Pratite nas

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari