Connect with us

BiH

Švicarska pravnica postala sutkinjom Ustavnog suda BiH

Published

on

Pravna stručnjakinja iz Švicarske Helen Keller postala je novom sutkinjom Ustavnog suda BiH, potvrdili su u petak iz sjedišta tog suda u Sarajevu, koji je pod snažnim pritiskom srpskih i hrvatskih političara da se iz njegova sastava uklone strani suci.

Helen Keller (56) na dužnost sutkinje Ustavnog suda BiH imenovao je predsjednik Europskog suda za ljudska prava, a ona će zamijeniti Makedonku Margaretu Cacu Nikolovsku, koja je u studenom napunila 70 godina ,što je krajnja dobna granica do koje suci u BiH mogu ostati na dužnosti.

Uz ostale dužnosti Keller je bila profesorica međunarodnog i ustavnog prava na sveučilištima Luzernu i Zurichu, a 2011. postala je sutkinjom Europskog suda za ljudska prava iz Švicarske te je i danas na toj dužnosti.

Uz Keller u Ustavnom sudu BiH strani su suci Angelika Nussberger iz Njemačke te Tudor Pantiru iz Moldove.

Ustroj i ovlasti Ustavnog suda BiH definirani su Daytonskim sporazumom odnosno Ustavom BiH, čiji je on sastavni dio. Čini ga šest domaćih sudaca, po dva iz reda svakog od tri konstitutivna naroda, te tri stranca.

Takvo je rješenje trebalo biti vremenski ograničeno jer se pretpostavljalo kako će se u međuvremenu stanje u BiH stabilizirati do te mjere da međunarodno arbitriranje neće biti nužno.

Prijepori o sastavu suda i međunarodnim sucima

Stranke na vlasti u BiH imaju različit pristup u odnosu na ulogu stranih sudaca – Stranka demokratske akcije (SDA) inzistira na njihovu ostanku, dok Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika i HDZ BiH, Dragana Čovića ultimativno traže njihov odlazak odnosno zamjenu domaćim sucima.

Dodik je posebice ogorčen na Ustavni sud zbog nekih presuda koje je donio, a posebice onih kojima je potvrđeno neprikosnoveno pravo BiH kao države na svoju imovinu. Dodikova je teza da BiH zapravo nema nikakvu imovinu te da vlasnici mogu biti isključivo entiteti.

Čovićeva je pak “teza” kako strani suci u Ustavnom sudu predstavljaju anakronizam, jer su zapravo dokaz protektorata, no i njemu i Dodiku zajednička je ocjena kako tri strana suca uz dva bošnjačka uglavnom donose presude kojima se protive suci Hrvati i Srbi.

“Ako želimo biti dio europskih ili bilo kojih drugih integracija, onda ne možemo imati bilo koji oblik protektorata. Činjenica je da tri predstavnika međunarodnih institucija već više od 20 godina egzistiraju u Ustavnom sudu i došlo je vrijeme da BiH mora u tom sudu imati devet predstavnika tri konstitutivna naroda”, izjavio je ranije ove godine Čović čija je stranka zajedno s Dodikovom predložila i izmjene zakona o Ustavnom sudu, no one očekivano nisu dobile potrebnu potporu u državnom parlamentu.

Europska je komisija u svom mišljenju o stanju u BiH potvrdila kako status stranih sudaca u Ustavnom sudu “treba riješiti”, ali je pritom upozorila kako je pretpostavka za to rješenje osigurati da se presude tog suda poštuju i provode, što sada nije slučaj.

Ostanak stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH uz SDA izrijekom podupire i visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko, ali i drugi inozemni dužnosnici poput šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera.

“Ukoliko bi strani suci napustili Ustavni sud BiH, neke političke stranke koje imaju za cilj paralizirati državne strukture ili ukinuti postojeće uređenje u BiH, mogle bi odlučiti paralizirati sud ili čak pokušati steći de facto političku kontrolu nad sudom.

Prema Ustavu BiH, Ustavni sud je vrhovna domaća institucija koja ima jurisdikciju sprječavati separatističke planove ili planove o formiranju trećeg entiteta. Tijela vlasti RS-a posebice ciljaju na Ustavni sud BiH jer se on s pravom smatra zaštitnikom Ustava BiH”, kazao je Inzko u intervjuu ranije ove godine pojašnjavajući kako je to zapravo pozadina zahtjeva SNSD-a za ukidanjem pozicija stranih sudaca što podupire HDZ BiH. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement

Komentari