Pratite nas

Događaji

Svi za Vukovar – donatorski koncert za vukovarski Vodotoranj

Objavljeno

na

Hrvatska radiotelevizija je svoj rođendan, 90 godina radija i 60 godina televizije, zaokružila velikim donatorskim koncertom organiziranim pod naslovom ‘Svi za Vukovar – donatorski koncert za vukovarski Vodotoranj’ u nedjelju navečer na zagrebačkom Trgu bana Jelačića na kojemu je prikupljeno gotovo 1.200.000 kn za obnovu vodotornja.

Donatorsku akciju za obnovu vukovarskog vodotornja pokrenuo je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, a pokroviteljica akcije je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koja je rekla da je pokroviteljstvo prihvatila s posebnim zadovoljstvom.

“Konzervirat ćemo one rane na vodotornju i otvoriti ga ljudima i nadam se da ćemo kroz nešto više od godinu dana otvoriti toranj javnosti. Sve što radimo, radimo za zajedništvo u budućnosti. Vukovar je opet okupio Hrvatsku”, poručila je, među ostalim predsjednica dodavši kako su građani s kojima je razgovarala dirnuti akcijom i žele donirati i nekoliko puta.

“Zovu iz cijele Hrvatske i žele donirati za Vukovar”, kazala je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković rekao je kako je njemu Vukovar apsolutno u fokusu i da je 40 milijuna kuna u proračunu predviđeno za Vukovar, za obnovu grada i infrastrukture. Aktivirali smo i europske fondove iz kojih ćemo novac uložiti u infrastrukturu, proizvodnju i socijalne potrebe. Imamo nekoliko velikih projekata, među njima i jedan od 350 milijuna kuna za sustav vodoopskrbe i odvodnje, rekao je Orešković. 24 milijuna eura namijenjeno je za dva projekta, jedan je uređenje hale tvornice Borovo za inovacijski centar od 10.000  četvornih metara koji će tvrtke moći unajmiti i otvoriti 300 do 400 radnih mjesta.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je kada smo zajedno i vjerujemo u nešto, samo je nebo granica.

“To smo dokazali 1991. i uopće ne sumnjam da ćemo to dokazati i sada. To je poruka ovog projekta i drago mi je da smo okupili cijelu Hrvatsku”, rekao je Penava.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić  zahvalio je svima koji doniraju te podsjetio da je Zagreb u Domovinskom ratu bio logistika za cijelu Hrvatsku. Ono što je Zagreb učinio za Vukovar je malo u odnosu na ono što je Vukovar učinio za Hrvatsku. Želim da Vlada održi sjednicu u Vukovaru i donese odluke i da će za pet godina Vukovar izgledati kao Jelačić plac.

U pozivnom centru prikupljala su se sredstva za obnovu vukovarskog vodotornja, a uzvanici  iz političkog, kulturnog, sportskog  i društvenog života Hrvatske odgovarali su na pozive građana. Pozivom na broj telefona 060/9084 građani su mogli donirati 5 kuna plus PDV za obnovu vukovarskog vodotornja koji je tijekom agresije na Hrvatsku 90 dana odolijevao napadima na Vukovar odbijajući se srušiti, iako je pogođen 640 puta. Ove godine slavi 48. rođendan, a inicijatori obnove vjeruju da će pola stoljeća dočekati obnovljen.

Vukovarski vodotoranj simbol je otpora i pobjede u Domovinskom ratu i zajedništva u budućnosti, poručio je potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Tepeš.
Vodotoranj će se izvana konzervirati, a iznutra će se izgraditi panoramsko dizalo, vidikovac i memorijalna soba. Oko Vodotornja će se urediti memorijalni park s dječjim igralištem te amfiteatar s pozornicom i pogledom na Dunav.

INA je donirala 250.000 kuna, a HRT prihod od glasovanja gledatelja showa “The voice”u iznosu od 75.660 kuna.

Na koncertu su nastupili Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, Vatra, Tony Cetinski, Ivan Zak, Colonia, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Najbolji hrvatski tamburaši, kvartet Gubec, Gabi Novak, Radojka Šverko, Tereza Kesovija, Jacques, Massimo, Vanna, klapa Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice, Ivan Mikulić, ovogodišnja pobjednica HRT-ove emisije The Voice – Najljepši glas Hrvatske Ruža Janjiš, zbor Concordia Discors i Jole.

Akcija prikupljanja sredstava traje do 1. studenog.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari