Pratite nas

Politika

Svjetske agencije o prvom krugu izbora

Objavljeno

na

Svjetske agencije ocijenile su kako je rezultat prvoga kruga hrvatskih predsjedničkih izbora održanog u nedjelju neočekivano tijesan, te naglasile da je glavno iznenađenje izbora dobar rezultat mladog kandidata, “anarhista” Ivana Vilibor Sinčića. Sadašnji predsjednik socijaldemokrat Ivo Josipović, piše France Presse, sastat će se 11. siječnja 2015. u drugome krugu izbora s kandidatkinjom konzervativaca Kolindom Grabar Kitarović, ali pravo je iznenađenje treće mjesto Ivana Vilibora Sinčića koji je u nedjelju dobio više od 16 posto glasova, a u kampanji se protivio članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

drugi krug

Njemačka agencija DPA piše kako je nedjeljni rezultat neočekivano tijesan, 38,5 posto glasova za Josipovića i 37,1 za Grabar Kitarović. Iako je funkcija predsjednika uglavnom protokolarna, piše dpa, izborni rezultat dat će vjetar u leđa jednoj od dviju vodećih stranaka uoči parlamentarnih izbora krajem iduće godine. Od 3,8 milijuna glasača na izbore je po veoma hladnu i vjetrovitu vremenu izašlo 47 posto, a prije pet godina odziv je bio 44 posto, piše DPA.

U Josipovićevu se stožeru u nedjelju navečer nije moglo prikriti blago razočaranje rezultatom jer su ankete predviđale postotak bliži apsolutnoj većini, piše talijanska ANSA. Protiv Josipovića radila je njegova bliskost s izrazito nepopularnom vladom lijevoga centra koja u tri godine vlasti nije pokrenula hrvatsko gospodarstvo pa zemlja ulazi u sedmu uzastopnu godinu recesije.

Sinčić

Ivu Josipovića za dva tjedna čeka teška bitka za drugi predsjednički mandat jer od birača frustriranih gospodarskim problemima zemlje nije uspio dobiti dovoljno glasova u prvome krugu, piše Reuters. Predsjednik se u Hrvatskoj bira na pet godina i odlučuje o vanjskoj politici, obrani i obavještajnim službama, ali nema pravo veta na zakone, piše Reuters, koji Hrvatsku opisuje kao bivšu jugoslavensku republiku koja je u srpnju 2013. ušla u EU, u kojoj je nezaposlenost 19-postotna, a gospodarski rast ne očekuje se ni u 2015.

Predizborne ankete nisu bile precizne

Slovenska novinska agencija STA prenijela je da u drugi krug ulaze Josipović i Grabar Kitarović, te da je najveće iznenađenje izbora veliki broj glasova za trećeplasiranog “kandidata aktivističke skupine Živi zid” Ivana Sinčića. Slovenska agencija ističe da je Sinčić nakon objave rezultata kazao da u drugom izbornom krugu neće podržati nijednog kandidata. STA ističe da su izborni rezultati pokazali da predizborne ankete nisu bile precizne budući da su aktualnom predsjedniku Josipoviću davale veliku prednost pred kandidatkinjom HDZ-a Grabar Kitarović.

kujundžić

Austrijska agencija APA navodi da je aktualni predsjednik, kandidat lijevog centra Josipović, ostvario malu prednost pred kandidatkinjom konzervativaca Grabar Kitarović, no da će drugi krug izbora odlučiti glasovi birača koji su u prvom krugu podržali Sinčića i kandidata desnice Kujundžića.

APA ističe “izniman uspjeh” na izborima 24-godišnjeg Sinčića, kandidata “stranke Živi zid koja predstavlja građane u financijskim teškoćama”. Njegov rezultat predstavlja snažno upozorenje za dvije velike stranke SDP i HDZ uoči parlamentarnih izbora koji se trebaju održati sljedeće godine. Agencija navodi da bi pobjeda Josipovića predstavljala prvi pozitivan izborni rezultat za vladu lijevog centra, čiji je Josipović kandidat. Aktualni predsjednik se u posljednje vrijeme distancirao od nepopularne vlade premijera Zorana Milanovića, prenosi APA.

Hina/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: U EU-u su shvatili da postoji problem s izbornim zakonom u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak u Bruxellesu da nakon njegovih istupa o Bosni i Hercegovini sada čelnici zemalja članica EU-a shvaćaju da u BiH postoji problem s izbornim zakonom i da ga treba riješiti.

Plenković je već u dva navrata, na sastancima Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela koje okuplja čelnike zemalja članica, govorio o Bosni i Hercegovini i pitanju izbornog zakona u toj zemlji.

Prvi put je o tome govorio sredinom listopada, a sada ponovno na dvodnevnom summitu koji se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu.

“Mogu reći da sada vlada veliko razumijevanje za tu temu među kolegama. Mislim da smo je sada otvorili, da ljudi shvaćaju da postoji problem i da ga treba riješiti”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da će nastaviti inzistirati na tom pitanju i “to u najboljoj namjeri prema cijeloj BiH”.

“Vrlo je važna poruka da to što radimo, radimo principijelno, nije ništa osobno ni protiv koje stranke. Pokušavamo rasvijetliti jednu temu koja to i zaslužuje”, rekao je.

Prije nekoliko dana trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling poslali su pismo na adresu visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica u kojem optužuju Hrvatsku da se miješa u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine, ističući kako je nedopustivo osporavanje izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH koje stiže i od dužnosnika iz Hrvatske.

Plenković kaže da se na to pismo nitko na Europskom vijeću nije ni osvrnuo. U ponedjeljak je jedan drugi bivši visoki predstavnik u BiH, danas slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, upozorio da to pismo nije primjeren način komunikacije.

“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira.. Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak.

On je istaknuo da je izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva pa Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva.

Plenković je komentirao i raspravu u Saboru koja se vodila oka teksta Deklaracije o položaju Hrvata u BiH i europskom putu BiH.

“Hajdemo skinuti te nepotrebne okove i predrasude da jedna zemlja ne bi mogla raspravljati u svom predstavničkom tijelu o najvažnijoj vanjskopolitičkoj temi”, rekao je Plenković.

“Mi imamo pravo artikulirati naš politički stav. Bilo da je riječ o vladi ili Hrvatskom saboru. Manje je važno što pojedini akteri misle, uključujući i one unutar HDZ-a. Važno je pokušati dobiti što širi konsenzus za jednu jasnu političku deklaraciju”, rekao je, dodajući kako smatra da zadnji nacrt Deklaracije ima izbalansiranu i jasnu poruku i “mislim da se postigao dobar stav”.

“To što imate neke političke aktere i tu ne mislim na ljude u HDZ-u, nego izvan njega, koji bi tu htjeli ne znam što nakititi, to je element politike nezrelosti i neznanja o toj temi”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara koja je granica koje se ne bi trebala prijeći da se ne ugrozi međunarodni položaj Hrvatske.

Ponovio je da u Daytonu, gdje je zaključen mirovni sporazum o BiH, nikome nije padala na pamet mogućnost ovakvog izbornog inženjeringa.

“Tada je postojala dobra volja da se uspostavi mir za suživot, za pomirbu, da se ide naprijed, a ne da sad imamo situaciju da se jedan narod osjeća izigranim, a to su Hrvati. To je stvar principa i to govorim s punim uvjerenjem. Praviti se kao da se ništa nije dogodilo, staviti tu temu pod tepih, da će to sve voda odnijeti – to nije normalno. Nema šanse da se to dogodi. Moramo u jednom trenutku reći: čekajte ljudi, to nije dobro”, rekao je premijer.

Istaknuo je da je kolegama na Europskom vijeću rekao da govori kao najveći zagovornik BiH, “da se nitko nije više zauzeo za napredak BiH prema EU-u i tako ćemo i nastaviti”.

“Signaliziramo da imamo problem koji se može prilično jednostavno riješiti i da dođe do konsenzusa oko promjene izbornog zakona. Stvar je jasna”, istaknuo je Plenković.

(Hina)

 

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Europski parlament raspravljao o položaju migranata na granici s EU u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Petir istaknula važnost zaustavljanja dotoka novca za radikalizaciju te vraćanja suživota, tolerancije i sigurnosti na području BiH

Europski je parlament na svojoj plenarnoj sjednici u četvrtak, 13. prosinca raspravljao o položaju migranata na granici s Europskom unijom u Bosni i Hercegovini, a u raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Zastupnica Petir je zahvalila „hrvatskim policajcima na izuzetno zahtjevnom poslu koji obavljaju vrlo profesionalno štiteći vanjsku granicu Europske unije od ilegalnih prelazaka čime čuvaju sigurnost hrvatskih i europskih građana“. Petir je, također, istaknula kako je ove godine u BiH stiglo više od dvadeset i dvije tisuće izbjeglica, tražitelja azila i migranata, od čega je oko njih četiri tisuće zatražilo humanitarnu pomoć za čiji je smještaj EU izdvojila u 2018. godini 2 milijuna eura. Petir je podsjetila da je Europska unija od početka izbijanja migrantske krize od 2015. godine do danas za područje zapadnog Balkana koje je žarište migrantske rute izdvojila 31 milijun eura pomoći.

Pored navedenog, Petir je apelirala da se pomogne vlastima BiH, ali i humanitarnim udrugama koje djeluju na terenu kako bi one mogle pružiti pomoć najpotrebnijima naglašavajući kako „opseg pomoći Unije treba proširiti tako da se pomogne administraciji Bosne i Hercegovine u što bržem rješavanju zahtjeva za azil, ali i što bržem povratku u matične države svih onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil“.

Osvrnuvši se i na problem radikalizacije koja je, kako navode relevantna istraživanja, upravo u BiH u sve većem porastu, zastupnica Petir je zaključila da se „na području BiH uvijek živjelo u suživotu i toleranciji, a danas se promiču neke druge vrijednosti koje su prijetnja sigurnosti u cijeloj regiji, stoga dotok novca za radikalizaciju treba zaustaviti kao i samo širenje radikalizacije kako se ne bi dogodili tragični događaji kakvima smo svjedočili u Francuskoj, Njemačkoj i Belgiji“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari