Pratite nas

Događaji

Svi za Vukovar – donatorski koncert za vukovarski Vodotoranj

Objavljeno

na

Hrvatska radiotelevizija je svoj rođendan, 90 godina radija i 60 godina televizije, zaokružila velikim donatorskim koncertom organiziranim pod naslovom ‘Svi za Vukovar – donatorski koncert za vukovarski Vodotoranj’ u nedjelju navečer na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na kojemu je prikupljeno gotovo 1.200.000 kn za obnovu vodotornja.

Donatorsku akciju za obnovu vukovarskog vodotornja pokrenuo je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, a pokroviteljica akcije je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koja je rekla da je pokroviteljstvo prihvatila s posebnim zadovoljstvom.

“Konzervirat ćemo one rane na vodotornju i otvoriti ga ljudima i nadam se da ćemo kroz nešto više od godinu dana otvoriti toranj javnosti. Sve što radimo, radimo za zajedništvo u budućnosti. Vukovar je opet okupio Hrvatsku”, poručila je, među ostalim predsjednica dodavši kako su građani s kojima je razgovarala dirnuti akcijom i žele donirati i nekoliko puta.

“Zovu iz cijele Hrvatske i žele donirati za Vukovar”, kazala je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković rekao je kako je njemu Vukovar apsolutno u fokusu i da je 40 milijuna kuna u proračunu predviđeno za Vukovar, za obnovu grada i infrastrukture. Aktivirali smo i europske fondove iz kojih ćemo novac uložiti u infrastrukturu, proizvodnju i socijalne potrebe. Imamo nekoliko velikih projekata, među njima i jedan od 350 milijuna kuna za sustav vodoopskrbe i odvodnje, rekao je Orešković. 24 milijuna eura namijenjeno je za dva projekta, jedan je uređenje hale tvornice Borovo za inovacijski centar od 10.000  četvornih metara koji će tvrtke moći unajmiti i otvoriti 300 do 400 radnih mjesta.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je kada smo zajedno i vjerujemo u nešto, samo je nebo granica.

“To smo dokazali 1991. i uopće ne sumnjam da ćemo to dokazati i sada. To je poruka ovog projekta i drago mi je da smo okupili cijelu Hrvatsku”, rekao je Penava.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić  zahvalio je svima koji doniraju te podsjetio da je Zagreb u Domovinskom ratu bio logistika za cijelu Hrvatsku. Ono što je Zagreb učinio za Vukovar je malo u odnosu na ono što je Vukovar učinio za Hrvatsku. Želim da Vlada održi sjednicu u Vukovaru i donese odluke i da će za pet godina Vukovar izgledati kao Jelačić plac.

U pozivnom centru prikupljala su se sredstva za obnovu vukovarskog vodotornja, a uzvanici  iz političkog, kulturnog, sportskog  i društvenog života Hrvatske odgovarali su na pozive građana. Pozivom na broj telefona 060/9084 građani su mogli donirati 5 kuna plus PDV za obnovu vukovarskog vodotornja koji je tijekom agresije na Hrvatsku 90 dana odolijevao napadima na Vukovar odbijajući se srušiti, iako je pogođen 640 puta. Ove godine slavi 48. rođendan, a inicijatori obnove vjeruju da će pola stoljeća dočekati obnovljen.

Vukovarski vodotoranj simbol je otpora i pobjede u Domovinskom ratu i zajedništva u budućnosti, poručio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš.
Vodotoranj će se izvana konzervirati, a iznutra će se izgraditi panoramsko dizalo, vidikovac i memorijalna soba. Oko Vodotornja će se urediti memorijalni park s dječjim igralištem te amfiteatar s pozornicom i pogledom na Dunav.

INA je donirala 250.000 kuna, a HRT prihod od glasovanja gledatelja showa “The voice”u iznosu od 75.660 kuna.

Na koncertu su nastupili Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, Vatra, Tony Cetinski, Ivan Zak, Colonia, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Najbolji hrvatski tamburaši, kvartet Gubec, Gabi Novak, Radojka Šverko, Tereza Kesovija, Jacques, Massimo, Vanna, klapa Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice, Ivan Mikulić, ovogodišnja pobjednica HRT-ove emisije The Voice – Najljepši glas Hrvatske Ruža Janjiš, zbor Concordia Discors i Jole.

Akcija prikupljanja sredstava traje do 1. studenog.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Vijenci i svijeće za žrtve koje su partizani ubili na Daksi 1944.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dulist.hr

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima izaslanstvo Dubrovačko-neretvanske županije u petak je položilo vijenac i zapalilo svijeće kod Spomen-obilježja na Daksi, za hrvatske žrtve ubijene na tom otoku nakon ulaska partizana u Dubrovnik u listopadu 1944. godine.

Izaslanstvo predvođeno dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem, obilježavanje sjećanja na žrtve nastavlja komomoracijama uz Spomenik na Jakljanu i uz Spomen-obilježje na mjesnom groblju u Slanom te Misom zadušnicom u crkvi sv. Stjepana u Luci Šipanskoj, priopćeno je iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Otočić Daksa je jedno od najvećih dubrovačkih stratišta i simbol stradanja nevinih žrtava od strane totalitarnih i autoritarnih režima, na kojem su ubijene 53 osobe, od čega je dosada identificirano 18 osoba i među kojima je osam svećenika.

Na Jakljanju su ekshumirani ostaci 214 ubijenih hrvatskih i njemačkih zarobljenika, dok su u Slanom pronađeni ostaci četiriju nevinih žrtava.

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima organizirala je Udruga Hrvatski domobran Dubrovnik. Već šesti puta zaredom ta udruga organizira „Elafitsko hodačašće domobrana“, tijekom kojeg predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, članovi obitelji stradalih i predstavnici povijesnih udruga uz komemoracije odaju počast žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima na dubrovačkom području.

Prema povijesnim dokumentima, nakon ulaska partizanskih postrojba u Dubrovnik, partizani su u listopadu 1944. na otoku Daksi likvidirali 53 istaknuta građana, hrvatskih civila, bez ikakvog suđenja. Ekshumacijom i DNK analizom utvrđen je identitet 18 osoba, dok je 35 ostalo nepoznato, a također je utvrđen i pravi broj žrtava jer se do ekshumacije sigurno znalo za 35 žrtava.

Tek u lipnju 2010. godine žrtve s otočića Dakse su dostojno pokopane. Među ubijenima bio je i poznati svećenik Petar Perica, među Dubrovčanima omiljen padre Perica, autor pjesama ‘Zdravo Djevo Kraljice Hrvata’ i ‘Do nebesa nek’ se ori’. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Osijek – sjećanje na dan progonstva nesrpskog stanovništva iz Baranje 1991

Objavljeno

na

Objavio

Simboličnim održavanjem sjednice nekadašnjeg Povjerenstva Vlade RH za Baranju, Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) u četvrtak je u Osijeku podsjetila na 23. kolovoz 1991. godine, dan progonstva nesrpskog stanovništva iz Baranje na početku Domovinskog rata.

Predsjednik ZPH Josip Kompanović, tadašnji dopredsjednik Povjerenstva za Baranju, rekao je da se, nakon ulaska oklopnih vozila Novosadskog korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Hrvatsku u srpnju 1991. i njegovog raspoređivanja po Baranji, egzodus nesrpskog stanovništva dogodio 23. kolovoza, nakon što su srpski teroristi i pripadnici JNA zauzeli policijsku postaju u Belom Manastiru i okupirali taj grad na istoku Hrvatske.

“Od prijeratnih 54.000 stanovnika Baranje, tadašnje općine Beli Manastir, protjerano je više od 30.000 nesrpskih stanovnika stvorivši na taj način skoro etnički potpuno čistu Baranju koja je ubrzo ušla u sastav tzv. republike srpske krajine”, rekao je Kompanović.

Podsjetio je da je tijekom srpske okupacije tog dijela Hrvatske ubijeno više od 200 civila nesrba, a za te ratne zločine nitko nije sudski procesuiran.

Kompanović je naglasio da je proces mirne reintegracije Baranje u ustavno pravni predak Republike Hrvatske bio posebno složen jer se Srbija do posljednjeg trenutka nije htjela odreći tog prostora, koje je držala pod okupacijom, a tijekom rata sustavno je na okupirani hrvatski teritorij naseljavala srpsko stanovništvo iz drugih krajeva Hrvatske, posebice nakon hrvatskih oslobodilačkih operacija ‘Bljesak’ i ‘Oluja’.

U Baranji su sve kuće i stanovi bili puni doseljenih Srba i kada je završila mirna reintegracija, hrvatski prognanici su tražili trenutni povratak u svoje domove, a Srbi naseljeni u njihovim kućama nisu imali kamo jer ih Srbija nije htjela, rekao je Kompanović.

“No, osmislili smo načine rješavanja problema i iseljavanja iz uzurpiranih kuća i stanova, a značajnu ulogu u tome je odigrao Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) otkupom obiteljskih kuća što je olakšalo i ubrzalo procese”, dodao je predsjednik ZPH.

Govoreći o sadašnjoj situaciji na tome području Kompanović je ocijenio da je Baranji nužan brži gospodarski oporavak i nova radna mjesta kako bi se zaustavio odlazak mladih.

Zatražio je od nadležnih institucija Hrvatske da pokrenu kaznene postupke protiv osoba koje su počinile zločine u Baranji i najavio je i da će ZPH i dalje činiti sve da Srbija isplati ratnu odštetu za štete koje su pretrpjeli hrvatski građani.

„Prema podacima koje smo dobili od državne Komisije za procjenu ratnih šteta, riječ je o nešto više od 46,5 milijardi kuna”, istaknuo je Kompanović (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari