Pratite nas

Najave

SVETI JERONIM – STRIDONE 347. -BETLEHEM 30. IX 420.

Objavljeno

na

JERONIM,  govori o položaju rodnoga zavičaja; „o znamenitim ljudima“ smještaj Stridona na mjesto koje je, kako sam navodi, nekoć bilo na granici Dalmacije i Panonije (Dalmatia E Quondom Pannoniaque Confinium fuit).

Na ovoj tvrdnji tememlje se sve rasprave o Jeronimovom podrijetlu. Najveću zabunu čini rječica; QUONDOM – prijevod nekada, nekoć „Suić, M 1988, 233 str.“ Prema Suiću moguće je da ona ukazuje na promjenu granice Dalmacije, na promjenu granice Panonije u svakom slučaju, Stridon je bio na samoj granici iz Jeronimova svjedočanstva sadržanim u njegovim pismima pouzdano razabiremo da je ta granica bila na širem području Akvileje. Vidi se biskup Paladije nakon što se posvadio s Jeronimom govori: „neki Jeronim iz Dalmacije, po texaku umjetniku smatra kako je Sv. Jeronim Dalmatince nazivao kao divljake (Feroces) jer od rodnog mjesta Jeronima do Akvileje najviše jedan do dva dana putovanja. Temeljem citiranog podatka o starcu Kastriciju znamo da Jeronim nije Panonac, dapaće Dalmatince naziva divljacima (Feroces). Stoga, razmatrajući smještaj Stridona možemo prihvatiti zaključak da se područje Stridona nalazilo otprilike na tromeđi Dalmacije, Panonije i Italije.

Oslanjamo se isključivo na Jeronimove podatke, domišljanja razna iz ovih ili onih razloga žele smjestiti Stridon na neki određeni položaj. Treba napomenuti svjedoče citirani odlomci Tome Arhiđakona koji ne samo što su daleko najstariji historijografski podatci o Jeronimovom zavičaju već su također preuzeti iz razdoblja kasne antike. IV. i V. stoljeće o čijoj vjerodostojnosti nema rasprave. Ovi izvori su bili dostupni Tomi iz knjižnice u Saloni koja je sadržavala izvorne zapise iz Jeronimova vremena. Izvori koje koristi Toma spominju unutrašnjost Kvarnerskog zaljeva kao mjesta Jeronimovog rođenja. Jeronim još jednom spominje svoje rodno mjesto i govori o položaju svog rodnog zavičaja. Komentirajući Habakuka i njegovo proročanstvo o propasti gradova, spominje da mu se rodni zavičaj nalazi u regiji na granici Panonije i Ilirike (nostra E originis regione finium Pannonia E atque Illirici). Prije razdoblja 10-20 ili 10-14 godine nazivom Ilirik obilježavala se ukupnost Panonije i Dalmacije, da bi u navedenom razdoblju Panonija bila izdvojena u zasebnu cjelinu, dok se Ilirikom nazivalo područje Dalmacije. No Ilirik ubrzo mijenja svoje ime u Dalmaciju. U Jeronimovo vrijeme sjeveroistočnije je bila Panonija, jugoistočnije je bila Dalmacija, a sjeverozapadno je Akvileja na jedan dan jahanja; a kad odete na Zrenj (Stridone) i stanete na vapnenačke stijene vidite najširi pogled na krajolik tog dijela Istre.

Rijetke su osobe u povijesti kulture ostavile takav prepoznatljiv trag i vrijednost koja nikad nije podlegla osporavanju poput  Sv. Jeronima

Sophronius Eusebius  Hieronymus

Možemo reći nije bio izvorni crkveni mislilac poput Augustina, ili pak gorljivi govornik i širitelj kršćanstva poput Grgura Nezijenskog, niti crkveni prvak poput Ambrozija, Jeronimov utjecaj u mnogome je premašio onaj njegovih suvremenika. Jeronim je rođen u teškom vremenu, kao mjesto rođenja spominje se (oppiokim) Stridon na granici Panonije i Dalmacije. Rođen je u dobrostojećoj kršćanskoj obitelji koja je posjedovala više imanja (Villula E) i robove.

Zarana je učio govorništvo a podosta se mučio učenjem latinskoga jezika. Najviše se vidi iz natpisa Sv. Jeronima; Epist III. Upućena Rufinu gdje spominje Bonosa. Iz tih pisama saznajemo da je imao sestru no ne spominje njezino ime koje je postalo monahinjem nakon što je u mladosti podlegla grijehu. Spominje je u VI. epistuli (Epistula Julijana, antiohijskome svećeniku) i VII. Epistuli (Epistulata Horunaliju, Jovinu i Euzebiju). Jeronim je imao 20 godina mlađeg brata Paulinijana (Paulinianus) koji se često spominje u epistulama pa se vidi da je Jeronim s njim bio jako povezan. Otac Euzebije i majka Castorina bili su kršćani. Nezna se razlog zašto Jeronim za rane mladosti nije kršten već po dolasku u Rim roditelji su mu bili živi negdje do provale. Goti su  377. porušili Stridon. U rodnome domu nije govorio latinski već drugi jezik koji se govorio u provincijama Dalmacije i Panonije. Do krštenja je imao očevo ime koje se nasljeđivalo s koljena na koljeno te njihovo obiteljsko ime Sophronius orijentalnoga (grčkog) prizvuka, a ime Jeronim (Hieronymus àod grčkog hieron onoma / dorski onyma-sveto ime) dobio je na krštenju u Rimu.

Iz epistula saznajemo da je Jeronimova obitelj prijateljevala s bogatijom obitelji iz koje je potekao Bonos (Bonosus) Jeronimov vijerni prijatelj. S njim je napustio rodni kraj odlazeći u Rim na studij retorike pod tutorstvom Elija Donata. Tako da su im roditelji za mladosti pribavili sposobne učitelje, pa su u mladosti stekli solidnu kulturu i obrazovanje na tekstovima rimskih klasika a time i poznavanje klasične latinštine. U 19. godiniodlazi u Rim da studira retoriku i filozofiju, tu je i kršten za pape Liberija, nešto prije 366. godine. U veselim rimskim društvima nije zazirao od kazališta, cirkusa i javnih kupališta te je podlegao grijehu, vidi se u daljnjem životu da je napadao i s bolom se prisjećao mjesta nedoličnih zabava i dokolice. Posjećivao je katakombe, tada otkrivene i postojeće kultom kršćanskih mučenika. Ovdje prijateljuje s Bonosom, Heliodrom, Pomahijem i Rutinom, a vjerojatno upoznaje i Damosa budućeg papu. Nakon Rima nastavlja studije u Gaiji zajedno s Bonosom, u Trijevu (Augosta Treverorum Valentinijan) u tamošnjoj renomiranoj školi započinje književni rad 355. Godine. Iznenada je Jeronim prodao svoj imetak i krenuo na Istok na Evagrijevu imanju u Maromiji mjestu tridesetak km od Anitiohije, učio je grčki jezik te počeo prevoditi Bibliju iz grčkog izvora (Obadija- izgubljeni tekst). Protiv napasti se borio radom jer se teško privikavao na klimu tu se govorilo sirijskim ali slabo sirijskih otaca te nitko nije poznavao latinski i grčki te napušta nakon 5 godina. 380. godine odlazi u Carigrad gjde boravi 2 godine. Tu otkriva novi svijet čita i prevodi na latinski jezik neke Origenove spise sluša žive i rječite učitelje. Te se vraća 382. Godine u Rim zajedno s biskupima bez ikakvog traga da je ikada sudjelovao na Carigradskom koncilu. U Rimu se povezuje sa starim znancem Damasom koji je papa te postaje učitelj i duhovi vođa bogatim rimskim matronoma postaje tajnikom pape Damosa koji mu je naredio da pregleda prijevode Novog Zavjeta i Psaltina, a možda i cijele Biblije.

Tu postaje središnja ličnost protiv poganista na izdisaju i zajedno s papom Damasom   postavlja na čelo buduće državne crkve. Nakon Damasove smrti oklevetan je zbog tobožnjih nedoličnih odnosa sa svojim štićenjicima, što je kasnije klevetnik opovrgnuo pod torturom.  Novi papa Siricije nije mu bio sklon ili naklonjen jer ga je smatrao konkurentom za papinsko prijestolje. Zbog stvorene atmosfere 385. godine otišao je s bratom i Vincencijem put Palestine u Jeruzalem. Jeronim tamo boravi 34 godine u pokori i molitvi nikad se nije bavio politikom ili obavljao javne službe. U Betlehemu prevodi sveto pismo. Nakon oštrih polemika s Origenom, Rutinom, Vigilancijem i Augustinom, Jeronimu se činilo da se raspada stari svijet. Ipak Jeronim je dovršavao svoj najveći zadatak, djelo koje će ostati temeljem europske kulture- prijevod svetog pisma na latinski jezik. Umro je 20. rujna 420. godine u Betlehemu, a kasnije u (XIII stoljeću) su mu zemaljski ostaci preneseni u Rim crkva Sveta Marija Velika.

Dubravko Radman

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Bile: obilježavanje ‘Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma’

Objavljeno

na

Objavio

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, ove će godine na Groblju mira na Bilima biti 24. kolovoza (subota najbliža 23. kolovozu).

Sv. misu zadušnicu u 12.00 predvodit će uzoriti kardinal Vinko Puljić koji će ujedno i pokopati pronađene neidentificirane žrtve ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća. Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice položit će vijence i zapaliti svijeće za sve pobijene. Kao i prošlih godina, očekuje se više tisuća osoba koji će sv. misu zadušnicu i događanja pratiti ispod prigodno podignutih šatora. Preporučuje se poći na vrijeme zbog gužvi i mogućih zastoja na cesti.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

Sve je počelo 2013. u povodu »Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma«. Naum je sazrio kroz rad Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće, povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća na području pojedinih općina (do sada njih 9) te njihovih suradnika, što se sve kasnije uobličilo u Odjel HNS-a BiH za Drugi svjetski rat i poraće.

Željelo se na jednom mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću koje na svom ozemlju pronađu Povjerenstva te postavljanjem prikladnih križeva simbolično pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su pokopani tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih.

Spomenimo još da su jugokomunisti za nekoliko dana u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 što većih što manjih stratišta i grobišta te da je u Drugom svjetskom ratu i poraću stradao svaki deseti Hercegovac (oko 20.000). Za vrijeme jugokomunizma o tomu se nije smjelo ni govoriti, a kamo li raditi na tomu da ih se dostojno pokopa, što je oduvijek kršćanski a već dugo i civilizacijski doseg.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatski glazbeni festival – Etnofest Neum

Objavljeno

na

Objavio

24. Hrvatski glazbeni festival Etnofest Neum održati će se večeras na sunčanoj obali hotela Zenit s početkom u 20,30 sati.

Riječ je o festivalu koji se već tradicionalno održava u mjesecu kolovozu, u sklopu obilježavanja Dana Općine Neum i proslave blagdana zaštitnice neumske župe – Gospe od Zdravlja, a njeguje hrvatski tradicionalni izričaj i nema natjecateljski karakter.

Prvi put se održao 1996. godine, i od tada okuplja različite glazbene izvođače iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ove godine publika će imati priliku uživati u nastupima 22 izvođača, i to: Mia Dimšić, Jasmin Stavros, Alka Vuica i Livio Morosin, Željko Krušlin Kruška i Latino, Dražen Žanko, Zdravko Škender, The Frajle, Đuka Čaić, Bruno Krajcar, Trio Gušt, klapa Nostalgija, Mario Rucner Project feat. Mladen Burnać, Leo, Ivica Šeperić feat Jasmin Stavros, Filmmusicorkestar, pučka pjevačka skupina Bukovica i Dario Plevnik, Lea, Ine Tadić i Ljilja Petković, Etno duo Goga i Željko, Goran Škerlep, Tihomir Krstičević i Frano Bašić.

Organizator ove zabavne manifestacije je Općina Neum i Umjetnička organizacija HIPI HOP iz Zagreba, a pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva kulture i športa, te Vlade RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari