Pratite nas

Kronika

Sveta misa i okupljanje Hrvata u župi Trn, Banja Luka

Objavljeno

na

Hrvati podrijetlom iz BiH čuvaju vezu sa zavičajem te su u suradnji s Odborom HDZ-a za Hrvate u BiH i predsjednikom tog odbora Milanom Kovačem, upriličili okupljanje i svetu misu. Donosimo tekst o tome događaju, kratko izvješće Zorana Piličića, umirovljenog brigadira HV predsjednika Povjerenstva za hrvatske branitelje Grada Zagreba i zastupnika u Gradskoj skupštini .

Dana 17.kolovoza 2013. Povodom blagdana Velike Gospe i Sv. Roka na mjensom groblju u Bukovici u župi Trn kod Banja Luke održana je koncelebrirana sveta misa. Misno slavlje, u koncelebraciji s banjolučkm biskupom monsinjorom Franjom Komaricom i svećenicima okolnih župa predstavio je uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski. Na misnom slavlju okupio se veliki broj Hrvata iz tog kraja-manji broj onih koji tu još žive i veliki broj prognanih i protjeranih Hrvata, koji žive diljem Hrvatske i u inozemstvu. Misno slavlje i okupljanje Hrvata toga kraja održava se već 4. godinu zaredom na inicijativu i uz pomoć entuzijasta, Hrvata podrijetlom iz župe Trn, na čelu s Ivicom Matoševićem. Na taj način oni pokušavaju očuvati tradiciju i živo sjećanje na rodni kraj te time dati poticaj i zamah očuvanju i ostanku svih Hrvata u svom zavičaju.

[dropcap]U[/dropcap]pravo je nadbiskup vrhbosanski uzoriti kardinal Vinko Puljić u svojoj propovijedi ukazao na vrijednosti i postulate za koje se Hrvati iz BiH moraju boriti i ustrajati u toj borbi. Po njegovim riječima kalvarija i tragedija koja je pogodila Hrvate u BiH tijekom nametnutog rata te velika žrtva i krv ubijenih nevinih Hrvata obvezuju nas žive da ne dopustimo da nam se opere pamet i nametne povijesni zaborav niti da budemo zarobljeni bolešću nezainteresiranosti i indiferentnosti prema svemu što se oko nas događa. Moramo ostati uporni i uzdignute glave i ponosito se boriti za svoja prava i prava na svoj zavičaj i imovinu.

Po završetku misnog slavlja na imanju Ivice Matoševića održana je prigodni domjenak i ručak na kojemu se okupilo oko tisuću Hrvata. Među gostima i uzvanicima koji su nazočili svetoj misi i okupljanju Hrvata nazočili su i članovi odbora za Hrvate u BiH HDZ RH . Tijekom domjenka autor ovog teksta obratio( rođen u Banjoj Luci ) se nazočnima i istaknuo značenje i vrijednost ovakvih okupljanja jer je to znak da se Hrvati ne odriču svog rodnog kraja te da su spremni na sve napore kako bi ostali i opstali svoji na svome. Naglasio je također da, Hrvati iz tog kraja nisu otišli dragovoljno nego su na najkrvaviji i najbrutalniji način protjerani i prognani te da netko za to treba odgovarati i biti kažnjen. Pozvao je okupljene da se ne predaju i ne klonu duhom, nego da se bore za svoja ognjišta i prava. Na kraju govora pozvao je sve okupljene Hrvate da se odazovu na predstojeći popis stanovništva u BiH, jer je to od povijesne i krucijalne važnosti za opstanak i konstitutivnost Hrvata u BiH.

Članovi Odbora za Hrvate u BiH i biskup Komarica su se tijekom razgovora između ostaloga složili da svi čimbenici kako politički tako i svi drugi moraju, pronaći suglasje da se Hrvatima u BiH pomogne kako bi u što većem broju pristupili popisu stanovništva.

srusenacrkva 057

Zoran Piličić

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Legendarni Dudek preminuo u 88. godini

Objavljeno

na

Objavio

Rođeni Novigradec hrvatskoj je javnosti najpoznatiji kao Dudek iz serije Gruntovčani koja se snimala sredinom 70-ih godina diljem Podravine, najviše u Sigecu

Glumac Martin Sagner umro je u 88. godini života.

– Preminuo je doma nakon što je tri do četiri tjedna bolovao. Svi smo neutješni – rekla nam je njegova uplakana supruga Zorica Bajgot-Sagner.

Rođeni Novigradec hrvatskoj je javnosti najpoznatiji kao Dudek iz serije Gruntovčani koja se snimala sredinom 70-ih godina diljem Podravine, najviše u Sigecu.

Sagner je uz Gruntovčane imao uloge u serijama Kuda idu divlje svinje, Inspektor Vinko, a glumio je i u filmovima Duga mračna noć, Breza, Protest, Tamburaši, Priča iz Hrvatske i mnogim drugima, prenose 24sata.hr

Početkom 90-ih godina, u dva je mandata čak bio i zastupnik u Saboru, no odlučio je kako to nije za njega.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

7. listopada 1991. – Teroristički napad zločinačke ‘JNA’ na Zagreb i Banske dvore

Objavljeno

na

Objavio

Samo dan uoči isteka tromjesečnog moratorija i proglašenja hrvatske samostalnosti, zločinačka “JNA”  koja je sebe nazivala “narodnom” i “jugoslavenskom” raketirala je s dva ratna zrakoplova sjedište hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana u vrijeme kad su se kod njega na radnom sastanku nalazili predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik SIV-a Ante Marković.

Šest navođenih raketa zrak-zemlja, tog je 7. listopada iza 15,00 sati pogodilo zagrebački Gornji grad uništivši dio Banskih dvora – uključujući i prostoriju za sastanke koju su dr. Tuđman i gosti napustili koju minutu ranije – i oštetivši još 72 objekta. Jedna je osoba poginula a četiri je ranjeno, dok je prouzročena šteta od preko 25 milijuna kuna.

Nakon punih 26 godina, procesuirano je 6 počinitelja ovog terorističkog akta (za ratni zločin i zločin protiv civilnog stanovništva), ali ni jedan od njih nije bio dostupan hrvatskim vlastima. Kao jedan od glavnih izvršitelja zločina, osumnjičen je hrvatski državljanin podrijetlom iz Požege, bivši pilot “JNA” Davor Lukić.

Davor Lukić, bivši pilot “JNA” (podrijetlom iz Požege) koji se sumnjiči kao jedan od glavnih izvršitelja terorističkog čina raketiranja Banskih dvora

Namjera velikosrpskog agresora bila je očita: obezglaviti Hrvatsku likvidacijom hrvatskog predsjednika i pobiti ključne savezne dužnosnike, nakon čega bi put ka uvođenju izvanrednog stanja u državi bio otvoren.

Dr. Tuđmana, Mesića i Markovića spasila je čista slučajnost, jer su iz prostorije koja je bila metom napada izašli nešto ranije nego je bilo planirano prema protokolu. Srpska je propaganda tvrdila da su „ustaše same postavile eksploziv kako bi za to optužile Srbe“, no, istina je ipak ubrzo izašla na vidjelo.

Na kraju su čak i službeni analitičari “JNA” – poput velikosrpskog vojnog propagandista Miroslava Lazanskog – priznali kako „raketiranje Banskih dvora nije namešteno od strane Hrvatske“ i da je akcija „zamalo uspela“.

Činjenica da su agenti KOS-a imali točne podatke o rasporedu prostorija u Banskim dvorima, vremenu sastanka, protokolu i drugim detaljima vezano za susret trojice političkih dužnosnika, rječito govori s čime se sve Hrvatska morala boriti na putu ka svojoj samostalnosti.

Već sredinom osamdesetih godina u kabinetu tadašnjeg predsjednika CK SKH, Stanka Stojčevića,  formiran je tzv. analitički tim (koji je formalno djelovao u okviru „Stručne službe“ ovog političkog tijela).

Na čelu tog „analitičkog tima“ bili su Slavko Malobabić (koji je u svojoj političkoj karijeri bio šef kabineta trojici predsjednika CK SKH: Miki ŠpiljkuStanku Stojčeviću i Ivici Račanu) i oficir JNA Čedomir Knežević. Bila je to ustvari uspostava paraobavještajnog sustava koji je bio vezan za centralu u Beogradu i izvršavao njezine naloge (u prvo vrijeme prikupljanje i analizu podataka o osobama nesklonim režimu, a kasnije specijalne operacije naoružavanja Srba u Hrvatskoj, stvaranje kriznih žarišta, praćenje „nepodobnih“ pojedinaca i skupina, terorističke akcije s ciljem kompromitiranja nove hrvatske vlasti, vođenje psihološko-propagandnog rata itd.).

Jezgro ove “Stručne službe” činili su agenti KOS-a “JNA” od kojih je uoči rata formirana špijunsko-teroristička skupina “Labrador”. Ona je odigrala vrlo važnu ulogu u dostavljanju podataka vezano za napad na Banske dvore (a izvela je i terorističke bombaške napade u Zagrebu – na sjedište Židovske općine u ul. Palmotićevoj i židovsko groblje na Mirogoju – 19. kolovoza 1991.).

Vrlo brojna i aktivna peta kolona koja se sastojala od tisuća komunističkih špijuna, doušnika i terorista (i služila među ostalim i za režiranje tobožnjih  „ustaških terorističkih napada“), od početka krize bila je uključena u specijalni rat protiv Hrvatske s ciljem diskreditacije nove vlasti i dokazivanja kako je u pitanju uspostava „fašističke NDH“. Takve propagandne laži ali i konkretne akcije  trebale su Hrvatsku kompromitirati u svijetu, nakon čega bi svaka težnja za samostalnošću bila onemogućena i sasječena u korijenu.

Teroristički napad na sjedište hrvatskog predsjednika kao i sve drugo što je agresor na području Republike Hrvatske u ljeto i jesen 1991. godine poduzimao u smislu razaranja gradova i sela te masovnih progona i ubojstava civila, čini potpuno bespredmetnim sve one konstrukcije uz pomoć kojih se  kasnije nastojalo „dokazati“ kako je rat u Hrvatskoj plod „dogovora Tuđmana i Miloševića“.

U to da bi netko dogovorio razaranje vlastite zemlje – pa i ubojstvo sebe samoga (!?), nitko razuman ne može povjerovati i takve tvrdnje  odraz su patološke mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj.

Zločin razaranja same jezgre Gornjeg grada i podmukli atentat na hrvatskog državnog poglavara, jedinstven je takav slučaj u novijom povijesti Europe, što također dokazuje s kakvim se zlom Hrvatska suočila u vrijeme svoje borbe za slobodu i državnu samostalnost.

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari