Pratite nas

Sveti pastiri – glazbeni uradak Lucije Hrstić o pobijenim hercegovačkim franjevcima (Video)

Objavljeno

na

Mlada Lucija Hrstić iz Ljubuškog snimila je ovih dana glazbeni uradak na temu pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Riječ je o pjesmi „Sveti pastiri“, s kojom je Lucija Hrstić osvojila prvu nagradu stručnog ocjenjivačkog suda na „Prvim danima pobijenih hercegovačkih franjevaca«, u kategoriji mladeži, 2012. godine.

[vsw id=”Pv0mLdTI0oM” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

Autor glazbe je, također, Lucija Hrstić, a aranžman potpisuje Franjo Kraljević.

Nakladnik je HRsvijet.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Ivan Miklenić: Svetost kardinala Stepinca je neupitna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: stepinac.zg-nadbiskupija.hr

Kolika je moć medija u obmanjivanju javnosti, odnosno u odvraćanju pozornosti javnosti od bitnih pitanja, pokazalo se prošloga tjedna kad je hrvatskoj javnosti gurnuta na glodanje kost o odnosu pape Franje, poglavara Srpske pravoslavne Crkve i kanonizacije bi. Alojzija Stepinca. U svakom društvu, a osobito u hrvatskom, ima više neriješenih pitanja odnosno suprotstavljenih mišljenja i želja i dovoljno je zapaliti tek iskru da plane požar, osobito kad je to nekomu u interesu, da se s nečega odvrati pozornost i fokusira na nešto posve drugo. Vrlo je izvjesno da se upravo to dogodilo s pitanjem kanonizacije bi. Alojzija Stepinca. Novinarsko pitanje i odgovor pape Franje o kanonizaciji hrvatskoga mučenika prerasli su u iskru koja je izazvala priličan požar koji su dodatno raspirivali i političari i pojedini mediji, među kojima su bili i oni od kojih se to nikako ne bi očekivalo.

Glede procesa kanonizacije najdražega hrvatskoga blaženika, naime, nema ama baš ništa novoga: poznato je da se očekuje odluka pape Franje ili kojega drugoga pape, jer su sve mjerodavne crkvene institucije svoj posao, koji inače izvršavaju vrlo savjesno, studiozno, promišljeno, nepristrano i odgovorno, završile i zauzele afirmativno stajalište o toj kanonizaciji. Poznato je, jer je to objavio bivši pročelnik Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih, da je bl. Stepinca nakon beatifikacije Bog potvrdio novim čudesnim uslišanjem pa je svetost kardinala Stepinca neupitna. Pitanje kada će doći i do formalnoga službenoga proglašenja, premda je to za katoličke vjernike u Hrvatskoj i za dio hrvatske javnosti iznimno važno, ni po čemu nije presudno, jer, kako je doslovno rekao sadašnji državni tajnik pape Franje, »Bog ima svoje vrijeme«.

Kardinal Stepinac je blažen, a koji će ga papa proglasiti svetim sasvim je nebitno

Suvišni su pritisci

Naime, poglavar Katoličke Crkve ima neupitno pravo donositi upravne odluke po svojoj savjesti i po svojim nahođenjima, tako da su suvišni svi pritisci, pa i novinarski. Nije, naime, moguće da bi novinar, postavljajući pitanje kanonizacije bi. Stepinca, mogao biti tako naivan i misliti da će baš njemu prvomu papa Franjo otkriti svoju odluku, a da je prije ne priopći svima onima kojih se to u Crkvi u Vatikanu i u Hrvatskoj najviše tiče.

Ako je navedeno neosporna činjenica, a jest, onda je vrlo neobično da su se toliki osjetili pozvani osvrnuti se na usmeni i nenapisani odgovor pape Franje i »loviti« Papu za svaku izgovorenu riječ ili nedovršenu rečenicu. Među onima koji su reagirali na tu Papinu izjavu, kako je objavio jedan dnevni list, bio je i predsjednik hrvatske Vlade koji je, kako prenosi taj list 8. svibnja, rekao: »Mi smo o tome razgovarali prigodom mog posjeta Svetoj Stolici. Ono što smo tada razgovarali nije mi djelovalo zabrinjavajuće. Ne želim svaki dan komentirati takve stvari. Ono što kardinal Stepinac zaslužuje će doći, a kada – o tome ne odlučuje ni Vlada ni političke stranke. Mi to jako želimo.«

Uz predsjednika Vlade reagiralo je još barem troje oporbenih političara, više medijskih komentatora i novinara, te brojni čitatelji različitih portala. U Hrvatskoj protekloga tjedna nije bilo relevantnoga medija koji se ne bi osvrnuo na tu izjavu pape Franje, a poneki relevantni mediji i više puta i iz pera više autora. HTV je toj temi posvetio i političku emisiju »Otvoreno«, a Novi list je u petak 10. svibnja po svom političkom novinaru prozvao Glas Koncila da je na svojoj mrežnoj stranici prešutio izjavu pape Franje o Stepincu, a činjenica je da Glas Koncila na svojoj mrežnoj stranici uopće ne objavljuje vijesti. Očito dogodio se svojevrsni medijski požar i pozornost javnosti usmjerena je na papu Franju, poglavara SPC-a i pitanje trenutka kanonizacije bi. Stepinca.

IGP

Istodobno, dok je buktio taj medijski požar, u Hrvatskom saboru raspravljalo se i glasalo o više zakonskih prijedloga koje su podastrli predstavnici oporbe, među kojim je bio i onaj od posebnoga legalnoga i legitimnoga nacionalnoga interesa o proglašenju isključivoga gospodarskoga pojasa na hrvatskom dijelu Jadranskoga mora. Odbijanje vladajuće koalicije da Hrvatska ispuni obvezujuću Međunarodnu konvenciju o pravu mora Ujedinjenih naroda, jer to osporavaju pojedini hrvatski susjedi na Jadranskom moru, a hrvatska diplomacija očito premalo čini da bi se ta pitanja riješila, premda je to od golemoga financijskoga interesa za državni proračun, ni jedan relevantni medij nije prepoznao kao veliku i važnu temu.

Umjesto isključivoga gospodarskoga pojasa, koji bi godišnje u državni proračun, kako kažu stručnjaci, donio više od milijardu eura, hrvatskoj javnosti servirana je rasprava o papi Franji i njegovu odlučivanju o kanonizaciji bi. Stepinca i poglavaru SPC-a. Vladajući su glatko odbili nešto što je prvorazredni hrvatski ekonomski interes, a većina u hrvatskoj javnosti za to nije ni doznala! Nameće se više pitanja: je li namjerno i delegirano isprovociran Papin odgovor glede kanonizacije bi. Stepinca; jesu li političari prihvatili tu temu, bilo svjesno bilo da su izmanipulirani, te sudjelovali u obmanjivanju hrvatske javnosti i odvraćanju njezine pozornosti od isključivoga gospodarskoga pojasa; nisu li brojni mediji svjesno i namjerno sudjelovali u toj velikoj manipulaciji?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Merkel i Weber na skupu HDZ-a: Domoljublje i EU nisu u suprotnosti

Objavljeno

na

Objavio

foto: Ante Gugo

Nacionalizam je neprijatelj koji želi uništiti Europsku uniju, a domoljublje nije u suprotnosti s europskim vrijednostima, poručili su u subotu na predizbornom skupu HDZ-a njemačka kancelarka Angela Merkel i Manfred Weber, vodeći kandidat EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije.

“Naše vrijednosti su to što možemo biti ponosni na svoju zemlju – domoljublje i EU nisu u suprotnosti. A nacionalizam je protivnik koji želi uništiti Europu i to moramo jasno reći”, rekla je Merkel koja je u subotu stigla u Zagreb kako bi se sastala s premijerom Andrejem Plenkovićem i sudjelovala na velikom predizbornom skupu HDZ-a i Europske pučke stranke (EPP) uoči europskih izbora.

Merkel je pred tisućama pristaša HDZ-a u zagrebačkoj Ciboni rekla da je EU projekt mira, slobode i blagostanja.

“U Njemačkoj sada imamo 74 godina mira. Vi ste još devedesetih imali rat i znate što to znači i zato je toliko važno da sačuvamo taj mir”, a to se može samo ako se s jedne strane zastupa nacionalni interes, no s druge strane i da “budemo u stanju staviti se u situaciju drugoga i graditi mostove”, “da u Europi pronalazimo zajednička rješenja”.

Svoj je govor zaključila na hrvatskom jeziku, poručivši: “Izađite na izbore, podržite Europu mira, slobode i blagostanja. Podržite EPP i HDZ. Podržite Manfreda Webera i Karla Resslera!”.

Weber, predsjednik Europske pučke stranke, trenutno najveće političke obitelji u Europskom parlamentu, istaknuo je kako “volimo svoje države i domoljubi smo, ali vjerujemo i u zajedništvo na europskoj razini”.

On je pozvao na odgovor nacionalistima i obećao da oni neće biti dio njegove većine u Europskom parlamentu.

Osvrnuvši se na skup nacionalista koji se održao u subotu u Milanu na čelu s Matteom Salvinijem i Marine Le Pen, Weber je istaknuo kako je nacionalističko razmišljanje u prošlosti dovelo do tragedija i da se protiv toga treba boriti.

Weber je istaknuo i da EU nije samo ekonomski savez, nego i Unija vrijednosti. Naglasio je da je zajednički temelj Europe kršćanstvo. Kazao je kako se putujući Europom uvjerio u njezinu različitost, no da je primijetio kako je u središtu svakog grada i sela crkva, što je pokazatelj da je zajednički europski temelj kršćanska vjera.

Po pitanju migracija poručio je kako države imaju pravo  odlučivati tko će prelaziti njihove granice, a ne krijumčari, no da se i treba pomoći onima koji stvarno trebaju pomoć, pa je pozvao na Marshallov plan za Afriku.

Dodao je kako treba osigurati jednako blagostanje u svim dijelovima Europe, ali i da EU mora iskoristiti ekonomsku moć da se izvoze europske vrijednosti, predloživši da se u sve buduće trgovinske sporazume trebaju uvesti garancije o poštivanju ljudskih prava.

Nakon Atene, skup u Zagrebu je drugi veliki Weberov skup u posljednoj fazi kampanje za izbore koji se održavaju idući vikend.

Otkrio je kako je to bila “očita i razumna odluka” jer je Hrvatska najmlađa država EU-a u kojoj je na vlasti snažna stranka iz obitelji EPP-a, te zbog toga što mu je premijer Andrej Plenković blizak prijatelj.

Ali, istaknuo je da danas postoji još jedan razlog za biti u Zagrebu, te je zahvalio Hrvatskoj na Niki Kovaču koji je odveo Bayern do naslova njemačkog prvaka.

“Nisam bio svjestan da ove subote imam još jedan razlog za biti u Zagrebu. Danas je Bayern postao prvak Njemačke i zato želim zahvaliti svojim hrvatskim prijateljima”, rekao je Weber o klubu iz Bavarske, njemačke savezne države iz koje i sam potječe.

Njemački nogometni velikan Bayern, kojeg vodi hrvatski stručnjak Niko Kovač, osvojio je u subotu naslov prvaka nakon što je u zadnjem kolu pobijedio Eintracht Frankfurt s 5-1 i završio sezonu s dva boda više od Borussije Dortmund. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari