Pratite nas

Pregled

Svjedok Lekić: Perković surađivao s KOS-om i nakon uspostave slobodne Hrvatske, s Mustačem je razgovarao i o ubojstvu Đurekovića

Objavljeno

na

Na jučerašnjem, prije ljetne stanke posljednjem danu suđenja Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću u Münchenu svjedočio je Antonio Lekić, umirovljeni bojnik Hrvatske vojske i nekadašnji načelnik Odjela za tajnu pratnju Sigurnosno-informativne službe Hrvatske vojske.

[ad id=”68099″]

Antonio Lekić, te njegovi kolege Ivan Drviš, Nikola Krišto i Miro Laco poznati su javnosti kao podnositelji Predstavke Odboru na nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora kojom je saborskim zastupnicima dostavljena i kaznena prijava koju je Antonio Lekić podnio 1994. godine Vojnom državnom odvjetništvu protiv Josipa Perkovića. Sadržaj Predstavke i kaznene prijave ostali su za javnost većim dijelom tajna jer je Predstavka odmah nakon dostave zastupnicima povučena i proglašena vojnom tajnom.

Kaznenom prijavom tereti se Josipa Perkovića za niz kaznenih djela, od ubojstava hrvatskih političkih emigranata prije 1990. godine preko sudjelovanja u ratnim kriminalu, nedozvoljenoj trgovini, švercu naftom i oružjem pa do davanja naloga za likvidacije samih podnositelja kaznene prijave.

Nakon više od dvadeset godina, ta ista kaznena prijava dio je dokaznog materijala na suđenju Münchenu te je bojnik Lekić pozvan i osobno svjedočiti o njenom sadržaju. Naravno, glavni interes sudskog vijeća Visokog zemaljskog suda u Münchenu kojem predsjeda sudac dr. Manfred Dauster bio je usmjeren na one dijelove kaznene prijave u kojima se navode saznanja o ubojstvu Stjepana Đurekovića.

Do prvih spoznaja o učešću Perkovića u kriminalu došlo se u okviru šire istrage ratnog kriminala u Hrvatskoj vojsci

Uvodno Lekić je opisao da je prvih spoznaja o učešću Perkovića u kriminalu došlo u okviru šire istrage ratnog kriminala u Hrvatskoj vojsci u kojoj su sudjelovali skoro svi odjeli u upravi SIS-a kao i odjeli i centri SIS-a u pojedinim gradovima u Hrvatskoj te je temeljem toga otvorena operativna obrada protiv Perkovića koju su, na prijedlog Lekića, naložili pomoćnik ministra obrane za sigurnost Goran Dodig i sam ministar obrane Gojko Šušak. Početna saznanja o umiješanosti Perkovića u kriminal dobili su od Ivice Šanka i informacije su se odnosile na kontakte sa stranim časnikom radi preprodaje nafte i na šverc oružjem.

Operativna obrada provođena je na način da je časnik SIS-a Ivica Šanko tajno snimao svoje razgovore s Perkovićem i predavao snimke nositeljima obrade. Na taj način snimljeno je pedesetak kaseta koje sve postoje još i danas i odnose se na cjelokupnu obradu protiv Perkovića, a ne samo na slučaj Đureković. Između ostalog, u jednom trenutku, kad je operativna obrada već poodmakla, došlo se i do tonskog zapisa na kojem Perković objašnjava Šanku da pod Lekićev auto postavi eksploziv.

Na pitanje suca Daustera. Lekić je naveo da su u operativnoj obradi protiv Perkovića, koji je tada bio na mjestu savjetnika pomoćnika ministra za sigurnost Gorana Dodiga, uz njega, sudjelovali načelnik operative u Upravi SIS-a Ivan Drviš, načelnik za gospodarski kriminal u Upravi SIS-a Nikola Krišto, Zlatan Anić, načelnik centra SIS-a Zagreb, te drugi djelatnici u upravi SISa po potrebi.

Lekić dalje navodi da je bilo i sve više i više pritisaka na njega i ostale nositelje operativne obrade od strane ministra obrane kako je operativna obrada odmicala. Tako je, kada su u jednom času Šušku podnijeli prijedlog kaznene prijave protiv Perkovića na uvid, Perković dobio prijedlog prijave još istog dana. Odmah nakon toga, nekolicinu časnika koji su radili na operativnoj obradi pozvao je Šušak i usmeno im naredio da prestanu s obradom.

Svi sudionici operativne obrade suspendirani, na početku uz u naknadu dvije trećine, pa jedne polovice plaće, da bi 1996. godine dobili otkaz

Lekić kaže da nisu htjeli stati s obradom već je na temelju dotada prikupljenih saznanja pravna služba Uprave SIS-a sastavila krivičnu prijavu i Lekić ju je poslao tadašnjem Vojnom državnom odvjetništvu, ali i dostavio na niz adresa: pročelniku vojnog kabineta general-pukovniku Zvonimiru Červenku, ministru obrane Gojku Šušku, pročelniku Ureda za nacionalnu sigurnost Krunislavu Olujiću, ravnatelju HIS-a Miroslavu Tuđmanu i pomoćniku ministra unutrašnjih poslova i šefu Službe za zaštitu ustavlnog poretka Smiljanu Reljiću.

Rezultat je bio da su ubrzo svi sudionici operativne obrade suspendirani, na početku uz u naknadu dvije trećine, pa jedne polovice plaće, da bi 1996. godine dobili otkaz i bili nečasno otpušteni iz Hrvatske vojske te ostavljeni posve bez prihoda. Iako su pokrenuli sve moguće pravosudne korake protiv suspenzija, otkaza i nečasnog otpusta iz Hrvatske vojske, tek im je za pravo dao Ustavni sud Republike Hrvatske koji je naložio ukidanje svih odluka i vraćanje u službu. Ali i to je provedeno na taj način da su vraćeni u SIS na jedan dan i nakon prebačeni na drugo radno mjesto i ubrzo umirovljeni.

Suca Daustera i sudsko vijeće posebno je zanimao onaj dio kaznene prijave koji se bavi Perkovićevom ulogom u ubojstvu Stjepana Đurekovića, Stipe Bilandžića i pokušajem ubojstva Nikole Štedula.

Lekić je opisao da je u jednom trenutku tijekom operativne obrade pomoćnik ministra za sigurnost Dodig, temeljem prikupljenih saznanja zahtijevao je razrješenje i razduživanje Josipa Perkovića što je i učinjeno. Kako je Perković u svojem uredu imao popriličnu količinu stvari za koje je tvrdio da se radi o njegovim osobnim stvarima i koje sakupio i odložio u kartonskim kutijama jednoj prostoriji, napravljen je komisijski pregled tih stvari. Između ostalog pronađeno je mnoštvo video i audio kaseta kao i niz papira za koje je utvrđeno da se radi o službenim dokumentima. Također, nađen je cijeli niz dokumenata za koje je utvrđeno da pripadaju SIS-u te nekoliko bilježnica s ručno vođenim bilješkama Perkovića i njegove tajnice, te 3 bilježnice koje opisuju metode obavještajnog rada i sadrže detaljne podatke o emigrantskim organizacijama.

Pronađena je kaseta s razgovorom Perkovića i Mustača o Željku Ražnatoviću Arkanu na kojoj njih dvojica raspravljaju je li Arkan ubio Đurekovića

Na jednoj od kaseta, u tonski snimljenom razgovoru Perkovića, tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Josipa Boljkovca i bivšeg konzula SFRJ u Njemačkoj Marijana Kraljevića Kinga o ubojstvima Hrvata u Njemačkoj došlo se do saznanja da su oni to stvarno radili. Lekić navodi da kada se pomnije posluša taj razgovor nitko od njih ne dovodi u pitanje da su se ta ubojstva događala već je samo otvoreno tko su bili neposredni izvršitelji ubojstava. Nakon toga je operativna obrada proširena i na ubojstva Hrvata u inozemstvu, dobili su određene podatke i dokumente od Vice Vukojevića koje je tada bio u Komisiji za istraživanje žrtava rata i poraća.

Također, pronađena je kaseta s razgovorom Perkovića i Mustača o Željku Ražnatoviću Arkanu na kojoj njih dvojica raspravljaju je li Arkan ubio Đurekovića. Perković na kaseti iznosi mišljenje da Arkan nije ubio Đurekovića i kaže Mustaču da će ili pisati pismo ili na drugi način javiti Njemačkoj da on to nije mogao napraviti jer je u to doba bio u Beogradu. Inače, u tom trenutku kad se taj razgovor Mustača i Perkovića vodio, Arkan je bio uhićen i bio je u pritvoru u Zagrebu.

Lekić iznosi da je sve zaplijenjene kazete snimio potajno Josip Perković za svoju osobnu uporabu o kojoj on može samo nagađati. Na poticaj suca Daustera da mu kaže svoja nagađanja, Lekić odgovara da on misli da je Perković to radio radi prikupljanja inkriminirajućeg materijala protiv osoba koje je snimao.

S obzirom da je istraga išla prema ubojstvima emigracije, veličina materijala rasla je iz dana u dan, javljali su se bivši emigrantu spremni svjedočiti na sudu ili istražnom povjerenstvu. Lekić je, između ostalog, razgovarao i s sa sada pokojnim Franjom Vugrincom koji mu je rekao da je osobno spreman progovoriti jer je imao saznanja da se ubojstvo Stjepana Đurekovića pokušava pripisati njemu. Htjeli su razgovarati i s Marijanom Kraljevićem i Rajkom Dušićem koji je bio suradnik Josipa Perkovića u inozemstvu i koji je u jednom razgovoru nagovarao Šanka da ubije Lekića riječima da Lekić „treba zasmrditi plot kao pas“. Ali kako se zahtijevalo da se s obradom prestane, nije bilo druge mogućnosti nego predati krivičnu prijavu temeljem do tada prikupljenog materijala i zatražiti formalnu istragu. Pravna služba SIS-a također je rekla da se to mora to učiniti kako ne bi nastupila zastara za ubojstvo Đurekovića.

Suce je posebno zanimalo tko je još sudjelovao u operativnoj obradi i snosio posljedice zbog toga. Lekić navodi Ivicu Drviša, Nikolu Krištu, Zlatana Anića, Miljenka Rajića, Zoran Gaćinu, Josipa Kaurića i dr. te dodaje da je cijeli odjel tajne pratnje rasformiran, svi načelnici u Upravi SIS-a su otpušteni i svi oni koji su na bilo koji način imali posla s nositeljima obrade imali su problema.

Lekić: nismo imali podršku predsjednika Tuđmana

Suci su pitali Lekića i o njihovom razgovoru s predsjednikom Tuđmanom. Lekić odgovara da ih je predsjednik Tuđman primio, dao im podršku ali pokazalo se to je bilo samo formalno jer sve kasnije pokazuje da nismo imali podršku predsjednika. Sutkinju Ilini posebno je zanimalo što je bilo s Perkovićem nakon što je otišao iz SIS-a. Lekić je odgovorio da nije bilo ništa i da se zaposlio kao savjetnik u HIS-u (Hrvatskoj izvještajnoj službi) i na daljnji upit objašnjava da je HIS bila krovna obavještajna služba Republike Hrvatske na čijem je čelu tada bio Miroslav Tuđman. Lekić opisuje i da je poslije jednog sastanka kod predsjednika Tuđmana, nakon službenog dijela sastanka, predsjednik zadržao Gorana Dodiga te da mu je Dodig nakon toga rekao da stvari neće biti dobre. Već nakon tri do četiri mjeseca razriješen je i Dodig.

Zastupnika optužbe Lienharda Weissa posebno je zanimalo jesu li u okviru operativne obrade istraživali i Zdravka Mustača. Lekić to negira i upućuje da je Mustač po samom svojem položaju u tajnim službama bivše Jugoslavije morao biti upoznat sa svime što se radilo i učestvovati u tome.

Perković surađivao s KOS-om i nakon uspostave slobodne Hrvatske

Zastupnici sutužiteljice Gizele Đureković postavili su niz pitanja niz pitanja o navodnoj zavjeri KOS-a i HDP-a u „montiranom“ procesu Perkoviću kako to u posljednje vrijeme tvrdi obrana. Lekić je detaljno objasnio da nikada nije bio član HDP-a u emigraciji, već je članom HDP-a postao tek nakon osnivanja HDP-a kao jedne od političkih stranaka u Hrvatskoj. Nikada nije ni on niti HDP surađivao s KOS-om niti je imao bilo kakve veze s KOS-om. O navodnom članstvu Vukojevića i Vukušića u HDP-u navodi da oni nisu nikada bili članovi HDP-a kao stranke osnovane u Hrvatskoj. S Vicom Vukojevićem upoznao se tek 1994. godine kada je ovaj bio član Komisije za žrtve rata i poraća i član Odbora za nacionalnu sigurnost Sabora i kada mu je Vukojević predao dio dokumenata koje je Komisija prikupila o ubojstvima emigranata. Božu Vukušića upoznao je još kasnije, nakon podnošenja kaznene prijave protiv Perkovića.

Na pitanje odvjetnice Zrinke Pavlović je li Perković surađivao s tajnim službama SFRJ i kada, Lekić odgovara da je Perković do prvih slobodnih izbora surađivao sa svima jer mu je to bio posao. Poslije, kada je HDZ pobijedio na izborima, Perković je surađivao s KOS-om što je bilo normalno sve dok Hrvatska nije bila priznata kao država ali nije normalno da preko njega šef KOS-a dijeli otkaze hrvatskim policajcima. Na potpitanje, je li Perković surađivao s KOS-om i nakon uspostave slobodne Hrvatske, Lekić odgovara: Svakako.

Suđenje se nastavlja nakon ljetne stanke, 27. kolovoza 2015. godine.  (Izvor: narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

SSSH poziva Vladu da skraćivanjem radnog vremena spasi radna mjesta

Objavljeno

na

Objavio

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvao je u petak Vladu da iskoristi instrument skraćivanja radnog vremena, koji je pokrenula Europska komisija, i nacionalnim propisima zaštiti radnike i pomogne poslodavce da premoste krizu bez otpuštanja.

Prijedlog modela skraćenja radnog vremena Europske komisije, naziva “SURE”, vrijedan 100 milijardi eura, o kojem bi se trebalo odlučivati na sastanku planiranom za sljedeći tjedan, sadrži kratkoročne mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta i plaća radnika tijekom krize uzrokovne koronavirusom.

Pridružujući se pozivu Europske konfederacije sindikata (ETUC), upućenom ministrima financija država članica Europske unije i Vijeću, SSSH je zatražio od Vlade da podrži inicijativu i donose nacionalne propise kojima će se zaštiti radnike javnim sredstvima i tako pomoći poslodavcima da premoste krizu, bez otpuštanja i snižavanja plaća radnika.

Europski sindikalni pokret je, navodi SSSH, izrazio zadovoljstvo što je EK uvažila sindikalne zahtjeve i brzo usvojila mjere za zaštitu nezaposlenih, te mjere podrške modelu skraćenja radnog vremena.

SURE je hitno potreban kako bi se spriječila masovna nezaposlenost, pad prihoda radnika i recesija, zaključuju u SSSH-u.

Predsjednik sindikalne središnjice Mladen Novosel poručio je da Hrvatska treba takav zakon i da će se SSSH boriti da se tu inicijativu iskoristi za njegovu razradu i usvajanje.

Glavni tajnik ETUC-a Luca Visentini upozorio je da “ambiciozne mjere” ne mogu čekati dok se svakodnevno gase brojna radna mjesta.

“Važno je da sve zemlje članice uspostave skraćeno radno vrijeme ili slične sustave uz potporu instrumenta SURE i da te mjere pokrivaju sve radnike i tvrtke, uz uključivanje socijalnih partnera u oblikovanje i provedbu”, rekao je Luca Visentini.

ETUC je pozvao i države članice EU da brzo stave na raspolaganje Europskoj komisiji potrebna jamstva kako bi mjera bila operativna što prije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Mons. Ivan Hren: Skinut ćemo sjeverni toranj kako bi se uklonila opasnost

Objavljeno

na

Objavio

Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren izjavio je u srijedu da zasad nema točnih podataka o šteti nastaloj na zagrebačkoj katedrali u potresu 22. ožujka, kao ni procjene troškova njezine obnove te je potvrdio da će se se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja kako bi se otklonila opasnost od rušenja.

“Nećemo raditi rekonstrukciju, nego samo skinuti opasnost koja prijeti”, rekao je mons. Hren za N1 televiziju dodavši kako je južni toranj pao jer je, kako statičari kažu, bio ukrućen skelama.

Podsjetio je da je u ponedjeljak okupio ekipu koja je radila na katedrali te su naručene dizalice i počeli micati kamenje koje je prijetilo i Nadbiskupskom dvoru nasuprot katedrale.

“Sjeverni toranj ostao je visjeti, a kad smo uspjeli doći do snimke o stanju, okupili smo statičare i vidjeli da je daleko manja šteta da ga skinemo mi nego da padne i pitamo se hoćemo li imati katedralu”, rekao je Hren.

Oba su tornja, naglasio je, na istoj koti, a ovaj je potres pokazao gdje je slaba točka tornjeva koje je projektirao Bolle.

Što će se i kako dalje raditi pitanje je vremena, statike, procjene i odluke, napomenuo je.

Podsjetio je i kako su unutar katedrale zaštitili sarkofag blaženika Alojzija Stepinca. “Mičemo sve kipove sa zidova, maknut ćemo i vitraje da se ne bi dogodila veća šteta, a radimo i projekt skele kako bismo mogli uopće snimiti do koje mjere je oštećena statika i na koji način ćemo raditi, a što će raditi struka”, rekao je mons. Hren.

Istaknuo je i kako zasad nemaju točne i egzaktne podatke o troškovima i šteti.

Foretić: Štete se još utvrđuju

Glavni projektant obnove katedrale Damir Foretić također je istaknuo da se štete još utvrđuju, dodavši da će se one još dugo evidentirati i gledati.

Tek onda ćemo moći reći što nas sve očekuje u budućnosti, rekao je.

Sada skidamo sve od lanterne pa do vrha križa sjevernoga tornja, naglasio je dodavši kako su od jabuke na vrhu kroz toranj provučene dvije čelične šipke od 30 mm, koje sve drže u jednom komadu.

Smatra da je problem nastao na lanterni kod dijelova koji su se odlomili pa bi se zbog toga mogao srušiti cijeli zvonik.

“Cijeli se zvonik okrenuo za 12 do 15 cm”, rekao je Foretić i dodao kako vrh sjevernoga tornja planiraju skinuti u jednom komadu.

Skidat ćemo ga dizalicom od 500 tona, a drugom dizalicom ćemo ga obuhvatiti oko cijeloga zvonika i pokušati spustiti sve u jednom komadu, objasnio je

Naglasio je da će tek kad detektiraju sve što se dogodilo, napraviti analize i statičke modele pa onda vidjeti koja se ključna mjesta mogu na neki način statički ojačati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari