Pratite nas

BiH

Svi direktori poduzeća koja su u vlasništvu Sarajeva – Bošnjaci, i to iz SDP-a i SDA

Objavljeno

na

Kako je crveno-zelena koalicija, SDP i SDA, uništila Sarajevsku županiju

Tvrdnja kako FBiH nikada nije imala goru vlast primjenjiva je i na Sarajevsku županiju u kojoj vlada crveno-zelena koalicija, SDP i SDA, isto kao na razini FBiH. U protekle četiri godine ove dvije stranke borile su se isključivo za mjesta u upravnim odborima i za direktorske fotelje u javnim poduzećima u vlasništvu Sarajevske županije. Rezultat njihove vladavine su ogromni dugovi i dovođenje županije pred bankrot. Podsjećanja radi, Sarajevska županija je od revizora za poslovanje u 2013. godini dobila negativnu ocjenu jer je godinu završila s manjkom od 35,2 milijuna KM i akumuliranim manjkom od 119,6 milijuna KM. Na ovo, Sarajevskoj županiji prijete i tužbe po osnovi radno-pravnih odnosa zaposlenih koje su samo u 2013. godini iznosile 8,97 milijuna KM.

Ovakvo stanje u glavnom gradu BiH ne čudi jer su interesne zone oko novca u gradu već odavno podijeljene između SDP-a i SDA. No, kako lider SDP-a Zlatko Lagumdžija često voli isticati da je njegova stranka, za razliku od nacionalnih, multietnička, njegova tvrdnja pada u vodu kada se razmotri nacionalna struktura direktora javnih ustanova u Sarajevu, a koje je postavio SDP.

Naime, još mnogo prije nego je kompletirana vlast u BiH, ako je uopće i kompletirana, izborni pobjednik u Sarajevskoj županiji SDP BiH i koalicijski partner SDA sjeli su za stol i vrlo precizno podijelili te na “papir stavili” što će kome u javnom sektoru Sarajevske županije pripasti. U svega nekoliko pasusa teksta “stali” su svi principi partnerske vladavine SDP-a i SDA za sljedeće četiri godine u Sarajevu. Iako je u međuvremenu došlo do malih promjena jer je županijska Vlada u proteklom razdoblju kad god bi zagustilo bila u ostavci, stranke su međusobno podijelile institucije u županiji.
Tako su SDP i SDA zavladali u poduzećima Park d.o.o. Sarajevo (SDP), Rad d.o.o. Sarajevo (SDA), Spomenik prirode “Vrelo Bosne” (SDP), Tržnice/pijace Sarajevo (SDA), Vodovod i kanalizacija Sarajevo (SDP), Pokop d.o.o. Sarajevo (SDP), Sarajevo gas (SDA), Toplane Sarajevo (SDA), Gras Sarajevo (SDP), TV SA (SDP), ZOI 84. (SDP), KSC Skenderija (SDA), Veterinarska stanica (SDP), PD Butmir (SDA), Sarajevo šume (SDA). Kada su u pitanju zavodi i tu je došlo do podjele: Zavod za izgradnju SŽ (SDA), Zavod za planiranje razvoja SŽ (SDP), Zavod za informatiku i statistiku SŽ (SDA), Prosvjetno-pedagoški zavod SŽ (SDP). Što se, pak, tiče postavljanja direktora na čelo javnih poduzeća u Sarajevskoj županiji, vidi se da od Lagumdžijine multietničnosti nije ostalo ništa.

Naime, svi direktori javnih poduzeća koja su u vlasništvu Sarajevske županije su Bošnjaci, bez obzira jesu li članovi SDP-a ili SDA. Riječ je KJKP Rad, BH Gasu, Sarajevo gasu, Javnom poduzeću vodovoda i kanalizacije, Toplana…

Slična je situacija i u obrazovanju. U osamdeset osnovnih škola, samo su dva ravnatelja nebošnjaci, a od 13 srednjih škola samo su dva ravnatelja nebošnjaci, ali su oni ravnatelji Gimnazije i Srednje medicinske škole koje pripadaju KŠC-u. Kada je SDP zavladao sarajevskim Kliničkim centrom bilo je za očekivati bar neke promjene kada su u pitanju rukovodna radna mjesta jer je na KCUS-u već dugi niz godina stanje po ovom pitanju bilo zacementirano. Međutim, trenutačno u 50 klinika, centara i stručnih službi koji pripadaju KCUS-u, samo je pet šefova nebošnjačke nacionalnosti.

ZlatkoTulić/VL

Hrvatska tvrtka najjeftinija, ali ne može dobiti certifikat

Federalne vlasti tvrtkama iz Sarajeva daju poslove unatoč postojanju boljih ponuda

Tek nakon što su ovoga tjedna otvorene ponude za softver za primarnu zdravstvenu zaštitu koji Ministarstvo zdravstva FBiH plaća kreditnim sredstvima Svjetske banke, pokazalo se zašto hrvatska tvrtka Cuspis ima problema prilikom dodjele certifikata resornog Ministarstva za ovaj posao. Naime, iz tablice koju donosimo jasno se vidi kako je ponuda Cuspisa najjeftinija, ali prema zadnjim informacijama, posao će dobiti tvrtke iz Sarajeva.

zdravlje pregled 2Prijavili smo se za certifikaciju pri Federalnom ministarstvu zdravstva. S obzirom na desetogodišnje iskustvo u zdravstvu, sudjelovali smo u niz sličnih procesa certificiranja, no moramo istaknuti da je ovaj bio potpuno drukčiji nego što je europska praksa. Naime, ostali smo potpuno zatečeni, da ne kažem iznenađeni, načinom rada Povjerenstva za certifikaciju. Na naš upit da nam se da na uvid poslovnik o radu kako bismo znali točnu proceduru certifikacije, nije odgovoreno, zatim nisu vođeni zapisnici sastanaka koji su održavani, a i sami sastanci su bili vrlo konfuzni i neorganizirani te se nisu pratili zaključci prethodnih sastanaka. Poslovnik o radu nam je dostavljen, ali tek nakon što smo ga zatražili preko odvjetničkog ureda gdje smo se pozvali na Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH – rekao nam je direktor Cuspisa Vinko Kojundžić. Dodao je kako su na kraju dobili zapisnik o certifikaciji koji je naknadno napisan i u kojem je navedeno niz stvari koje nisu po objavljenom pravilniku, a neke stvari su i netočno navedene. – Kao prvo, unaprijed se znaju pravila certificiranja koja se transparentno javno objave. Zatim samo certificiranje se snima kako bi se u slučaju spora moglo nedvojbeno utvrditi što je bilo točno. Na kraju svakog sastanka obje strane potpisuju zapisnik o tome što je pregledano i što ostaje za sljedeći put. Nažalost, u ovom postupku certifikacije ničega od ovoga nije bilo – ističe Kojundžić. Na kraju dodaje kako informatička rješenja ove tvrtke rade u HNŽ-u, i to u mnogo većem obujmu nego što to sada traži službeno Sarajevo. (VL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatske općine u BiH oblijepljene plakatima s prekriženim fotografijama Komšića

Objavljeno

na

Objavio

Foto: bljesak.info

U više gradova s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini u utorak su postavljeni plakati s prekriženim likom Željka Komšića, kojega se uspoređuje s prijeratnim čelnikom jugoslavenske pokrajine Kosova Sejdom Bajramovićem, koji je izabran po volji Beograda, čime se aludira na činjenicu da su Bošnjaci većinski izabrali Komšića za hrvatskog člana državnog vrha.

“Sejdo Komšić – persona non grata” natpis je koji stoji uz prekrižen lik Željka Komšića, koji je prisegnuo u utorak za člana državnog vrha zajedno s bošnjačkim i srpskim kolegom Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom. Takvi plakati postavljeni su u Mostaru, Širokom Brijegu, Kiseljaku, Žepču, Vitezu, Novom Travniku.

Ova aktivistička akcija, koja je pokrenuta s masovnim prosvjedom zbog Komšićeva imenovanja u središtu Mostara nedugo nakon izbora, nastavila se u općinama i županijama koje su Komšića ranije proglasile nepoželjnom osobom.

U BiH se često uspoređuje izbor Željka Komšića s izborom kosovskog čelnika Sejde Bajramovića koji je bio po volji političkog Beograda krajem 80-ih, a čemu su se protivili tamošnji Albanci.

Ranije je pet većinskih hrvatskih županija te više od 25 načelnika i predsjednika općinskih vijeća javno proglasilo Komšića personom non grata.

Zbog njegova izbora koji je rezultat odredbi izbornoga zakona prijeti politička i ustavna kriza u zemlji. Na izborima je Komšić glasovima Bošnjaka pobijedio Dragana Čovića za kojega je, po tvrdnjama iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, glasovalo 80 posto Hrvata.

Na Komšićev izbor reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković na zasjedanju Europskog vijeća, koji je istaknuo da je to suprotno političkoj volji tamošnjih Hrvata, nije dobro za BiH i njezin europski put.

U ponedjeljak je na razini ministara vanjskih poslova EU održana raspravaposvećena problemu Bosne i Hercegovine.

(Hina)

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lars-Gunnar Wigemark: Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Wigemark za bržu uspostavu vlasti u BiH, međunarodna zajednica neće intervenirati

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark pozvao je u utorak na što bržu uspostavu vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, uključući tu domove naroda Federacije BiH odnosno cijele države, istaknuvši kako je nedvojbeno da Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima i ovlasti i mandat okončati taj proces te da se međunarodna zajednica neće u to miješati.

“Prošla su vremena nametnutih rješenja od međunarodne zajednice”, kazao je Wigemark u intervjuu za lokalne medije prekinuvši tako nagađanja da bi Ured visokog predstavnika (OHR) mogao intervenirati i svojom odlukom razriješiti prijepore o tome treba li zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH birati po popisu iz 1991. ili 2013. godine i hoće li iz svake županije unutar entiteta biti biran barem po jedan zastupnik iz reda svakog konstitutivnog naroda.

Wigemark je kazao kako je svima postalo jasno da ovo pitanje treba riješiti izborno povjerenstvo, kada već političke stranke nisu uspjele usuglasiti rješenje kojim bi u Parlamentu BiH izmijenile izborni zakon sukladno pravorijeku Ustavnog suda BiH u “slučaju Ljubić”.

Zbog sve izglednije varijante po kojoj bi SIP odluku o broju mandata koji pripadaju svakoj županiji mogao donijeti na temelju popisa iz 2013. godine, to se tijelo našlo na meti oštrih kritika političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake, a neke od njih zatražile su arbitrarnu intervenciju OHR-a.

Pozivaju se pritom na odredbe Ustava Federacije BiH koje govore o obvezi da se tijela vlasti u tom entitetu popunjavaju sukladno kriterijima koji proistječu iz popisa provedenog 1991. godine sve dok se službeno ne proglasi okončanje procesa povratka izbjeglih i prognanih prijeratnim domovima, što pak može učiniti samo OHR ili državni parlament.

Komentirajući te prijepore Wigemark se zadržao na konstataciji kako SIP mora djelovati “unutar postojećeg ustavnog i pravnog okvira”, a sve one koji ne bi bili zadovoljni odlukom tog tijela, koja se očekuje ovog tjedna, uputio je da svoje prigovore upute nadležnim sudovima koji će dati pravorijek, a takve odluke valja bezuvjetno provesti.

Švedski je diplomat ipak potvrdio kako u EU vlada mišljenje da je izborno zakonodavstvo u BiH zrelo za temeljitu rekonstrukciju, što će neizbježno postati neizostavni dio njezinih napora da se približi članstvu u EU.

“Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora narušava se sama bit demokracije i BiH ne može ispuniti uvjete za članstvo u EU”, kazao je Wigemark, istodobno uputivši kritiku političarima u BiH zbog sporosti u rješavanju i najbanalnijih zadaća poput odgovaranja na pitanja iz upitnika Europske komisije.

Na odgovore na paket od oko 300 dodatnih pitanja, poslanih u Sarajevo u lipnju, u Bruxellesu još uvijek čekaju, a pritom ne vide da se u BiH nešto posebno radi na provedbi reformi, podsjetio je švedski diplomat.

“Ovime se šalje i zabrinjavajući signal o stupnju angažiranosti vlasti u BiH u ovom procesu”, upozorio je Wigemark dodajući kako previše političara u BiH misli da proces europskih integracija nije njihov posao, odnosno kako se time treba baviti “netko drugi”.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

 

 

Bošnjaci su odlučili u suštini poniziti Hrvate i u tom poduhvatu nisu prezali ni od čega

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari