Pratite nas

Najave

SVETI JERONIM – STRIDONE 347. -BETLEHEM 30. IX 420.

Objavljeno

na

JERONIM,  govori o položaju rodnoga zavičaja; „o znamenitim ljudima“ smještaj Stridona na mjesto koje je, kako sam navodi, nekoć bilo na granici Dalmacije i Panonije (Dalmatia E Quondom Pannoniaque Confinium fuit).

Na ovoj tvrdnji tememlje se sve rasprave o Jeronimovom podrijetlu. Najveću zabunu čini rječica; QUONDOM – prijevod nekada, nekoć „Suić, M 1988, 233 str.“ Prema Suiću moguće je da ona ukazuje na promjenu granice Dalmacije, na promjenu granice Panonije u svakom slučaju, Stridon je bio na samoj granici iz Jeronimova svjedočanstva sadržanim u njegovim pismima pouzdano razabiremo da je ta granica bila na širem području Akvileje. Vidi se biskup Paladije nakon što se posvadio s Jeronimom govori: „neki Jeronim iz Dalmacije, po texaku umjetniku smatra kako je Sv. Jeronim Dalmatince nazivao kao divljake (Feroces) jer od rodnog mjesta Jeronima do Akvileje najviše jedan do dva dana putovanja. Temeljem citiranog podatka o starcu Kastriciju znamo da Jeronim nije Panonac, dapaće Dalmatince naziva divljacima (Feroces). Stoga, razmatrajući smještaj Stridona možemo prihvatiti zaključak da se područje Stridona nalazilo otprilike na tromeđi Dalmacije, Panonije i Italije.

Oslanjamo se isključivo na Jeronimove podatke, domišljanja razna iz ovih ili onih razloga žele smjestiti Stridon na neki određeni položaj. Treba napomenuti svjedoče citirani odlomci Tome Arhiđakona koji ne samo što su daleko najstariji historijografski podatci o Jeronimovom zavičaju već su također preuzeti iz razdoblja kasne antike. IV. i V. stoljeće o čijoj vjerodostojnosti nema rasprave. Ovi izvori su bili dostupni Tomi iz knjižnice u Saloni koja je sadržavala izvorne zapise iz Jeronimova vremena. Izvori koje koristi Toma spominju unutrašnjost Kvarnerskog zaljeva kao mjesta Jeronimovog rođenja. Jeronim još jednom spominje svoje rodno mjesto i govori o položaju svog rodnog zavičaja. Komentirajući Habakuka i njegovo proročanstvo o propasti gradova, spominje da mu se rodni zavičaj nalazi u regiji na granici Panonije i Ilirike (nostra E originis regione finium Pannonia E atque Illirici). Prije razdoblja 10-20 ili 10-14 godine nazivom Ilirik obilježavala se ukupnost Panonije i Dalmacije, da bi u navedenom razdoblju Panonija bila izdvojena u zasebnu cjelinu, dok se Ilirikom nazivalo područje Dalmacije. No Ilirik ubrzo mijenja svoje ime u Dalmaciju. U Jeronimovo vrijeme sjeveroistočnije je bila Panonija, jugoistočnije je bila Dalmacija, a sjeverozapadno je Akvileja na jedan dan jahanja; a kad odete na Zrenj (Stridone) i stanete na vapnenačke stijene vidite najširi pogled na krajolik tog dijela Istre.

Rijetke su osobe u povijesti kulture ostavile takav prepoznatljiv trag i vrijednost koja nikad nije podlegla osporavanju poput  Sv. Jeronima

Sophronius Eusebius  Hieronymus

Možemo reći nije bio izvorni crkveni mislilac poput Augustina, ili pak gorljivi govornik i širitelj kršćanstva poput Grgura Nezijenskog, niti crkveni prvak poput Ambrozija, Jeronimov utjecaj u mnogome je premašio onaj njegovih suvremenika. Jeronim je rođen u teškom vremenu, kao mjesto rođenja spominje se (oppiokim) Stridon na granici Panonije i Dalmacije. Rođen je u dobrostojećoj kršćanskoj obitelji koja je posjedovala više imanja (Villula E) i robove.

Zarana je učio govorništvo a podosta se mučio učenjem latinskoga jezika. Najviše se vidi iz natpisa Sv. Jeronima; Epist III. Upućena Rufinu gdje spominje Bonosa. Iz tih pisama saznajemo da je imao sestru no ne spominje njezino ime koje je postalo monahinjem nakon što je u mladosti podlegla grijehu. Spominje je u VI. epistuli (Epistula Julijana, antiohijskome svećeniku) i VII. Epistuli (Epistulata Horunaliju, Jovinu i Euzebiju). Jeronim je imao 20 godina mlađeg brata Paulinijana (Paulinianus) koji se često spominje u epistulama pa se vidi da je Jeronim s njim bio jako povezan. Otac Euzebije i majka Castorina bili su kršćani. Nezna se razlog zašto Jeronim za rane mladosti nije kršten već po dolasku u Rim roditelji su mu bili živi negdje do provale. Goti su  377. porušili Stridon. U rodnome domu nije govorio latinski već drugi jezik koji se govorio u provincijama Dalmacije i Panonije. Do krštenja je imao očevo ime koje se nasljeđivalo s koljena na koljeno te njihovo obiteljsko ime Sophronius orijentalnoga (grčkog) prizvuka, a ime Jeronim (Hieronymus àod grčkog hieron onoma / dorski onyma-sveto ime) dobio je na krštenju u Rimu.

Iz epistula saznajemo da je Jeronimova obitelj prijateljevala s bogatijom obitelji iz koje je potekao Bonos (Bonosus) Jeronimov vijerni prijatelj. S njim je napustio rodni kraj odlazeći u Rim na studij retorike pod tutorstvom Elija Donata. Tako da su im roditelji za mladosti pribavili sposobne učitelje, pa su u mladosti stekli solidnu kulturu i obrazovanje na tekstovima rimskih klasika a time i poznavanje klasične latinštine. U 19. godiniodlazi u Rim da studira retoriku i filozofiju, tu je i kršten za pape Liberija, nešto prije 366. godine. U veselim rimskim društvima nije zazirao od kazališta, cirkusa i javnih kupališta te je podlegao grijehu, vidi se u daljnjem životu da je napadao i s bolom se prisjećao mjesta nedoličnih zabava i dokolice. Posjećivao je katakombe, tada otkrivene i postojeće kultom kršćanskih mučenika. Ovdje prijateljuje s Bonosom, Heliodrom, Pomahijem i Rutinom, a vjerojatno upoznaje i Damosa budućeg papu. Nakon Rima nastavlja studije u Gaiji zajedno s Bonosom, u Trijevu (Augosta Treverorum Valentinijan) u tamošnjoj renomiranoj školi započinje književni rad 355. Godine. Iznenada je Jeronim prodao svoj imetak i krenuo na Istok na Evagrijevu imanju u Maromiji mjestu tridesetak km od Anitiohije, učio je grčki jezik te počeo prevoditi Bibliju iz grčkog izvora (Obadija- izgubljeni tekst). Protiv napasti se borio radom jer se teško privikavao na klimu tu se govorilo sirijskim ali slabo sirijskih otaca te nitko nije poznavao latinski i grčki te napušta nakon 5 godina. 380. godine odlazi u Carigrad gjde boravi 2 godine. Tu otkriva novi svijet čita i prevodi na latinski jezik neke Origenove spise sluša žive i rječite učitelje. Te se vraća 382. Godine u Rim zajedno s biskupima bez ikakvog traga da je ikada sudjelovao na Carigradskom koncilu. U Rimu se povezuje sa starim znancem Damasom koji je papa te postaje učitelj i duhovi vođa bogatim rimskim matronoma postaje tajnikom pape Damosa koji mu je naredio da pregleda prijevode Novog Zavjeta i Psaltina, a možda i cijele Biblije.

Tu postaje središnja ličnost protiv poganista na izdisaju i zajedno s papom Damasom   postavlja na čelo buduće državne crkve. Nakon Damasove smrti oklevetan je zbog tobožnjih nedoličnih odnosa sa svojim štićenjicima, što je kasnije klevetnik opovrgnuo pod torturom.  Novi papa Siricije nije mu bio sklon ili naklonjen jer ga je smatrao konkurentom za papinsko prijestolje. Zbog stvorene atmosfere 385. godine otišao je s bratom i Vincencijem put Palestine u Jeruzalem. Jeronim tamo boravi 34 godine u pokori i molitvi nikad se nije bavio politikom ili obavljao javne službe. U Betlehemu prevodi sveto pismo. Nakon oštrih polemika s Origenom, Rutinom, Vigilancijem i Augustinom, Jeronimu se činilo da se raspada stari svijet. Ipak Jeronim je dovršavao svoj najveći zadatak, djelo koje će ostati temeljem europske kulture- prijevod svetog pisma na latinski jezik. Umro je 20. rujna 420. godine u Betlehemu, a kasnije u (XIII stoljeću) su mu zemaljski ostaci preneseni u Rim crkva Sveta Marija Velika.

Dubravko Radman

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

‘Batili su ocean’: U potrazi za izgubljenim Podgoranima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska matica iseljenika poziva na svečano predstavljanje knjige pod naslovom „Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima“ autorice Smiljane Šunde, koje će se održati u četvrtak 28. ožujka 2019. s početkom u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Knjigu će predstaviti, uz autoricu Smiljanu Šunde, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i dr. sc. Ivan Hrstić s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ te doc. dr. sc. Nikola Anušić, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Voditeljica predstavljanja: Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI.

O knjizi:

Šunde, Smiljana: Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima, Podgora – Zagreb, 2018, 831 str.

Renomirana radijska novinarka Smiljana Šunde napisala je opsežno publicističko djelo posvećeno rodnoj joj Podgori, čije je stanovništvo obilježeno ranim odlascima u prekooceanske zemlje i to ponajviše u Novi Zeland. Tako autorica na višestoljetnoj vremenskoj okomici, još od otkrića Novoga svijeta do suvremene mobilnosti, prati život i stvaralaštvo Podgorana u Novome Zelandu, Argentini, SAD-u, Kanadi …

Autorica se tijekom višedesetljetnog istraživanja posebno usredotočila na 57 podgorskih rodova, čija su rodovska stabla obilježena s 20 do 40, a pojedina čak i s više od 120 iseljenika. Nakon uvoda o hrvatskome iseljeništvu u Novi svijet i njegovim posljedicama, autorica građu raspoređuje u više poglavlja koja su znakovito naslovljena: Podgorsko iseljeništvo; Iseljavanje po rodovima te Priče i sudbine. Obrađenoj građi je dodala pouzdan znanstveni aparat s kazalima imena i zemljopisnih naziva, popisima kazivača i literature te korištenih internetskih izvora. Tu su i popisi iseljeničkih donatora za mjesnu crkvu i slično. Knjiga je brižno ilustrirana dokumentarnim fotografijama, brojnim tabelarnim prikazima demografskih pokazatelja odljeva Podgorana u odnosu na ostalu populaciju Dalmacije i Hrvatske, ali i  opremljena s Rječnikom podgorskog i englesko-podgorskog govora, uključujući i naslovnu sintagmu knjige Batili su ocean – kojom su pečalbari iz Podgore označavali svoju mukotrpnu plovidbu, a onda i rad u prekooceanskim odredištima kao što su novozelandska polja kauri-smole.

Radujemo se susretu u Hrvatskoj matici iseljenika!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Američko veleposlanstvo u ponedjeljak u Zagrebu simulira evakuaciju zaposlenika

Objavljeno

na

Objavio

Američko veleposlanstvo u ponedjeljak će na nekoliko lokacija u Zagrebu održati vježbu evakuacije uz podršku hrvatske Vlade i američkih zračnih snaga, priopćeno je iz veleposlanstva u petak.

Scenarij vježbe bit će utemeljen na eventualnom katastrofalnom potresu, a u njezinom okviru će veleposlanstvo simulirati evakuaciju dijela svojih zaposlenika uz pomoć Zračnih snaga SAD-a. U evakuaciji će sudjelovati oko 50 dobrovoljaca veleposlanstva.

Vježba će se održati uz podršku Vlade i američkih zračnih snaga sa sjedištem u Zračnoj bazi Aviano u Italiji. U nedjelju se za potrebe vježbe očekuje dolazak dva helikoptera HH-60G Pave Hawk i zrakoplova MC-130J II Commando iz zračne baze Royal Air Force Mildenhall u Engleskoj.

Veleposlanstvo stoga obavještava javnost da će zrakoplovi u poslijepodnevnim nedjeljnim satima provoditi probne letove na području Zagreba u kojem će se u ponedjeljak između 8 i 16 sati održati vježba na nekoliko lokacija, stoji u priopćenju.

Američka veleposlanstva i konzulati svijeta obavezni su provoditi godišnje vježbe za upravljanje kriznim situacijama kako bi zaposlenici bili spremni za prirodne nepogode ili ostale krizne situacije. Ove se vježbe obično provode kroz manje aktivnosti unutar veleposlanstava i konzulata.

No veleposlanstvo naglašava kako snažni bilateralni odnosi i suradnja između SAD-a i hrvatske vlade stvaraju jedinstvenu mogućnost provedbe zajedničke, velike simulacijske vježbe za upravljanje kriznim situacijama u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari