Pratite nas

Religija i Vjera

Svetkovina Presvetog Srca Isusova

Objavljeno

na

Štovanje Presvetog srca Isusova, uz štovanje Božanskog milosrđa svete Faustine Kowalske, jedine su dvije privatne objave koje je Crkva uvela kao službenu pobožnost u cijeloj povijesti.

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi, uglavnom u europskoj civilizaciji koja smatra srce simbolom središta duševnog života. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi.

Koncem XVII. stoljeća božanski je Spasitelj odabrao redovnicu Margaretu Alacoque (Alakok). Mnogo puta joj se sam ukazao i učio je kako treba štovati njegovo Presveto Srce, dao joj upute i zapovijed kako da proširi tu pobožnost. U jednome ukazanju Isus je rekao: “Moje Božansko Srce je tako puno ljubavi prema ljudima da nije više u stanju zadržati taj plamen. Pomozi mi da plamen moga Srca obasja sve ljude i dadne im potrebne milosti.”

Godine 1675. došlo je do važna ukazanja u kapeli Pohođenja. Margareta ugleda Isusa koji joj naloži neka se zauzme da se na petak nakon tijelovske osmine uvede blagdan Srca Isusova. Iako je bila izložena najvećim protivljenjima i okrivljavanjima, sa svim se žarom posvetila širenju pobožnosti u čast Srcu Isusovu.

Ljubav prema Presvetomu Srcu Isusovu, posve naravno, potiče i u našemu srcu želju i nastojanje da svoje srce uskladimo s njegovim Srcem. Time pobožnost Srcu Isusovu postaje najuzvišenija i najdjelotvornija škola kršćanskoga posvećenja i svetosti. To je ujedno i glavni plod te pobožnosti. Uz taj nadnaravni plod pobožnosti obvezao se Spasitelj da će štovatelje svoga Presvetog Srca obasuti i s mnogim drugim nadnaravnim i naravnim milostima. O njima govore ova »Obećanja Srca Isusova«.

Isus ih je više puta i u raznim zgodama očitovao sv. Margareti Mariji, a ona ih je u svojim spisima zabilježila. Kasnije su ta obećanja sabrali pa ih nabrajaju obično dvanaest. Iz njih proizlazi da Isus obećava onima koji budu štovali njegovo Presveto Srce ove duhovne i vremenite blagodati:

1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
7. Mlake će duše postati revne.
8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Religija i Vjera

Tko je biskup koji će naslijediti Ratka Perića?

Objavljeno

na

Objavio

U posljednjih desetak godina iz BiH je imenovano osam biskupa koji su preuzeli vođenje važnih biskupija, uglavnom u BiH, Hrvatskoj, ali i drugim državama, poput Norveške, te dobili pozicije papinskog izaslanika. Trenutačno podrijetlom iz BiH čak je dvanaest biskupa, od kojih su dvojica umirovljena, piše Večernji list BiH.

U sljedećem razdoblju očekuju se promjene na čelu triju biskupija, a jedna je praktički i formalizirana ustoličenjem nasljednika. Prema crkvenim propisima, svi biskupi kada navrše 75 godina života šalju Papi svoju molbu za umirovljenje.

Prošle je godine formalno istekao mandat mostarsko-duvanjskom biskupu mons. Ratku Periću koji je rođen 1944. godine. No, on nije otišao automatizmom u mirovinu, kao što je to, primjerice, bio slučaj s njegovim vršnjakom mons. Ilijom Janjićem koji je, kada je prošle godine navršio određene godine starosti, ipak umirovljen.

Na poziciju kotorskog biskupa Papa je imenovao mons. Rroka Gjonlleshaja. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ove godine također navršava 75 godina života. Njemu je sveti otac Franjo praktički već odredio nasljednika imenujući na početku ove godine koadjutorom mons. Tomu Vukšića, inače vojnog biskupa BiH.

Karmelićanin biskup

Tijekom 2021. potrebne godine starosti za umirovljenje navršava i banjolučki biskup Franjo Komarica, najmlađi od aktualne trojke. Tamošnji pomoćni biskup je Marko Semren. Iako nije formalno navršio godine za umirovljenje, na njegov zahtjev ipak je ranije umirovljen pomoćni sarajevski biskup Pero Sudar.

Uz BiH, koja očekuje značajniju promjenu na vrhu Crkve, iz ove zemlje imenovano je više svećenika za biskupe u Hrvatskoj. Posljednje imenovanje bilo je ono mons. Bože Radoša za varaždinskog biskupa, koji je rođen 5. rujna 1964. u Crvenicama kod Tomislavgrada u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Nekoliko godina poslije njegova obitelj preselila se u Hrvatsku. Dekretom od 28. travnja 2016., na prijedlog hrvatskih biskupa, imenovala ga je Kongregacija za kler na službu rektora Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu gdje ga je zateklo imenovanje varaždinskim biskupom prošle godine.

U javnosti nije dovoljno poznato da je i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. On je rođen u Johovcu, župa Foča, kod Doboja. Veći dio života proveo je kao redovnik karmelićanin, a ujedno je prvi svećenik iz toga reda koji je imenovan biskupom u Hrvatskoj. I on je obnašao brojne dužnosti, uključujući i provincijala Hrvatske karmelske provincije, zatim generalnog vikara karmelićana, a bio je i rektor karmelićanskog međunarodnog zavoda “Teresianum” u Rimu do 2016. godine kada je zaređen za biskupa. 
Još jedan Tomislavgrađanin Dražen Kutleša imenovan je za biskupa Porečke i Pulske biskupije u lipnju 2012. godine. Ovo se imenovanje vezivalo uz rješavanje statusa samostana na Dajli.

Papin prelat

Mons. Berislav Grgić, biskup je koji je na čelu vjerojatno najsjevernije biskupije na svijetu. Nalazi se u gradu Tromsø u Norveškoj. Papa ga je biskupom imenovao 2008. godine. Njega su s vjernicima iz rodne Kotor Varoši prognale ratne srpske vlasti te je najprije došao u Hrvatsku, a zatim 1996. kao izbjeglica u Norvešku.

Mons. Petar Rajič, hrvatskih korijena iz BiH, trenutačni je nuncij za Litvu. Bio je u bliskoj pratnji pape Ivana Pavla II., a 2003. povjerena mu je vrlo osjetljiva služba – prelata predvorja pape Ivana Pavla II. Istu mu službu povjerava i papa Benedikt XVI. nakon svojega izbora 19. travnja 2005. Tijekom 2009. imenovan je nadbiskupom nuncijem za Arapski poluotok

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

9. Srpnja – Blažena Marija od Propetog Isusa Petković

Objavljeno

na

Objavio

Redovnica, utemeljiteljica Kćeri milosrđa.

Danas slavimo blaženu Mariju od Propetog Petković. Marija je rođena u brojnoj obitelji u mjestu Blato na Korčuli 10. prosinca 1892. godine. U mladosti je položila privatni zavjet čistoće, a kao mlada djevojka bila je zauzeta u društvenom i crkvenom životu rodnoga mjesta.

Davala je i pouke siromašnoj djeci. Na poticaj tadašnjeg dubrovačkog biskupa je, na blagdan svetoga Franje 1920. godine, osnovala dužbu Kćeri Milosrđa koja pripada trećem samostanskom redu svetoga Franje, s ciljem promicanja Božje ljubavi i milosrđa među potrebitima.

Po osnivanju družbe uzima ime Marija Propetog Isusa, te družbu uspješno vodi sve do svoje smrti. Družba se uskoro širi i izvan Dubrovačke biskupije i Hrvatske, a sestre vode brigu o brojnoj siročadi i pomažu siromašnima i udovicama. Preuzimaju brigu o dječjem domu u Subotici, a zatim otvaraju brojna sirotišta po Slavoniji, Vojvodini, Makedoniji i užoj Srbiji. Uskoro Družba prelazi i preko oceana, pa u Argentini sestre vode brigu o djeci u vrtićima i školama kao i o teško oboljeloj djeci.

Marija je sve vrijeme budno pratila rad Družbe, čak i kad više nije mogla osobno sudjelovati u apostolatu i usmjeravati karizmu družbe, očitovanje Božjeg milosrđa ljudima u potrebi. Umrla je u Rimu na današnji dan 1966. godine. Pokopana je na rimskom groblju, nakon tri godine kosti su joj prenesene u generalnu kuću Družbe u Rimu, a zatim u kuću maticu u Blatu na Korčuli, gdje i danas počivaju.

Nakon što se dvadeset mornara potopljene peruanske podmornice spasilo po njezinu zagovoru, priznate su joj herojske kreposti pa ju je papa Ivana Pavao II. tijekom svoga trećeg posjeta Hrvatskoj 2003. u Dubrovniku proglasio blaženom.

Družba Kćeri Milosrđa svetog Franje danas broji više od 400 sestara, a djeluje u zemljama Europe, Južne i Sjeverne Amerike. Matična kuća zajednice i svetište blažene Marije Propetog Isusa nalazi se u Blatu na Korčuli, vrhovna uprava Družbe je u Rimu, a u Zagrebu sjedište Hrvatske provincije Krista Kralja. (HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari