subotu uvjeravao da Iran želi smiriti situaciju, a čine suprotno od toga”, napisao je Hunt u objavi na Twitteru.

“Britanski brodovi moraju i bit će sigurni”, dodao je.

EU je u subotu izrazio “veliku zabrinutost” zbog zapljene britanskog tankera u Hormuškom tjesnacu te upozorio na opasnost “nove eskalacije”.

“U ionako napetoj situaciji ovakav tijek događaja povećava opasnost nove eskalacije i potkopava napore koji se u ovom času poduzimaju radi rješenja sadašnje krize”, dodaje diplomatska služba EU-a u priopćenju.

EU poziva sve na suzdržanost kako bi se izbjegle nove napetosti te poručio “Sloboda plovidbe mora biti poštivana u svim vremenima”.

Ranije u subotu i vlade Njemačke i Francuske pozvale su Iran da oslobodi naftni tanker Stena Imepro zaplijenjen u Hormuškom tjesnacu s 23 člana posade među kojima su državljani Filipina i Latvije koji traže oslobađanje svojih pomoraca.

Iranski Čuvari revolucije objavili su u petak da su zaplijenili tanker Stena Impero i priveli ga u Bandar Abas na što je Velika Britanija osudila taj “opasan” čin i pozvala britanske brodove da ne plove tim strateškim morskim prolazom u kojemu su zaredali incidenti.

Od 23 člana posade tankera u vlasništvu švedskog brodara, 18 je indijskih državljana, među njima kapetan, objavio je Iran. Službena Manila navodi da su ostali trojica ruskih pomoraca te po jedan Latvijac i Filipinac.

Filipinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak, pozivajući se na agenciju preko koje se Filipinac zaposlio na brodu, da su svi članovi posade živi i zdravi.

Latvijska ministrica vanjskih poslova potvrdila je da je među posadom i Latvijac i navela da njezina zemlja čini sve da oslobodi svojeg državljanina te priprema zahtjev Iranu da se o oslobodi cjelokupna posada tankera.

Sjedinjene Države već su u petak osudile nasilne metode Irana, a u subotu objavile da američki nenaoružani izviđački zrakoplov u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca prati stanje nakon iranske zapljene britanskog tankera te da je u stalnom kontaktu s američkim brodovima u tom području.

Ranije je iranska službena novinska agencija IRNA, pozivajući se na vojni izvor, prenijela da je tanker isključio lokator, ignorirao upozorenja Čuvara revolucije i plovio pogrešnim smjerom. Novinska agencija Fars je, pozivajući se na službene izvore, izvijestila da je tanker sudjelovao u nesreći s iranskim ribarskim brodom te je ignorirao njihove pozive u pomoć.

Vlasnik tankera, tvrtka Stena Bulk, odgovorila je da je tanker “u cijelosti poštivao sve propise o plovidbi te međunarodne propise”.

Objava o zapljeni u petak navečer slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranksog tankera Grace 1. Britanske pomorske snage su 4. srpnja zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

Odnosi između Washingtona i Teherana pogoršali su se prošle godine kad je američki predsjednik Donald Trump odbacio međunarodni sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa postignut 2015. i uveo sankcije protiv Irana koje su naštetile gospodarstvu te zemlje.

Hormuškim tjesnacem prolazi trećina svjetske sirove nafte koja se prevozi morskim putem, a Iran je zbog napetosti sa Sjedinjenim Državama koje su mu obnovile sankcije već dao naslutiti da bi mogao zatvoriti taj strateški prolaz.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari