Pratite nas

Religija i Vjera

Svetkovina Blagovijesti ili Navještenja Gospodinova

Objavljeno

na

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo katolička je svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom. Slavi se 9 mjeseci prije Božića, 25. ožujka.

Sadržaj svetkovine Blagovijesti ili Navještenja Gospodinovog evanđeoski je događaj kada Božji glasnik, anđeo Gabrijel, naviješta Mariji, odabranje da bude Majka Isusa, Sina Božjega. To je čas utjelovljenja, začeća Isusova pod srcem Marijinim. Marija je toga dana začela, a Isus je začet – tako se ova svetkovina odnosi na oboje , pa otuda i dva naziva – Navještenje Gospodinovo (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju).

Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arkanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom“, što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo“. Marija je prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!“ Arkanđeo je tada otišao.

Sadržaj svetkovine posebno je utkan u redovitu kršćansku molitvenu praksu: vjernici je spominju tri puta dnevno, kad na glas zvona – ujutro, u podne i navečer – izriču molitvu koja se, prema početnim riječima, zove „Anđeo Gospodnji“.

Gospodin nas daruje ljepotom blagdana po kojima ulazimo u dubine otajstva spasenja.

Kad Marija kaže „da“ Božjemu planu, mijenjaju se ere. Od tada Božji glas prolazi kroz stoljeća i traži ljude na koje će skočiti njegova iskra, kao na Mariju. „Navještenje Gospodnje“ temeljna je zadaća Crkve i svakog pojedinog kršćanina. Međutim, suočavajući se s činjenicom da su crkve sve više prazne, u svojim se zajednicama često više pitamo što će biti, nego li kako bi trebalo biti. A trebali bismo, poput Marije, biti budni na Božji zov, dopustiti mu da nas pogodi, dati mu odgovor i za nj se zauzimati.

Odluka za Boga ne čini život lakšim. Put na koji nas Bog vodi jednako je neizvjestan kao i Marijin put. No ako u svom životu dadem prostora Bogu i njegovoj inicijativi, i sam mogu postati inovativan i razviti osjećaj za ono što je bitno za naviještanje Gospodina u našemu vremenu. – ,,Gospodine, probudi svoju Crkvu, a počni sa mnom. Gospodine, gradi svoju zajednicu, a počni sa mnom. Gospodine, daj da na svu zemlju dođe tvoj mir, a počni sa mnom. Gospodine, donesi svoju ljubav i pravednost svim ljudima, a počni sa mnom” (molitva na jednom pastoralnom skupu). Počni sa mnom!

Današnja svetkovina, ispunjena je sjajem nade. Ona nam poručuje, da na horizontu našeg vjerničkog, životnog hodočašća nije mrak, nego čudesni žar onostranosti gdje nas čekaju naša braća i sestre, od Boga proslavljeni, a u sredini rajskog svjetla divan je lik naše nebeske majke Marije, kamo teži svako vjerničko srce.

Mi, doduše, ne možemo Mariju dosljedno i potpuno nasljedovati u njezinim stožernim krepostima svetosti, ali ljepota poniznosti i poslušnosti trebala bi, posebno u ovom vremenu bahatosti i razmetljivosti, biti uzor svima nama, da u svojem svagdašnjem životu vršimo volju onoga, čijoj proslavi težimo u zajedništvu s nebeskom Majkom Marijom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Angelo De Donatis otvara ovogodišnji Mladifest u Međugorju

Objavljeno

na

Objavio

U Međugorju je održan još jedan pripremni sastanak za Međunarodni festival mladih – Mladifest koji se ove godine održava jubilarni trideseti put pod motom ”Idi za mnom”.

Voditelj zbora i orkestra, prevoditelji, framaši, tehničari i mnogi drugi zaduženi za organizaciju izvijestili su apostolskog vizitatora za župu Međugorje nadbiskupa Henryka Hosera i župnika fra Marinka Šakotu o dosad napravljenim pripremama i onome što još treba završiti kako bi do početka Mladifesta sve bilo spremno.

Ovogodišnji Mladifest traje od 1. do 6. kolovoza, a mons. Hoser kazao je kako odluka pape Franje o dopuštenju hodočašća u Međugorje ne znači samo da hodočasnici mogu dolaziti, nego i da biskupi i kardinali mogu slaviti svetu misu u Međugorju te najavio kako će na otvaranju Mladifesta u četvrtak, 1. kolovoza, u 19 sati misu slaviti kardinal Angelo De Donatis, papin vikar rimske biskupije, a večernju misu svečanog zatvaranja predslavit će u ponedjeljak, 5. kolovoza, u 19 sati nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju.

Mons Fisichella će imati i katehezu mladima, a kateheze će još na Mladifestu imati i misu slaviti i bivši generalni ministar franjevačkog reda, a sada tajnik Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života biskup Jose Rodriguez Carballo; nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini; mons. Dominique Rey, biskup Touluna u Francuskoj; mons. Giampaolo Crepaldi, nadbiskup Trsta; mons. Vlado Košić, sisački biskup; kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit Vrhbosanski te mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator za župu Međugorje, priopćeno je internetskim stranicama Radiopostaje Mir Međugorje.

Mladifest završava misom na Križevcu u utorak, 6. kolovoza, u pet sati ujutro, a bit će prožet katehezama, svjedočanstvima, procesijama, klanjanjem, meditacijama…

Uz brojne kardinale, biskupe i svećenike, u Međugorju se početkom kolovoza očekuju deseci tisuća hodočasnika, a preko live streama na desetak svjetskih jezika program Mladifesta moći će pratiti milijuni gledatelja i slušatelja diljem svijeta.

Sve će biti snimano sa šest kamera, dva krana i jednim dronom, što i ove godine jamči vrhunsku, još bolju produkciju, a za ovogodišnji Mladifest dolazi i četrdesetak volontera iz Španjolske, prenosi radio-medjugorje.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović; Koja je bolja ili koja je u pravu: Marta ili Marija?

Objavljeno

na

Objavio

Gubitak smisla za male stvari ugušen je planetarnim željama „spašavanja“ svijeta i upravljanja svime. Zato nam nešto i poručuje zgoda susreta Marte i Marije s Isusom.

Članovi mnogih duhovnih pokreta, kako onih redovničkih – monaških, tako i laičkih, u osmišljavanju puta nasljedovanja Isusa Krista pokušavali su naći suglasje između kontemplacije i akcije, rada i molitve.

Uspostaviti ravnotežu između apostolata i pustinjačkoga stila života nije lak put. Stoga, mnogi duhovni oci navode kako je u životu teže prepoznati Božju volju nego je izvršiti.

U susretu Isusa s Martom i Marijom (Lk 10 38-42) otkriva nam se, u najvećoj mjeri, redoslijed onoga što treba činiti, što je važnije i bolje. Često ćemo biti dionicima prijepora i rasprava tko je u pravu u odnosu na izbor postupanja Marta ili Marija? No, očito je kako nije važno utvrditi činjeničnu ili nečiju krivicu.

Sporedno je što Marta hoće reći kako je njezina sestra lijena i ne mari za gosta, kao što nije presudno važno ustvrditi da je Martina predanost oko posluživanja uzaludna i promašena. Isus ne želi reći Marti kako je besmislen njezin trud, njezina zauzetost, gostoprimljivost.

On je samo htio naglasiti kako je Marija izabrala bolji dio, to znači da ni Martin nije loš, nego je Marijin bolji od njezina. To je pedagogija ljubavi koju Isusu postavlja kao standard postupanja. Nije važno drugomu reći da ima krivo, nego je važno istaknuti što je bolje, plemenitije, važnije i pozvati ga da čini tako.

Marta potpuno ocrtava sliku svoga, ali i našega vremena u kojem živimo, pa i onoga unutar Crkve. Puno je prezauzetosti, rada, nadmetanja, užurbanosti. Na mnogim područjima, pa i na duhovnome, nedostatci se pokušavaju nadomjestiti i kompenzirati prenaglašenim aktivizmom.

Čovjek kao da biva zaposjednut mišlju kako mora sve učiniti i stići, kako bez njega ne može ništa i tako živi u ozračju pomisli da je nezamjenjiv. Isusu reče: “Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno.

Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti.” (Lk 10, 41-42). Dakle, radi se o klasifikaciji ljestvice vrednota i onoga što je najvažnije.

Drugim riječima kazano: Boga treba staviti na prvo mjesto ito, ne radi Njega, nego radi nas. Čovjek je tek vrijedan ukoliko je svjestan svojih granica i malenosti, te ukoliko shvaća da njegovo djelovanje ima izvor u Bogu – Riječi koja postaje u djelima vidljivom.

Marta, vođena logikom zemaljskoga, bijaše pripravna pogostiti tijelo. No, Marija sjeda do Isusovih nogu i časti svoju nutrinu, srce i dušu slušanjem riječi Gospodinovih, jer, kako Isusu reče: „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.” (Mt 4,4).

U kontekstu ove biblijske poruke jasno je da na prvo mjesto mora doći molitva i kontemplacija, a tek potom, kao izvorište iz toga akcija i rad. Briga za mnogo čovjeka umara do te mjere da su odnosi i ljestvice prioriteta pobrkane.

Gubitak smisla za male stvari ugušen je planetarnim željama „spašavanja“ svijeta i upravljanja svime.

Poruke raznih „proroka“ pršte na sve strane. Prepoznati pravu poruku traži čistoću srca, ispravnost nakana i otklon od mentaliteta stalnoga materijalnoga interesa.

Marija prepoznaje svoj kairos – milosni tenutak kad sve postaje nevažno u usporedbi sa šansom čuti što Isusu poručuj. Zato se Marijin dio smatra najboljim jer je to put koji će onda i preko služenja drugima, apostolata ljubavi, polučiti plodove nadahnuća i svjedočanstva vjere.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari