Pratite nas

Religija i Vjera

Sveta Barbara

Objavljeno

na

Svetica, djevica i mučenica, zaštitnica rudara i dobre smrti i jedna od 14 velikih pomoćnika u nevoljama.

Kao i kod tolikih drugih svetaca i mučenika iz prvih kršćanskih vremena, tako i kod svete Barbare malo je pouzdanoga o njezinu životu i smrti. Rođena je u 3. stoljeću u Heliopolisu u Egiptu ili u Nikomediji u Maloj Aziji.

Prema legendi, Barbarin otac Dioskur bio je bogati trgovac i veliki protivnik kršćana. Kako bi svoju lijepu kćer zaštitio od utjecaja kršćanskih misli kao i nepoželjnih prosaca, zatočio je Barbaru u kulu s dva prozora. Po povratku s dužeg putovanja, na kuli je našao probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala, da je ona dala učiniti oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetoga Trojstva, a križ da je podsjeća na otkupljenje. Uspjela je na čudesan način pobjeći od razjarenog oca u planine, gdje se pritajila.

Otkrio ju je jedan pastir. U zatočeništvu su je mučili, no rane su joj svaki put čudesno zacjeljivale, Na kraju su je osudili na smrt. Po nalogu suda, njezin otac osobno joj je odrubio glavu. Barbarina mučenička smrt bila je 305. ili 306. godine. Iz mučeničke smrti i sv. Barbare i tolikih drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava svako progonstvo.

U kršćanskom svijetu slavi se 4. prosinca kao zaštitnica rudara, talioničara, topnika i ratara. Posmrtni ostaci sv. Barbare preneseni su u Italiju 795. godine zaslugom Karla Velikog, a danas počiva na otočiću Torcelo u blizini Venecije.

Jako ju je štovao mladi poljski svetac Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj teškoj bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela, od kojih ga je jedan i pričestio jer njegov stanodavac, fanatični protestant, nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju kuću. Zanimljivo je da su sv. Barbaru za vrijeme ratova zvali u pomoć topnici i to ne samo katolici nego i protestanti, koji donekle zaziru od štovanja svetaca.

Njezine uspomene nije nestalo ni u protestantskim zemljama kad je reformacija zbrisala spomen mnogih svetaca.

S blagdanom svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim našim krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama. Drugdje opet siju pšenicu na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog govornog područja na blagdan sv. Barbare grančicu s trešnje stavljaju u vodu i na toplo, pa ta grana za Božić procvjeta.

Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u kojem je procvao najljepši cvijet na stablu čovječanstva, Isus Krist. To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije: »Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena« (Iz 11,1).

Brojne su crkve podignute u spomen svetoj Barbari u Hrvatskoj. Najstarija starohrvatska sačuvana crkva iz 11. stoljeća nalazi se uz gradsku ložu. Vrlo je lijepa crkva sv. Barbare u Rudama. Pisani podaci potječu iz 1622. godine, no smatra se da je crkva postojala i ranije. Vrijedna je spomena jer su u njoj zaštitu tražili rudari. Nezaobilazna je i crkva sv. Barbare u Šibeniku, nedaleko od katedrale, građena u prvoj polovici 15. stoljeća.

U hrvatskoj baštini poseban biser sakralnog graditeljstva Sjeverne Hrvatske je župna crkve svete Barbare u Velikoj Mlaki. Interijer crkve, zidovi, strop i oltar ukrašeni su slikama i biljnom ornamentikom do najmanjeg detalja. Građena je od izvrsne turopoljske hrastovine «planjki» spajane na “nemški vugel”. Preživjela je tri stoljeća, a da joj vrijeme nije uzelo ništa od izvorne ljepote. Prvi njezin spomen je još iz 1692. godine iako je postojala i ranije. Najstariji dio crkve potječe iz 1642., što je i urezano na natkrivenom ulazu u crkvu izgrađenom 1912. godine. (Laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Košić: Mi danas ne smijemo reći da je Bog spasio Hrvatsku i Hrvate od naših neprijatelja

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak, 24. lipnja 2019., pulska Župa sv. Ivana Krstitelja svečano je proslavila svetkovinu svog nebeskog zaštitnika, a ujedno i drugu obljetnicu posvete nove župne crkve.

Misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić u suslavlju s porečkim i pulskim biskupom u miru mons. Ivanom Milovanom, župnikom domaćinom o. Đurom Hontićem te desetak svećenika iz Pule i okolice, a koncelebrirao je i vlč. Ivo Borić, kapelan policijske kapelanije sv. Kvirina Sisačkog pri PU Sisačko – moslavačkoj.

U ulaznoj procesiji su uz ministrante, bogoslove, svećenike i biskupe bili i župljani odjeveni u narodne nošnje raznih krajeva Hrvatske.

Po dolasku na prezbiterij prigodnu riječ pozdrava pročitala je župljanka Suzana Valić, te su biskupima uručeni prigodni darovi u znak dobrodošlice i čestitanja imendana, jer, naime, pojašnjeno je, osim biskupa Ivana Milovana i predslavitelju je srednje ime Ivan.

Predvoditelj je u prigodnoj homiliji istaknuo kako je sv. Ivan posebno zanimljiv i osebujan svetac, posebno bliz Isusu, čiju je važnost Crkva prepoznala od samih početak dodijelivši mu dva blagdana. Dok se ostalim svecima slavi samo jedan, njemu se slave dva blagdana, rođenja i smrti.

Poseban je to svetac jer je na osobni način spojio Stari i Novi zavjet: kao prorok je naviještao Mesiju, ali ga je i osobno pokazao kada je na Jordanu krstio Isusa. Isusu je samo za njega rekao da je „prorok, i više nego prorok“, on je otišao u pustinju i na rijeci Jordanu one koji su željeli obraćenje i promjenu života, krstio u znak oproštenja grijeha.

Njegova odlučnost i hrabrost pokazala se posebno kada je samom kralju Herodu predbacio da živi u preljubu. Crkva ga slavi kao mučenika, premda nije ubijen zbog vjere u Krista, ali je branio moralno načelo svetosti i nerazrješivosti braka, te je tako zapravo svjedočio za Kristov nauk i njegovo Kraljevstvo.

Ivanu i Isusu zajedničko je da su ubijeni zbog sukoba s tzv. pravednicima, farizejima, jednoga je ubio Herod, drugoga raspeo Pilat, napomenuo je propovjednik. Nadalje, najveće Ivanovo svojstvo je da je znao svoje granice, uvijek je beskompromisno upućivao ljude na Isusa. Isus je, govoreći o Ivanu Krstitelju, rekao „među rođenima od žene nitko nije veći od Ivana. A ipak, i najmanji u kraljevstvu Božjem veći je od njega“ hvali ga kao najvećeg predstavnika Staroga zavjeta, dok ujedno priznaje svakoga tko je kršten Isusovim krštenjem većim od njega, jer je član Crkve.

Sagledavajući poruku koju Crkva razmatra u Ivanovu rođenju, propovjednik je istaknuo da je njegovo rođenje od nerotkinje dokaz Božje svemogućnosti, no u današnjim okolnostima poziv je to na zaštitu života, od rođenja do prirodne smrti.

Poziv je to na prihvaćanje novoga života, jer baš taj novi život, može biti, poput Ivana, ‘ispunjenje obećanja da će Bog „spasiti nas od neprijatelja naših“’, jednako tako ona djeca koju roditelji s ljubavlju prihvate mogu postati važni nositelji napretka i boljitka našega naroda i čitavoga svijeta, istaknuo je mons. Košić.

Tumačeći značenje imena Ivan – bog je milostiv, propovjednik je istaknuo Zaharijin usklik u hvalospjevu „evo spasio si Bože narod svoj, od svih njegovih neprijatelja“’. To nam pokazuje da su i Židovi voljeli svoju zemlju, a, istaknuo je, mi danas ne smijemo reći da je Bog spasio Hrvatsku i Hrvate od naših neprijatelja koji su nas htjeli uništiti, kroz tolika stoljeća i u Domovinskome ratu, rekao je biskup te iznio osobno svjedočanstvo kako je bio prognani svećenik jedne župe gdje su srušili 15 crkava i kapela i mnogo ljudi je bilo prognano.

No, Bog je dao da se naša Domovina opet podigne. Domoljublje nije mržnja ni prema kome. Bl. Alojzije Stepinac je rekao da domoljublje ne samo da je dopušteno nego je i zapovjeđeno katolicima, jer, nijednome djetetu neće nitko zamjeriti što više voli svoju majku nego li susjedovu. T

ako i svaki čovjek ima pravo i dužnost voljeti svoju domovinu i izgrađivati je, naglasio je propovjednik te pozvao okupljene da se zapitaju o budućnost djece, neispunjenoj budućnosti nerođenih, ali i o budućnosti rođene djece, oni mogu postati važni nositelji napretka, ako, kao s Ivanom, „ruka Gospodnja bude s njima“.

I djeca našega naroda i cijeloga svijeta bit će proroci i graditelji budućnost hrvatskoga naroda, dapače, nositelji dobra i budućnosti za sav svijet , ako dopuste – najprije njihove majke i očevi, a onda i oni sami – da ruka Gospodnja bude s njima, da rastu u milosti vjere , da im se ne uskraćuje ljubav prema Bogu, bližnjima i domovini, naglasio je propovjednik.

Nadalje se osvrnuo i važnost vjerskog odgoja u obrazovnom sustavu, dijete će rasti u dobru ako mu se ne uskrati znanje i uvođenje u sadržaje kulture koje njeguje njegov narod, koje čine dio njegova identiteta, rekao je biskup te pozvao na molitvu da se iz hrvatskog obrazovanja ne izbace elementi duhovnosti, kulture i narodnog bića što nas čini onim što jesmo.

Neka i ova proslava sv. Ivana Krstitelja pomogne u učvršćivanju našeg vjerničkog zauzimanja – poput sv. Ivana – da hrabro zastupamo ono što je moralno, što je dobro da se zauzimamo za ispravi odgoj djece i mladih, za domoljublje i svaki napredak, zaključio je mons. Košić.

Na kraju misnoga slavlja blagoslovljena je nova župna zastava. U crkvu su je svečano unijeli kumovi crkve, koji su prigodom posvete crkve bili supotpisnici povelje. Nakon završnog blagoslova svi okupljeni zadržali su se u ugodnom druženju uz prigodnu okrepu na prostoru oko crkve.

Svetkovini je u toj župi prethodila trodnevnica. Prve večeri misno slavlje predvodio je preč Josip Kolega, koji je nakon mise održao izlaganje „Nedjeljna euharistija u životu kršćanske obitelji“. Dan uoči svetkovine, posljednji dan trodnevnice održan je samostanu sv. Franje Asiškog gdje je dijecezanski Ured za obitelj organizirao Biskupijski obiteljski susret.

(G. Krizman/Porečko-pulska biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Međugorje: Hodočasnici iz cijelog svijeta na proslavi 38. obljetnice Gospinih ukazanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Radiopostaja Mir Međugorje (Arhiva)

Ovogodišnja obljetnica koja se u utorak proslavlja u Međugorju bit će posebna po tome jer će joj nazočiti i apostolski vizitator za Međugorje mons. Henty Hoser, a odnedavno su s dozvolom organiziranja hodočašća, i sve prisutniji predstavnici službene

Veliki broj hodočasnika iz cijeloga svijeta stiglo je i ove godine u Međugorje kako bi obilježili 38. godišnjicu Gospinih ukazanja koje Katolička Crkva prati s velikom pozornošću.

Ovogodišnja obljetnica koja se u utorak proslavlja u Međugorju bit će posebna po tome jer će joj nazočiti i apostolski vizitator za Međugorje mons. Henty Hoser, a odnedavno su s dozvolom organiziranja hodočašća, i sve prisutniji predstavnici službene Crkve i medija.

Kako piše Medjugorje-info, za program obilježavanja godišnjice i doček hodočasnika sve je spremno, a kako bi sve prošlo kako treba i da ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira, pobrinut će se i policija.

Poručili su kako će raditi pojačano na kontroli prometa, kako će biti pojačan broj policijskih službenika u općini Čitluk i Međugorju te kako će naglasak biti stavljen na suzbijanje prosjačenja i džeparenja tijekom trajanja programa.

Ukazanja u Međugorju prvi put su počela 24. lipnja 1981. godine kada je šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju.

Kako su se izvještaji o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih svjetskih marijanskih hodočasničkih odredišta, a to malo hercegovačko mjesto godišnje posjeti više od milijun hodočasnika. (Fena)

 

Nadbiskup Hoser: Međugorje je znak žive Crkve

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari