Pratite nas

“Sveta Kata, Snijeg na vrata”

Objavljeno

na

Blagdan Svete Katarine (Svete Kate) obilježava se 25.11., a  prema pučkom kalendaru označavao je posljednje dane jeseni i početak zime. Od Svete Kate počinju pripreme za Božić i pjevaju se božićne pjesme. Najpopularnija meteorološka izreka koja spominje ovu sveticu vezuje je uz snijeg jer obično je ovo doba znatnijeg pogoršanja vremena i osjetnog zahlađenja. “Sveta Kata, Snijeg na vrata”

Donosila snijeg ili ne, za Svetu Katarinu se vjeruje da  je simbol hrabrosti. Znate li legendu o ovoj najraširenijoj svetici?

Katarina Aleksandrijska je bila učena ljepotica koja se suprostavila caru Maksiminu II  i njegovoj želji da iskorijeni sve kršćane u Aleksandriji. Car je okupio najučenije filozofe da mladu ljepoticu odvrate od vjere, što oni nisu uspjeli i bili su pogubljeni. Katarina je bačena u tamnicu i mučena glađu koju preživi zahvaljujući pruženoj pomoći od anđela. Za to vrijeme na kršćanstvo je preobratila i carevu suprugu.

Pobješnjeli car naredi da se svi kršćani pobiju osim Katarine od koje zatraži brak i odbacivanje vjere. Odbivši takvu ponudu, Katarina je i sebi potpisala smrtnu presudu. Car je naredio da se za nju izradi nova sprava za mučenje – kotač s bodežima kako bi bila isječena na komade. Međutim, plamen s neba je spalio kotač i Katarini je naposljetku odrubljena glava. Iz krvi koja je potekla iznikle su ruže šireći svoj miris po cijelom svijetu. Tijelo pokojnice anđeli su prenijeli na Sinaj gdje je u 6.stoljeću izgrađen samostan koji postoji i danas.

Manjak provjerenih činjenica o njoj bio je povod da se izbaci iz liturgijskog kalendara 1969 g. u koji ju je opet vratio pokojni Ivan Pavao II 2002.g. Ipak, to nije spriječilo da se Sveta Kata štuje i slavi diljem svijeta kao zaštitnica učitelja, pravnika, teologa, tajnika, knjižničara, arhivista, učenika, kao i još mnogih drugih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže.

Malo koja svetica, kao Sveta Katarina je od vrhunskih umjetnika  primila izvanrednu počast koji je prikazuju kao kraljevnu okrunjenu ružama sa palmom u ruci, knjigom, uz strahovito mučilo kotača s bodežima ili pak s prstenom kao simbolom njezine zaruke s Kristom.

Ukoliko vam ove godine ne donese snijeg, neka vam donese više hrabrosti kada god bude trebalo, a svim Katarinama, Katama i  Katicama sretan imendan.

Danijela Grbelja

Sveta Katarina (Kata) Aleksandrijska (III. i IV. St.) Slavi se 25. studenoga. Djevica je i mučenica, zaštitnica studenata teologije i krojačica. Razmišljajući o njezinom životu i životnom putu i rasprostranjenosti štovanja, sve nas upućuje na svetoga Juru. Nekakvih sigurnih datuma, mjesta i podataka nemamo, a štovanje po cijeloj kršćanskoj Europi već toliko vremena i u svim krajevima.
Dakle, o životu i smrti ne posjedujemo sigurne podatke, ali ono što je ispričano i zapisano, već od ranoga doba, zacijelo izmamljuje našu pozornost i k tome radoznalost. Nazočna je u već cijeloj Europi od najranijih vremena, tako da se čak ukorijenila u kulturi, filozofiji i umjetnosti, odnosno folkloru tolikih naroda. Već se o njoj govori i piše, nalazi se u literaturi, petoga i šestoga stoljeća. Kaže se i tvrdi da je umrla mučeničkom smrću 305. godine.
Predstavljena je kao jedna lijepa 18-godišnja djevojka, kćerka poznatih i bogatih roditelja iz Aleksandrije Egipatske. Treba uvijek naglasiti ovo kada je riječ o ovom gradu jer ima grad Aleksandrija i u Siriji i u Italiji.
U Aleksandriju dolazi Maksim Daja 305. godine i proglašava se carem i „Augustom“, dakle vrhovnim. Kratko će mu to trajati jer je već 313. Milanski edikt i sloboda kršćanima od cara Konstantina, a on će se ubiti baš te godine. Kada je zaposjeo svu vlast i na velebnim proslavama tražio da se njemu i njegovim bogovima žrtvuju najbolje domaće životinje. To je tražio jednako od svih podanika, a još žarčije od kršćana. Mlada Katarina mu se predstavlja i poziva ga da u Kristu prepozna Spasitelja i Otkupitelja svijeta i samim time odbija njemu u čast žrtvovati i prinijeti naređenu žrtvu. Pokušao je biti strpljiv i pozvao nekoliko intelektualaca grada Aleksandrije da nagovore Katarinu da prinese bogovima žrtvu. Ona ih sve nagovori da i oni prigrle kršćanstvo i da odbiju carevo nagovaranje. On potom njih sve daje pogubiti, a mladoj Katarini sada nudi i brak. Naravno, ona spremno odbija i ovu ponudu, a on izmišlja kaznu smrti za nju najstrašnijim načinom. Naime, preko nje žive će prijeći veliki zubasti točak koji će zdrobiti i zgnječiti njeno mlado tijelo u koje se čak i krvnik bio zaljubio.
Čudo spašava mladu Katarinu, ali sada joj stiže smrt krvnikovim mačem, otkidaju joj glavu. Tada se događa i ono veliko i pravo čudo da joj anđeli uzimaju tijelo i odnose ga na Sijan na Mojsijevo Brdo (Gebel Musa – Gebel Khaterin). To se događa u noći 24 i 25 studenoga 305. Kasnije je preneseno njeno tijelo u samostan koji je sagrađen u podnožju ovoga brda i samostan se zove po njoj – Samostan Svete Katarine. Ovim činom je posve jasno zašto i kako se njeno štovanje tako brzo širilo. Već u VIII. stoljeću u bazilici sv. Lovre u Rimu se nalazi njena slika. Legenda kaže da je i sam Muhamed 622 prošao kroz ovaj samostan i ostavio ga onakvoga netaknuta, kakvoga je i našao.

svkata_2

Ogromni, zubati točak joj ništa nije mogao nauditi…

svkata_3

Michelangelo je pokušao pokazati surovost ovoga točka ….

svkata_4

 

svkata_8

Tolika druga mjesta su posvećena ovoj svetici – Sasso u Lombardiji, a u nas Grude, Ljubuški, Kreševo…

fra Franjo Mabić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

‘Prevršili ste svaku mjeru bagro!’

Objavljeno

na

Objavio

Partizansko-komunistički koljači i njihovi potomci fašisti koji glume antifašiste primjenjuju i dalje metode osuđenih totalitarističkih sustava uz blagoslov ministarke Obuljen.

Prevršili ste svaku mjeru bagro!

Na ulaz u zagrebački HNK postavljen je rad “Zagrljaj fašizma dugo nije bio čvršći”, s fotografijom Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca u zagrljaju, a riječ je o bolesnoj čestitci tzv. redatelja Olivera Frljića za dan antifašističke borbe koja zaslužuje svaku osudu.

Ovim novim istupima Frljić se svrstao uz bok najvećih fašista i propagatora metoda osuđenih totalitarnih režima.

Krajnje je vrijeme reći mu STOP tvojoj bolesnoj MRŽNJI Frljiću kad već ministarka neće i čuva ga očito za sjeme, komentirala je Zorica Gregurić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Gordan Maras govori srpskim standardnim jezikom!

Objavljeno

na

Objavio

Gordan Maras, predsjednik zagrebačkoga SDP-a, gostujući u emisiji Direkt RTL-a (19. lipnja 2018.), u razgovoru od samo šest minuta izgovorio je toliko nepravilnosti, tuđica, srbizama, poštapalica i drugih netočnosti da je teško povjerovati u njegov pravilan i pozitivan odnos naspram hrvatskomu standardnom jeziku?

Na početku je sve gledatelje pozdravio srpskim izrazom dobro veče, iako u hrvatskom standardnom jeziku postoje dva izraza dobra večer i dobar večer.

Onda je nastavio uporabom tuđica koje prihvaća srpski standardni jezik, primjerice: transparentno, rejting, potencijal, konsolidirati, alternativa, centar, pardon, realizacija, vizija, ambicija, konstrukcija, prvenstveno, infrastruktura, konflikt i dr., dok hrvatski standardni jezik traži uporabu hrvatskih riječi – zamjenu ako postoji.

Previše je rabio imenički srpski genitiv (dvije imenice, umjesto pridjev i imenica što traži hrvatska jezična norma) pa kaže, primjerice: centar grada umjesto gradski centar ili još bolje gradsko središte, zatim je više puta govorio građanima Hrvatske umjesto hrvatskim građanima, također često je rabio izraz vodstvo stranke umjesto stranačko vodstvo, vladanje Bandića umjesto Bandićevo vladanje, cilj SDP-a umjesto SDP-ov cilj, smisao SDP-a umjesto SDP-ov smisao i dr.

Zatim rabi sljedeće srbizme ili riječi i izraze koje pripadaju srpskomu standardnom jeziku, a ne hrvatskomu standardu, primjerice: narednih mjeseci umjesto sljedećih, idućih mjeseci, desiti umjesto dogoditi, da li umjesto je li, pardon umjesto ispričavam se, oprostite, šta umjesto što, ka nekom cilju umjesto k nekom cilju ili samo bez prijedloga; nekom cilju, prvenstveno umjesto prije svega, ponajprije, najprije i sl.

Veznik da čest je u uporabi u hrvatskomu standardnom jeziku, ali ako se njime pretjera kao što to čini g. Maras, onda je popularno i razumljivo rečeno srpska dakavica, evo samo dio iz njegova govora: da postane, da mogu, da vide, da može, da mora, da bude, da zaslužimo itd.

Ili neke poštapalice, primjerice: Pa ja sam uvjeren…, ne treba pa, zatim na kraju krajeva, s druge strane, s te strane…

Za sve navedene nepravilnosti nema opravdanja dok bi za riječi stav i stvar mogao imati, iako bi bilo bolje da riječ stav ostavi u značenju položaju tijela: klečeći, sjedeći, stojeći stav i sl., a rabi jednu od sljedećih riječi; stajalište, mišljenje, gledište, motrište ili ja držim, smatram i sl.

Gospodin Maras i mnogi govornici kada ne znaju što će reći, onda kažu, primjerice: te stvari, ove stvari, puno stvari, prva stvar i sl., a zapravo riječ je svemu drugom, a ne o stvarima.

Toliko nepravilnosti u šest minuta, damo li dvije minute voditeljici koja je bila razgovorljiva, onda je stanje još nepodnošljivije.

Dr. sc. Ilija Protuđer, jezikoslovac iz Splita

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori