Connect with us

Religija i Vjera

Sveti Jakov Zebedejev – trajni ribar Kristove lađe

Objavljeno

on

Sveti Jakov Zebedejev
Sveti Jakov Zebedejev

Santiago de Compostela privlači hodače i hodočasnike

Rođen je u 1. stoljeću u Betsaidi. Pogubljen je i preminuo 44. godine u Judeji. Slave ga: Rimokatolička Crkva, Pravoslavna Crkva, Anglikanska Crkva, Luteranska Crkva, neke Protestantske Crkve. Spomendan 25. srpnja. Zaštitnik je gradova, krajeva i država: Španjolske, Gvatemele, Nikaragve, Galicije. Duhovno nebeski zaštitnik zanimanja: veterinara, farmaceuta, uzgajivača konja, kožara, krznara. Najveće svetište njemu posvećeno je Santiago de Compostela  u Španjolskoj.

Kratak životopis sv. Jakova

Jakov Zebedejev (stariji) jedan je od Isusovih dvanaest apostola. Njega se naziva Jakov Zebedejev (stariji), da bi ga se razlikovalo od Jakova Alfejeva (mlađega), koji je također jedan od apostola. Jakov je bio sin Zebedeja i Salome, a brat Ivana evanđelista. Rodio se u Betsaidi na Genezaretskom jezeru. U apostolsku službu je pozvan u proljeće ili ljeto 28. godine od samoga Krista. Sveti Matej o tom pozivu u svom Evanđelju piše: “Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpe mreže. Pozva ih. Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim” (Mt 4,21-22). Oni su među prvim učenicima, koji su slijedili Isusa. Prema Evanđelju po Marku (Mk 3,17), zvali su ih “Boanerges” (“Sinovi Groma”). Sveti Jakov pripada onom najužem krugu nekoliko apostola oko Isusa! Bio je prisutan  kod uskrisenja Jairove kćerke,  na Isusovom preobraženju na brdu Tabor, i u Isusovoj smrtnoj borbi u Getsemaniju. Sveti Jakov je bio naglog karaktera. O tome nam svjedoči zgoda iz Isusova života, koju nam opisuje evanđelist Luka kada ga negostoljubivi Samarijanci nisu htjeli primiti. “Kad to vidješe učenici, Jakov i Ivan, rekoše: “Gospodine, hoćeš li da zapovjedimo ognju da siđe s neba i da ih uništi?” Isus se okrenu pa ih ukori. I odu u drugo selo” (Lk 9,54-56). Ono što je još sigurno a znamo o sv. Jakovu zabilježeno je u Djelima apostolskim. “U ono vrijeme kralj Herod poče zlostavljati neke članove Crkve. Mačem pogubi Ivanova brata Jakova” (Dj 12,1-2). Klement Aleksandrijski i Euzebije Cezarejski spominju i obraćenje sudskoga sluge koji je Jakova vodio na sud. Vidjevši kako je apostol Jakov hrabro primio smrtnu osudu, priznao se i sam kršćaninom. Jakova je zamolio za oproštenje, za sve što mu je loše učinio. Apostol ga je poljubio i rekao mu: “Mir s tobom!” Poslije toga je obojici odrubljena glava.

Štovanje

Apostol Jakov stariji zaštitnik je Španjolske. Njegove relikvije čuvaju se u španjolskom gradu Santiagu de Compostela (Sant Yago znači sveti Jakov), koji se smatra trećim najsvetijim gradom Rimokatoličke Crkve poslije Jeruzalema i Rima. Tradicionalno hodočašće na Jakovljev grob naziva se “Put Svetog Jakova”. Tijekom cijelog srednjeg vijeka, Santiago de Compostela je bilo vrlo popularno hodočasničko odredište, ali kasnije je zanimanje za tu hodočasničku destinaciju oslabilo. U afričkoj državi Kongo, spomendan sv. Jakova je središnji nacionalni blagdan. Portugalski mornari i diplomate prenijeli su štovanje svetog Jakova u Kongo krajem 15. stoljeća. Slično je bilo sa mnogim srednjoameričkim državama kao što su: Haiti, Portoriko, Gvatemala, Nikaragva. Svetog Jakova su kao svog zaštitnika štovali tijekom stoljeća kršćanstva hodočasnici i putnici, zatim srednjovjekovni vitezovi, pa onda ljekarnici, kožari, ratari i voćari. Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, koji putuje s mačem, što podsjeća na njegovu smrt. Jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i tako prvi od dvanaestorice apostola pošao u mučeničku smrt.

Santiago de Compostela

Santiago de Compostela je glavni grad pokrajine Galicije. Nalazi se na sjeverozapadu Španjolske, u provinciji Coruña. UNESCO je 1985. godine proglasio Stari dio grada Santiago de Compostela svjetskom kulturnom baštinom. Godine 2000. bio je Santiago de Compostela Europski grad kulture. Grad je također važna destinacija kršćanskih hodočašća, treće  hodočasničko mjesto u svijetu, nakon Jeruzalema i Rima. Od vrijednih povijesnih spomenika, Santiago ima jedno od najstarijih sveučilišta u Europi i svijetu, Sveučilište Santiago de Compostela je osnovano prije oko 500 godina.  A grad je prvenstveno poznat po katedrali sv. Jakova. Naziv grada Santiago (hrv. “Sveti Jakov”), dobiven je od Sant Jago, što je izvedenica iz lat.“ Sanctus Iacobus i Compostela“. Drugo ime “Compostela” se tumači na više načina. Navodno je na grobu Svetog Jakova bilo svjetlosno polje (lat. campus stellae), ali danas se smatra da naziv dolazi od toga kako su Rimljani svoje mrtve sahranjivali u blizini na gradskom groblju, što se tumači od latinske riječi compostum (groblje) i tella (polje).

Povijest

Na mjestu gdje su pokopane kosti svetog apostola Jakova sagrađena je velika bazilika oko 818. godine poslije Isusa Krista, u vrijeme vladavine Alfonsa II., kralja Asturije. Galicijski grob svetog Jakova je postao simbol otpora španjolskih katolika protiv islama, te je inspirirao kasniju rekonkvistu. U borbi za Clavijo (844.) pobjedu nad silama Abd ar Rahmana II. pripisuje se svetištu u Santiagu. Grad je osvojio i opustošio 997. godine Al-Mansour. Grad je obnovljen tijekom 11. stoljeća oko apostolovog groba, koji velikim čudom nije bio oštećen od  okrutnih osvajača. Glavni dio sadašnje katedrale je posvećen 1211. godine. Dotjerivanje i uljepšavanje katedralnog zdanja bio je kontinuirani proces tijekom stoljeća, u koji su dodane gotičke kapele, renesansna kupola 1448. god, te klaustar iz 16. stoljeća. I na kraju golemi barokni plašt „ Obradoiro-a“ (1738.-1750.) koji je simboličan početak kulturno vjerske transformacije cijelog srednjovjekovnog grada. Grad Santiago de Compostela je obnovljen u baroknom stilu tijekom 18. stoljeća. Santiago de Compostela  je kao najpoznatije i najslavnije hodočasničko mjesto u zapadnoj Europi krajem 10. stoljeća postalo simbolom borbe katoličanstva protiv islama. Naime, nakon što su ga muslimani potpuno razorili, u 11. stoljeću je potpuno obnovljen, i to u novim europskim stilovima romanike i gotike. Najstariji vrijedni spomenici se nalaze oko grobnice sv. Jakova i njegove katedrale u kojoj se nalazi i izvanredni  „Pórtico de la Gloria (“Trijem slave”). Zbog toga je Stari grad Santiaga de Compostele 1985. god. upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske kulturne baštine. Ispred kompleksa građevina i katedrale sv. Jakova, uređen je gradski “Španjolski trg” (španjolski:“ Plaza de España, gal. Praza do Obradoiro“). Santiago de Compostela je jedan od najljepših svjetskih urbanih područja, gdje se miješaju romaničke i gotičke odlike. Na drugim kompleksima i zgradama u gradu ovaj spoj dvaju stilova je manje snažan, a građansko vjerski arhitektonski elementi iz srednjeg vijeka i renesanse su integrirani u visokokvalitetno tkivo urbanog grada 17. i 18. stoljeća.

Put svetog Jakova

Mnogi od današnjih sjevernih europskih putova prema Santiagu slijede iste rimske puteve opisane u Kodeksu Calixtinus. Najpopularnijom hodočasničkom rutrutom za Santiago godišnje prolazi oko 80.000 hodočasnika. Druge popularne rute su Srebrna ruta iz Seville (šp. Via de Plata), ili portugalska ruta (šp. Camino Portugués). Svake godine, oko 100.000 hodočasnika  dođe u svetište sv. Jakova pješke, na biciklu, magarcu ili konju. Onaj tko prijeđe pješice  hodočasnički put dobiva potvrdu koja se zove „ compostela „, a koja se dodjeljuje na osnovu hodočasničke putovnice ispunjene pečatima gradova i malih mjesta kroz koje su prošli na putu do Santiaga de Compostele. Putovnica sa pečatima je dokaz da su prošli putem koji je udruženje hodočasnika sv. Jakova priznalo kao jedini službeni put.

Broj hodočasnika i hodača raste

Od Pariza do Santiaga de Compostela je dug i naporan put. A i druge hodočasničke rute su izuzetno naporne. Putevima kroz Španjolsku u Santiago godišnje prolazi oko 500.000 hodočasnika ili hodača, jer nisu svi hodočasnici. Među njima ima vjernika, agnostika i ateista.  Općenito u Europi različitim tematskim putovima „ hoda“ oko milijun ljudi koji su vezani uz sv. Jakova. Neki put započnu kao „ obični hodači“, a završe kao hodočasnici obraćenici. „Ta brojka raste iz godine u godinu, još od onog vremena kad je sv. Ivan Pavao II. imao susret s mladima na brdu ispred Santiaga i kad je ponovno aktualizirao hodočašće. Kako je interes rastao, počeli su se obnavljati srednjovjekovni putovi što traje unazad 40-50 godina.

Molitva svetom Jakovu

Sine groma, kako te Isus od milja nazvao,

molimo te, pohitaj nas blagosloviti.

Tebi se apostolu Kristov utječemo u

svojim boljkama…

 

Žrtvo mača,

glavo blažena na slavu Kristovu odrubljena,

ratniku za dobro,

velikodušno srce,

službujući svjedoku Isusove ljubavi,

gorljivi navjestitelju evanđelja.

Sveti Jakove Zabedejev,

naredi životnim munjama i kišama da se zaustave.

Svjetlost Kristova neka prodire u naša molitvena srca.

 

Izmoli nam oprost, utjehu

i uslišanje molitvi kod ljubljenog Gospodina.

Napoji ožednjele iz svoje ukrasne tikvice, koja ti je simbol…

 

Zagovaraj nas kod ,, Gospe od stupa,,,

koja ti se ukazala kada si skrušeno molio

i rekla ti da joj izgradiš Crkvu.

 

Na tom stupu položi sve naše prošnje,

neka ih čita Bogorodica i odluka o njihovom uslišanju

bude u Očevoj svetoj volji.

 

Zaštitniku našeg ljubljene,

Španjolske i ostalih mjesta u svijetu,

moli za nas.

 

Zaštitniku ratnika i vitezova,

apoteka, kožara, ratara i voćara…

ojunači nas za dane buduće…

 

U školjku nebesku položi naše suze kao bisere,

da naši vapaji blagoslove Svevišnjeg,

milostiv nam bude u patnjama zemaljskim.

 

Nauči nas poniznosti i gorljivoj ljubavi za Gospodina,

budi nam putokaz ako zalutamo.

 

Budi nam kompas ribaru lađe Kristove.

 

U moru ovozemaljske tuge darivaj nas svetim iznenađenjima…

Blagoslovom svojim i molitvom svojom pred Svevišnjim,

ispuni naša srca

Amen.

Vladimir Trkmić

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR