Pratite nas

Religija i Vjera

Sveta Barbara

Objavljeno

na

Svetica, djevica i mučenica, zaštitnica rudara i dobre smrti i jedna od 14 velikih pomoćnika u nevoljama.

Kao i kod tolikih drugih svetaca i mučenika iz prvih kršćanskih vremena, tako i kod svete Barbare malo je pouzdanoga o njezinu životu i smrti. Rođena je u 3. stoljeću u Heliopolisu u Egiptu ili u Nikomediji u Maloj Aziji.

Prema legendi, Barbarin otac Dioskur bio je bogati trgovac i veliki protivnik kršćana. Kako bi svoju lijepu kćer zaštitio od utjecaja kršćanskih misli kao i nepoželjnih prosaca, zatočio je Barbaru u kulu s dva prozora. Po povratku s dužeg putovanja, na kuli je našao probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala, da je ona dala učiniti oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetoga Trojstva, a križ da je podsjeća na otkupljenje. Uspjela je na čudesan način pobjeći od razjarenog oca u planine, gdje se pritajila.

Otkrio ju je jedan pastir. U zatočeništvu su je mučili, no rane su joj svaki put čudesno zacjeljivale, Na kraju su je osudili na smrt. Po nalogu suda, njezin otac osobno joj je odrubio glavu. Barbarina mučenička smrt bila je 305. ili 306. godine. Iz mučeničke smrti i sv. Barbare i tolikih drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava svako progonstvo.

U kršćanskom svijetu slavi se 4. prosinca kao zaštitnica rudara, talioničara, topnika i ratara. Posmrtni ostaci sv. Barbare preneseni su u Italiju 795. godine zaslugom Karla Velikog, a danas počiva na otočiću Torcelo u blizini Venecije.

Jako ju je štovao mladi poljski svetac Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj teškoj bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela, od kojih ga je jedan i pričestio jer njegov stanodavac, fanatični protestant, nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju kuću. Zanimljivo je da su sv. Barbaru za vrijeme ratova zvali u pomoć topnici i to ne samo katolici nego i protestanti, koji donekle zaziru od štovanja svetaca.

Njezine uspomene nije nestalo ni u protestantskim zemljama kad je reformacija zbrisala spomen mnogih svetaca.

S blagdanom svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim našim krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama. Drugdje opet siju pšenicu na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog govornog područja na blagdan sv. Barbare grančicu s trešnje stavljaju u vodu i na toplo, pa ta grana za Božić procvjeta.

Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u kojem je procvao najljepši cvijet na stablu čovječanstva, Isus Krist. To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije: »Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena« (Iz 11,1).

Brojne su crkve podignute u spomen svetoj Barbari u Hrvatskoj. Najstarija starohrvatska sačuvana crkva iz 11. stoljeća nalazi se uz gradsku ložu. Vrlo je lijepa crkva sv. Barbare u Rudama. Pisani podaci potječu iz 1622. godine, no smatra se da je crkva postojala i ranije. Vrijedna je spomena jer su u njoj zaštitu tražili rudari. Nezaobilazna je i crkva sv. Barbare u Šibeniku, nedaleko od katedrale, građena u prvoj polovici 15. stoljeća.

U hrvatskoj baštini poseban biser sakralnog graditeljstva Sjeverne Hrvatske je župna crkve svete Barbare u Velikoj Mlaki. Interijer crkve, zidovi, strop i oltar ukrašeni su slikama i biljnom ornamentikom do najmanjeg detalja. Građena je od izvrsne turopoljske hrastovine «planjki» spajane na “nemški vugel”. Preživjela je tri stoljeća, a da joj vrijeme nije uzelo ništa od izvorne ljepote. Prvi njezin spomen je još iz 1692. godine iako je postojala i ranije. Najstariji dio crkve potječe iz 1642., što je i urezano na natkrivenom ulazu u crkvu izgrađenom 1912. godine. (Laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papin izaslanik za Međugorje formalno počeo svoju službu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Apostolski vizitator za Međugorje, nadbiskup varšavsko-praški mons. Henryk Hoser, u nedjelju je formalno počeo svoju službu u Međugorju.

Na početku svete mise koju je predvodio monsinjor Hoser pročitano je pismo pape Franje u kojem ga on imenuje posebnim izaslanikom, odnosno apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za Međugorje.

U tom je pismu Papa izrazio želju da se posveti osobita pozornost na pastoral te mu se dodjeljuju sve potrebne ovlasti.

Hercegovački provincijal fra Miljenko Šteko poželio mu je dobrodošlicu i kazao da se radi o povijesnom događaju jer na misi prisustvuje i sam apostolski nuncij u BiH te je izrazio očekivanje da će Međugorje pod vodstvom mons. Hosera “napredovati na hodočasničkom putu”.

Hoser je rekao kako je velika uloga Međugorja u zagovoru mira u svijetu i u toj zemlji.

“Istina je, svijet silno treba mir. Mir u srcu, u obitelji, mir u društvu i mir u svijetu koji svi toliko žele”.

Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće.

Riječ je o isključivo pastoralnoj službi koja se nastavlja na misiju posebnoga izaslanika Svete Stolice za župu Međugorje, koja je bila povjerena mons. Hoseru u veljači prošle godine, a koju je dovršio u prethodnim mjesecima.

Mons. Hoser u medijskim je istupima čak ustvrdio kako bi prva ukazanja Gospe u Međugorju, koja su se dogodila u proljeće 1981., mogla biti priznata.

Prema tvrdnjama tada šestero djece Gospa se ukazala prvi put 24. lipnja 1981. godine. Nekima ukazanja traju do danas. Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja naziva se Kraljicom mira.

Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo koje je istraživalo fenomen Gospinih ukazanja u Međugorju. Po dovršetku posla svoj su izvještaj dostavili Kongregaciji za nauk vjere.

Hoser je u kolovozu prošle godine izjavio da će “Sveti Otac najvjerojatnije priznati prva Gospina ukazanja u Međugorju”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Međugorje od danas pod izravnim nadzorom Vatikana

Objavljeno

na

Objavio

Nadbiskup Henryk Hoser stigao je u Međugorje gdje će svoju službu započeti danas svečanom misom u međugorskoj crkvi sv. Jakova.

– Pozivamo sve naše župljane i hodočasnike da sudjeluju u ovome misnome slavlju – priopćili su iz Župnog ureda sv. Jakova iz Međugorja.

Papa Franjo imenovao je 31. svibnja 2018. nadbiskupa Henryka Hosera, dosadašnjega Posebnoga izaslanika Svete Stolice, Apostolskim Vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, a njegov dolazak smatra se vrlo važnim za Međugorje čiji status još uvijek nije definiran.

Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost, navedeno je ranije iz Svete Stolice.

Usto, pojašnjeno je kako se radi o isključivo pastoralnoj službi. Katolička Crkva dosad je, po pitanju Međugorja, bila je jako suzdržana, no nije branila hodočašća vjernicima u Međugorje, ali isto tako nije ni potvrdila da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama.

Mons. Hoser u medijskim je istupima čak ustvrdio kako bi prva ukazanja Gospe u Međugorju, koja su se dogodila u proljeće 1981. godine, mogla biti priznata.

Prema tvrdnjama tada šestero djece Gospa se ukazala prvi put 24. lipnja 1981. godine. Nekima ukazanja traju do danas. Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja naziva se Kraljicom mira. Hoser u Međugorju ostaje na neodređeno vrijeme.

(Fena)

 

Nadbiskup Hoser: Međugorje je proročko i karizmatsko mjesto

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari