Pratite nas

Svjesna sam da će kampanja biti podla, ne bojim se apsolutno ničega!

Objavljeno

na

Novinare je zanimao i njezin stav o tvrdnjama predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića da ga policija prati i prisluškuje po nalogu vlasti, na što je Grabar Kitarović rekla da se ne može miješati u sudsku vlast te da politika mora ostati sasvim izvan sudstva.

kolinda rijeka kampanjaHDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović izjavila je u Rijeci kako je svjesna da će izborna kampanja biti podla, ali i istaknula kako vjeruje u povjerenje građana te da se ne boji apsolutno ničega.

“Svjesna sam da će kampanja biti ne prljava, nego podla, jer već smo vidjeli da se svašta događa”, odgovorila je Grabar Kitarović na novinarski upit očekuje li da će “bitka” između nje i aktualnog predsjednika Ive Josipovića biti dosta teška te boji li se prljave kampanje. Naglasila je kako se ne boji nikakve kampanje te da vjeruje u povjerenje građana koji će odlučiti “što je stvarno, a što fikcija”.

“Ne bojim se apsolutno ničega”, poručila je u središtu Rijeke gdje se susrela s kolegama i suradnicima.

Novinare je zanimao i njezin stav o tvrdnjama predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića da ga policija prati i prisluškuje po nalogu vlasti, na što je Grabar Kitarović rekla da se ne može miješati u sudsku vlast te da politika mora ostati sasvim izvan sudstva. Smatra da Turudiću ne treba odvjetnik, nego da taj slučaj treba rješiti u sudskoj praksi.

Upitana kako gleda na početak registracije istospolnih parova u Hrvatskoj, odgovorila je da na homoseksualce gleda kao na susjede i prijatelje te smatra da većina njih ne želi da ih se tako obilježava. “Oni su građani, a jedina manjina koju priznajem jest čovjek pojedinac, čovjek koji će biti u središtu moje kampanje i programa”, kazala je i dodala da treba prestati manipulirati bilo s kime u političke svrhe, već se u Hrvatskoj moramo usredotočiti na rješavanje egzistencijalnih pitanja. Naglasila je kako se Hrvatska, iako ima snažne potencijale, nalazi na dnu ljestvice EU po svim pokazateljima te da to “više tako ne može”.

Na pitanje bi li, da je predsjednica, sugerirala Vladi gospodarske mjere, Grabar Kitarović je rekla kako bi sugerirala više rada vezano uz europske fondove. “Zašto je toliko niska iskoristivost? Bojim se da ćemo do kraja ove godine biti prva država koja je ušla u EU, a koja je više davala u EU fondove, nego li je iz njih izvukla”, poručila je i dodala kako je i ono što je dosad prispjelo u Hrvatsku pripremljeno za bivše, HDZ-ove vlasti.

Vezano uz rasprave o potrebi ukidanja županija kazala je kako je ona za racionalizaciju državne uprave i lokalne samouprave te da, ako dobije povjerenje građana za predsjednički mandat, planira racionalizirati Ured predsjednika, smanjiti broj ljudi i savjetnika.

Na upit ima li mjesta ćirilici u Vukovaru, Grabar Kitarović je odgovorila da o tome treba odlučiti lokalna zajednica, da tu odluku “ne možemo donijeti mi izvana”, te da je ona za primjenu zakona. “O tome treba razgovarati sa svima, s manjinama i većinskim hrvatskim narodom”, istaknula je.

Zapitala se hoće li predstavnicima srpske manjine u Vukovaru zbog dvojezičnosti život biti išta bolji. “Ljude zanima imaju li posao, primaju li plaću i je li ona dovoljna za egzistenciju”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović. Ta su pitanja, dodala je, Vukovacima puno važnija, pa sve to treba sagledati u tom spektru – od pomirdbe do osiguranja egzistencija i ostanka svih u Vukovaru. (hina/kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari