Pratite nas

Religija i Vjera

Sveta Barbara

Objavljeno

na

Sveta Barbara je kršćanska mučenica iz 3. stoljeća, koja je prema legendi bila zatočena u tornju, okrutno zlostavljana te joj je otac odrubio glavu. Vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja, a ujedno je i jedna od 14 svetaca pomoćnika u nevolji.

[ad id=”93788″]

Kao i kod tolikih drugih svetaca i mučenika iz prvih kršćanskih vremena, tako i kod svete Barbare moramo priznati da znamo jako malo pouzdanoga o njezinu životu i smrti, već smo upućeni na kasnije nastale legende koje su se plele oko njezina lika. Pri tom je, također, dobro imati na pameti ono što kaže Hans Hummeler, koji je napisao veliku knjigu o Svecima, da vjera ima drugo vrednovanje nego razum. Vjera u moćni zagovor Svetaca uvrstila je svetu Barbaru među 14 velikih pomoćnika u nevoljama. Kršćanski puk zaziva je osobito kao zaštitnicu dobre smrti. Znamo koliko je tu svetu djevicu štovao mladi poljski svetac sv. Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj teškoj bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela, od kojih ga je jedan i pričestio, jer njegov stanodavac, fanatični protestant, nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju kuću. Zanimljivo je da su sv. Barbaru za vrijeme ratova zvali u pomoć artiljerci i to ne samo katolici već i protestanti koji donekle zaziru od štovanja svetaca. Njezine uspomene nije nestalo ni u protestantskim zemljama kad je reformacija zbrisala spomen mnogih svetaca.

S blagdanom svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim našim krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama. Drugdje opet siju pšenicu tek na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja odrežu na blagdan sv. Barbare grančicu s trešnje, stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta. Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u koji je procvao najljepši cvijet na stablu čovječanstva, Isus Krist. To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije: “Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena” (Iz 11,1).

I sveta Barbara divan je cvijet koji je procvao na stablu kršćanstva. Legenda pripovijeda da je bila kćerka Dioskorusa, bogatog trgovca purpurom u gradu Nikomediji u Maloj Aziji. Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i, prije nego je otišao na jedno dulje putovanje, zatvorio ju je u neki toranj s dva prozora. Možda i zato da ne bi došla pod utjecaj kršćanstva. Kad se vratio, našao je na tornju probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala da je ona dala učiniti oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetog Trojstva, a križ, da je podsjeća na otkupljenje. Otac je pobjesnio od gnjeva i predao sudu, gdje je u njegovoj nazočnosti bila podvrgnuta mučenju. Uvidjevši da je djevojka spremna i na najteže tjelesne muke, odlučiše je duhovno poniziti tako da je razodjevenu povedu ulicama do trga. Čuvši njezinu molitvu, Bog stvori u gradu takvu maglu da se potpuno smračilo. Ne znajući što bi dalje, sudac na kraju odredi da se mučenici odrubi glava. To je izvršio raspamećeni otac. Na povratku sa stratišta oca je zadesila primjerena kazna: pogodio ga je grom iz vedra neba i raspršio njegove sažgane ostatke.

Grob u koji je mučenicu zakopao mladi kršćanin Valerijan uskoro postade stjecište mnogih hodočasnika koji su tu nalazili utjehu za svoje duhovne i tjelesne teškoće. Štovanje svete Barbare širi se diljem Europe. Njezine su relikvije početkom 11. stoljeća Mlečani prenijeli u svoj grad, a zatim u grad Torcello, u katedrali svetog Ivana Evanđelista. Sveta Barbara se zaziva u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja. U takvim se prilikama upućuje jednostavna molitva: “Učini, Gospodine, da posredovanjem svete Barbare prije smrti dobijem sakrament bolesničkog pomazanja!”  Zbog opasnosti kojima je sveta Barbara izložena, svakodnevno je se prisjećaju mnogi koji rade u teškim i po život opasnim uvjetima. Među njima su u prvom redu rudari, koji joj se kao svojoj zaštitnici obraćaju dok se spuštaju u rudnike. Zbog groma koji je usmrtio njezina oca, sveta Barbara je svrstana među zaštitnike od oluje i požara, odnosno među zaštitnike vatrogasaca. S tim u vezi na njezinim su slikama često zvona kojima se oglašuju opasnosti. Tako je postala zaštitnicom ljevača zvona. Tu treba smjestiti i topnike te podsjetiti da se na starim ratnim brodovima skladište streljiva nazivalo “Sveta Barbara”.

A iz mučeničke smrti i sv. Barbare i tolikih drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava svako progonstvo. Vjerujemo da se pobožni kršćanski osjećaj ne vara zazivajući u pomoć svetu Barbaru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Međugorje: Hodočasnici iz cijelog svijeta na proslavi 38. obljetnice Gospinih ukazanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Radiopostaja Mir Međugorje (Arhiva)

Ovogodišnja obljetnica koja se u utorak proslavlja u Međugorju bit će posebna po tome jer će joj nazočiti i apostolski vizitator za Međugorje mons. Henty Hoser, a odnedavno su s dozvolom organiziranja hodočašća, i sve prisutniji predstavnici službene

Veliki broj hodočasnika iz cijeloga svijeta stiglo je i ove godine u Međugorje kako bi obilježili 38. godišnjicu Gospinih ukazanja koje Katolička Crkva prati s velikom pozornošću.

Ovogodišnja obljetnica koja se u utorak proslavlja u Međugorju bit će posebna po tome jer će joj nazočiti i apostolski vizitator za Međugorje mons. Henty Hoser, a odnedavno su s dozvolom organiziranja hodočašća, i sve prisutniji predstavnici službene Crkve i medija.

Kako piše Medjugorje-info, za program obilježavanja godišnjice i doček hodočasnika sve je spremno, a kako bi sve prošlo kako treba i da ne bi došlo do narušavanja javnog reda i mira, pobrinut će se i policija.

Poručili su kako će raditi pojačano na kontroli prometa, kako će biti pojačan broj policijskih službenika u općini Čitluk i Međugorju te kako će naglasak biti stavljen na suzbijanje prosjačenja i džeparenja tijekom trajanja programa.

Ukazanja u Međugorju prvi put su počela 24. lipnja 1981. godine kada je šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju.

Kako su se izvještaji o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih svjetskih marijanskih hodočasničkih odredišta, a to malo hercegovačko mjesto godišnje posjeti više od milijun hodočasnika. (Fena)

 

Nadbiskup Hoser: Međugorje je znak žive Crkve

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Stotinu tisuća vjernika u Podmilačju: Molitve za zdravlje, mir i ljubav

Objavljeno

na

Objavio

Prema riječima domaćeg župnika fra Filipa Karadže, u dva dana kroz ovo svetište prošlo je više od 100 000 hodočasnika

U nedjelju, 23. lipnja 2019. započela je proslava zaštitnika svetišta i župe u Podmilačju Sv. Ivana Krstitelja. Uočnicu – misu za bolesnike, predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Poznato je kako u ovo svetište još od davnina dolazi mnogo hodočasnika iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ali i drugih europskih zemalja. Tako je bilo i ove godine.

Prema riječima domaćeg župnika fra Filipa Karadže, u dva dana kroz ovo svetište prošlo je više od 100 000 hodočasnika. U popodnevnim satima započelo je pokorničko bogoslužje te otvaranje proslave i iznošenje kipa Sv. Ive u procesiji, prenosi nedjelja.ba.

Potom je Svetu misu za bolesnike ispred crkve predvodio kardinal Puljić u koncelebraciji 15-ak svećenika, na čelu sa župnikom Karadžom, koji se na početku obratio okupljenom mnoštvu. „U ovom našem bosanskom Jordanu, našoj vrbaskoj dolini, dolini koja još od naših srednjovjekovnih kraljeva, vladara Hrvoja Vukčića Hrvatinića za čijega se vremena gradi i ova prelijepa naša drevna crkva 1411., tražimo moćni zagovor Božjega proroka i preteče Kristova , Sv. Ivana Krstitelja (…) I mi danas trebamo čuti glas Ivanov i obratiti se, odreći se pohlepe, egoizma, laži i nepravdi i opredijeliti se za Istinu“, poručio je fra Filip.

Nakon naviještenoga Evanđelja kardinal Puljić je u propovijedi najprije podcrtao kako je Sv. Ivan pokornički lik koji nosi snažnu poruku. „Sa svih strana ljudi hrle u ovu dolinu rijeke Vrbas. Prohujali su ovdje brojni vihori mržnje – od turskih vremena, autro-ugarskih, teške žandarks čizme za vrijeme prve Jugoslavije te nemilog Drugog svjetskog rata i fašizma, komunističke čizme i užasnog rata četničkih hordi koji porušiše i ovo svetište.

Nisu ugasili vjeru i potrebu doći Sv. Ivi te pita ti ga što nam je činiti. Čuli ste maloprije, kako ga Bog na poseban način bira – to dijete će imati poseban zadatak da ljude privede Bogu, da ih uputi na put Božji“, podsjetio je vrhbosanski nadbiskup te se obratio Bogu posvećenim osobama istaknuvši kako Sv. Ivo podiže glas i pita ih: „Jeste li svjesni za kim ste pošli?“.

„Dolaze bračni drugovi pred Sv. Ivu i pitaju što je nama činiti, a Sv. Ivo prodorno pogleda i pita: ‘A što vas veže u zajedništvu, zar ste zaboravili što ste pred Bogom, pred kumovima, pred svjedocima obećali – ljubit ću te i poštivati u sve dane svoga života’. Umjesto vatre ljubavi dim se diže iz vašeg doma jer je ostala samo garež kojom jedni druge prljate, a poštivanje je nestalo. Nema ljubavi bez praštanja. Nema ljubavi bez poštivanja. Nema ljubavi bez spremnosti na služenje“, poručio je, između ostalog, kard. Vinko bračnim parovima naglašavajući kako je ljubav plodna, a njihova ognjišta su se osušila i okrvavljena su brojnim pobačajima u ime javnog mnijenja.

„Zato Sv. Ivo nastavlja – za sve imate vremena, za svoju djecu nemate. Trujete ih svim sredstvima samo da budete što slobodniji za svoje središnje ciljeve. Samo čovjek čovjeka odgaja, a ne aparati, ne elektronika, pogotovo ne smišljene emisije koje čudni ljudi praštaju da se proizvode kako bi uništili svetost braka i obitelji.

Dolaze liječnici: ‘Ivo što je nama činiti?’, a onih pogleda: ‘Pa zar ste zaboravili na zakletvu koju ste dali kad ste škole svršili da ćete služiti čovjekovom zdravlju – ne smije novac biti ispred toga, ne smije interes biti ispred toga, čovjek mora biti u središtu’ (…) Dolaze naši učitelji, prosvjetni djelatnici pa pitaju: ‘Sv. Ivo, što ćemo mi učiniti?’. On ih gleda, pa kaže: ‘Ma zar ne znate da vaše zvanje s ljubavlju mlade odgajati i pameti učiti?’ (…)

Dolazi i policija pred Sv. Ivu i isto pita, a on kaže vi ste čuvari reda – nemojte izgubiti taj osjećaj za red (…) Dolazi vojska, pita što je njima činiti. A on kaže – vi ste oni koji mir gradite. Mir gdje će čovjek dostojanstveno živjeti (…) Danas dolaze moćnici ovoga svijeta, to su neki bankari koji na neki način uvjetuju cijelo društvo i pitaju: ‘Što je nama činiti?’ On ih upozorava da nije novac vrhovna vrijednost, nego je čovjek vrijednost. Novac banke svi trebaju služiti da se čovjek ostvari u svojim pravima i dostojanstvu (…)

Dolaze direktori, poduzetnici pa pitaju što je njima činiti – ne otimaj sirotinjske plaće, ne bogati se na sirotinji, oteto je prokleto (…) Dolaze trgovci: ‘A što je nama činiti?’ – ‘Ne uzimaj ono što nije tvoje, kad zaradiš imaš pravo na to (…) Dolaze novinari i medijski djelatnici – što je njima činiti pitaju. ‘Pozvani ste i poslani da svjedočite istinom koja služi čovjeku, s ljubavlju. Međutim, mi smo svjesni da toliki rade za one koji ih plaćaju da prenose polu laž i polu istinu i tako truje javno mnijenje i ne smiješ to kazat time rušiš slobodu medija (…)

Da se ne bi netko pitao ‘a što si političare izostavio?!’ – dolaze i oni i isto pitaju. ‘Vi ste poslani da radite za narod, ne da vama narod robuje i služi, nego da vi pomognete narodu ostvariti se“, poručio je kardinal Puljić okupljenima.

Na kraju Misnog slavlja kardinal Puljić je predvodio klanjanje pred Presvetim Oltarskim te je podijelio svečani blagoslov. (kta)

Foto: Davor Krajinović

Foto: Davor Krajinović

 

Blagdan svetog Ivana Krstitelja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari