Pratite nas

Religija i Vjera

Sveti Silvestar – Silvestrovo, zadnji dan Stare godine

Objavljeno

na

Silvestrovo ili Stara godina je posljednji dan u godini, 31. prosinca. Silvestarska noć obilježava se proslavama dočeka Nove godine.

Silvestrovo je dobilo naziv po papi svetom Silvestru I., koji ima spomendan na današnji dan.

Pod svetim Silvestrom u 4. stoljeću Crkva je izašla iz katakomba i otvorila se prema svijetu. Počela je gradnja bazilika i hramova, kao i ostalih bogoslužbenih prostora.

Još važnije je bilo što je papa Silvestar započeo unutarnju reformu i izgradnju Crkve, i to svim svojim biskupskim srcem.

Tako se 320. postavljaju, odobrenjem cara Konstantina, temelji za crkvu svetog Petra nad njegovim grobom na Vatikanskom brijegu, a papa Silvestar odobrava gradnju i drugih još i danas poznatih rimskih crkava: svete Agneze, svetog Lovre i svetog Pavla izvan zidina. To su kroz stoljeća do današnjih dana ostala poznata mjesta rimskih hodočasnika.

Papa Silvestar umire na glasu svetosti 31. prosinca 335 godine u Rimu, a njegove relikvije nalaze su u crkvi Svetog Silvestra u Rimu.

Tko je bio sv. Silvestar po kojem zovemo Silvestrovo?

Sveti Silvestar bio je papa u prijelomnom razdoblju kršćanstva. Bilo je to doba rimskog cara Konstantina, kad je Crkva konačno prestala biti proganjana od državnih vlasti.

Na današnji dan slavi se Silvestrovo u spomen na smrt sv. Silvestra, koji je bio papa u prijelomnom razdoblju povijesti kršćanstva, neposredno nakon što je car Konstantin Milanskim ediktom dopustio kršćansko bogoslužje na prostoru Rimskog Carstva.

U to je vrijeme, dakle, Crkva od proganjane postala legalna, dapače od cara podržavana institucija.

Vrlo je malo sigurnih informacija o papi Silvestru, no postoje mnoge legende. Prema srednjovjekovnim predajama sv. Silvestar je izliječio cara Konstantina od gube krsnom vodom. U ime zahvalnosti za izliječenje car je poput sluge hodao pred jašućim sv. Silvestrom, vodeći njegovog konja za uzde.

Po nekim legendama čak je ponudio carsku krunu sv. Silvestru, no ovaj je to odbio vrativši krunu Konstantinu. Car se zatim preselio u Konstantinopol, ostavivši papi Rim. Poruka te legende je da je papinska vlasti iznad državne, jer car duguje krunu papi, koji mu ju je svojevoljno vratio.

Sv. Silvestar I., rodom Rimljanin, proživio je progone kršćana za careva Aurelijana i Dioklecijana, ali je doživio slobodu kršćanstva po caru Konstantinu.

Izabran je za papu 314. godine. Za njegova pontifikata održan je prvi opći sabor u Niceji 321. godine. U njegovo je vrijeme dovršena gradnja Lateranske bazilike koju je on posvetio, a započela je gradnja bazilike sv. Petra.

Cara Konstantina je krstio i prema legendi izliječio od gube, neki misle od gube grijeha. Njegov je pontifikat potrajao 21 godinu, a umro je 31. prosinca 335. godine.

Ušao je u staru hrvatsku božićnu pjesmu “Narodi nam se kralj nebeski”; koja pjeva: “Silvestar papa k njim se pridruži, svecima božićnog vremena, koga na nebesi okruniše”.

 

Sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa – obitelj prema Božjoj mjeri

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Papa imenovao Tomu Vukšića nadbiskupom

Objavljeno

na

Objavio

Sveti Otac papa Franjo imenovao je vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini mons. Tomu Vukšića nadbiskupom koadjutorom Vrhbosanske nadbiskupije, objavio je 22. siječnja 2020. Tiskovni ured Svete Stolice.

U isto vrijeme vijest o imenovanju pročitao je apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto u prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu tijekom prigodnog imendanskog čestitanja nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću pred okupljenim svećenicima, redovnicima i redovnicama.

Mons. dr. sc. Tomo Vukšić je rođen 9. siječnja 1954. u Studencima, u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nakon što je pohađao filozofsko-teološki studij u Sarajevu, i odslužio vojsku (1977-1978), bio je zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Studencima, 29. lipnja 1980. Bio je župni vikar u katedrali u Mostaru od 1980. do 1982.

Zatim, kao stipendista Propaganda Fide, postigao je magisterij iz ekumenske teologije na Papinskom orijentalnom institutu (1984.) te onaj iz kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana (1986.). Od 1986. do 1988. vršio je službu tajnika Biskupije i biskupa Pavla Žanića. Poslije toga bio je pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1988.-1991.), i ponovno student na Papinskom orijentalnom institutu, gdje je postigao doktorat (1991.) tezom: „Odnosi među katolicima i pravoslavcima u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.“

Vrativši se u domovinu, bio je pročelnik Teološkog instituta u Mostaru (od 1991. do 1994.); predavač na Teološkom institutu u Dubrovniku (1992.-1997.); vicerektor Bogoslovije u Sarajevu (od 1993. do 1998.); sudski vikar u Mostarsko-Duvanjskoj biskupiji (1993.-2009.); ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (od 1998. do 2005.), član Mješovitoga povjerenstva za primjenu Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine.

Sveti Otac Benedikt XVI. osnovao je, 1. veljače 2011. Vojni ordinarijat za Bosnu i Hercegovinu te imenovao generalnog vikara Mostarsko-duvanjske biskupije i profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu dr. don Tomu Vukšića za prvog biskupa vojnog ordinarija. Za biskupa je zaređen 2. travnja 2011. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve.

Odlično poznaje talijanski jezik; zna također njemački i francuski. Autor je brojnih i cijenjenih publikacija iz teologije, kanonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja. (kta)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Europski biskupi ističu važnost EU u zaštiti slobode vjere

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Europski biskupi u ponedjeljak su na sastanku s premijerom Andrejom Plenkovićem istaknuli važnost Europske unije u promicanju i zaštiti prava na slobodu vjere, priopćeno je iz Banskih dvora.

Hrvatska do srpnja predsjeda Europskom unijom pa je Plenković tim povodom primio predstavnike Vijeća biskupskih konferencija EU na čelu s njegovim predsjednikom, luksemburškim nadbiskupom kardinalom Jean-Claude Hollerichom i predstavnike Konferencije europskih crkava predvođene pastorom Christianom Kriegerom.

Nakon što su saslušali prioritete hrvatskog predsjedanja, biskupi su istaknuli značaj i ulogu Europske unije u promicanju i zaštiti prava na slobodu vjere i uvjerenja unutar svojih granica, kao i u odnosima s trećim zemljama.

Kako se navodi u priopćenju, sudionici su razgovarali o važnim temama za Europu, od demografije i digitalizacije do migracija i ekologije.

Naglašena je i važnost međukulturnog i međureligijskog dijaloga, kao i suradnja s vjerskim zajednicama.

S obzirom da polovina država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, ima negativan prirodan prirast, Plenković je govorio o naporima hrvatskog predsjedništva u osnaživanju demografske revitalizacije i položaja obitelji na europskoj razini, nakon što je demografija na zahtjev Hrvatske uključena u strateški program EU-a za idućih pet godina.

Na sastanku su bili i predsjednik HBK monsinjor Želimir Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i prvi čovjek Sabora Gordan Jandroković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari