Pratite nas

Život

Svjetski dan braka

Objavljeno

na

Druga nedjelja u veljači posvećena je bračnom paru, mužu i ženi kao stupu obitelji, koja je temelj društva. Time se želi proslaviti sakrament braka, naglasiti ljepota bračne vjernosti, žrtve i radosti u svakodnevnom bračnom životu.

dan brakaZamisao o obilježavanju dana braka započela je u Luisiani, SAD, 1981. godine, kada su bračni parovi potaknuli gradonačelnika, guvernera i biskupa da proglasi Valentinovo danom «vjere u brak». Obilježavanje je naišlo na veliki odaziv, a zamisao je predstavljena i nacionalnom vodstvu Bračnih susreta, koje ga je rado prihvatilo. Godine 1983. uveden je naziv „Svjetski dan braka“s namjerom da se svake godine diljem svijeta obilježava druge nedjelje u veljači.

Sv. Otac Ivan Pavao II. podijelio je 1993. godine svoj apostolski blagoslov Svjetskom danu braka. Inicijativa se iz godine u godinu nastavlja širiti u sve više zemalja, a u Hrvatskoj se ove godine obilježava sedmi puta.

Simbol Svjetskog dana braka govori o poslanju i vrijednostima koje zastupa.

Muž i žena su simbolično predstavljeni kao dvije svijeće, podsjećajući da su kao bračni par pozvani da budu svjetlo u svijetu. Par je spojen srcem koje pokazuje da je ljubav snaga koja čuva bračno jedinstvo, pojačava spremnost za darivanje života te nadahnjuje druge na vjernost i jedinstvo.

Kao misao vodilja SDB-a odabrane su riječi “Ljubite jedni druge”. Ta Isusova zapovijed ljubavi zapisana je u 15-tom poglavlju Ivanova evanđelja (usp. Iv 15,12). Ona na jednostavan ali izazovan način govori o tome kako naš nebeski Otac želi da živimo. Ljubiti odnosno voljeti jedno drugo  je  svakodnevna odluka – jednostavna, ali zahtjevna.

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Život

Prof. dr. sc. Miro Klarić: Psihičke posljedice straha od COVID-19 bit će veće nego njegova smrtnost

Objavljeno

na

Objavio

Stanje pandemije koju je izazvao koronavirus u velikoj mjeri utječe na ljude, ali i na njihovo mentalno zdravlje. Ubrzano širenje virusa, vijesti o broju zaraženih i umrlih koje stižu gotovo iz minute u minutu te neprofesionalno izvještavanje o pandemiji pogoduje strahu kod ljudi, pogotovo kod onih koji su se i ranije susretali s anksioznošću, paničnim napadima i depresijom.

O tome kako se izboriti s trenutačnom situacijom, preokrenuti je u svoju korist i izaći iz trenutačnog stanja sa što manje posljedica na mentalno zdravlje Večernji List BiH je razgovarao s prof. dr. sc. Mirom Klarićem, predstojnikom Klinike za psihijatriju SKB-a Mostar.

Ljudi posljednjih dana žive u strahu i svojevrsnom grču zbog koronavirusa, kako se trenutačno stanje odražava na mentalno zdravlje građana?
Ja ne bih rekao posljednjih dana, prije bih rekao i dva mjeseca, možda i više, iako je intenzitet straha značajno porastao pojavom prvih kliničkih slučajeva u našoj sredini i uvođenjem izvanrednog stanja. Ovo naglašavam iz jednostavnog razloga što dugoročna izloženost stresu ima značajno razornije učinke na mentalno i somatsko zdravlje ljudi. Treba istaknuti da su posljedice stresa na zdravlje ljudi zasnovane na danas dobro poznatim biološkim mehanizmima koji su podjednaka odrednica oštećenja našeg mentalnog i somatskog zdravlja. Stoga je u ovo vrijeme produljene krize i izloženosti ljudi različitim oblicima intenzivnih stresnih doživljaja nužno voditi računa o psihičkom zdravlju jednako toliko koliko i o fizičkom, i koliko god je moguće prevenirati dugoročne posljedice. Gledajući kroz prizmu nas kliničara, u ovoj fazi intenzivnog stresa, mislim na posljednja dva tjedna, svi smo uočili oživljavanje ratne traumatizacije popraćene visokim stupnjem opće tjeskobe i neizvjesnosti, uz naglašenu emocionalnu patnju i strašljivo iščekivanje nepovoljnih događanja. Odmah moram naglasiti da imam osjećaj da COVID-19 virus u ovoj fazi pandemije ima veći utjecaj na mentalno zdravlje, usudio bih se reći, i na globalnoj razini, nego što je stvarno i objektivno “smrtonosan”. Štoviše, gotovo sam pa i siguran da će se psihičke i psihsomatske posljedice nakon ove pandemije, a sve vezano s dugoročnom izloženošću ljudi intenzivnom i višeslojnom stresu, godinama i desetljećima zbrajati i da će uvelike nadmašiti posljedice njegove neposredne smrtnosti koja mi se čini da i nije toliko velika koliko se danas medijski naglašava i nestručno interpretira te zbog koje je cijelo čovječanstvo u paničnom strahu.

Svi želimo biti u tijeku, koliko stalno slušanje vijesti i praćenje portala utječe na psihu ljudi?
Ljudi već mjesecima iz dana u dan, i po 24 sata, osluškuju i primaju informacije kako neko “čudovište od virusa” hara svijetom i uzima svoj danak u ljudskim životima, koji su svakodnevno točno pobrojani i njima servirani. Ovdje bih naglasio da je strah od smrti svakako najveći strah koji čovjek može doživjeti i težak je kada se doživi i u jednom trenutku, a tek kada se doživljava danima i mjesecima. Stoga, od početka ove globalne krize svojim bolesnicima, prijateljima i poznanicima, svim ljudima do kojih dopire moj glas, neprestano ponavljam, molim i savjetujem da izbjegavaju prekomjerno osluškivanje i primanje takvih informacija, da se posvete sebi i svojima, svojim interesima i hobijima, da jednostavno žive svoj život. Informacije o pandemiji treba primati toliko da smo informirani o istoj, minimalno, jednom dnevno, ne vidim nikakvu svrhu više.

Koliko trenutačna situacija dodatno pogoršava stanje osoba koje od ranije imaju neki od poremećaja poput opsesivno-kompulzivng, anksioznost ili neku sličnu dijagnozu?
Svjestan sam da je u ovoj izvanrednoj situaciji većina ljudi neočekivano i u potpunosti promijenila način svog života i da je to u ovom trenutku medicinski i društveno nužno, ali i toga da je za mnoge to izvor novog stresa. Da bi se ta situacija koliko-toliko ublažila, Klinika za psihijatriju SKB-a Mostar, u suradnji s CMZ-om DZ-a Mostar, preko Županijskoga kriznog stožera, uvela je 24-satna telefonska dežurstva za psihosocijalne intervencije u kriznim situacijama. U ovoj složenoj epidemiološkoj situaciji ne vidim mogućnost racionalnije pomoći i stoga savjetujem ljudima, osobito onima koji od ranije imaju neke psihološke poteškoće, ali i sve drugima koji za to imaju i najmanju potrebu, da koriste ove usluge.

Ljudi danima žive u izolaciji, takav način nije svojstven ljudima koji su po prirodi društvena bića, kako to utječe na njih?
Uz ove profesionalne psihosocijalne intervencije, primarno važnim smatram da u ovoj društvenoj samoizolaciji poradimo na organizaciji našeg dana, da zadržimo uobičajen ritam života, da svi potražimo kreativni dio u nama i da se kroz njega ostvarujemo, da upoznamo svoje najbliže, da upoznamo sebe, da spoznamo koliko smo veliki, ali istodobno i slabi i nemoćni, koliko smo ovisni jedni o drugima… Sve ovo, koliko god se činilo daleko i nepremostivo, značajnom broju ljudi daje šansu za psihološki i duhovni rast i razvoj. Treba naglasiti da je izlaz iz svake krize, pa i ove, uvijek dvosmjeran i da ljudi, u konačnici, iz kriza izlaze ili psihološki veći i jači ili pak “bolesni”, a nikako isti. Nadam se da će velika većina nas kroz ovu, nazvat ću je “CORONA-19 krizu”, izaći psihološki i duhovno veća i bolja.

Oko nas je svakog dana sve više zaraženih koje društvo stigmatizira. Stigmatizira i cijele obitelji čiji su članovi zaraženi? Koje posljedice to može imati?
Zanimljiv fenomen u dosadašnjem razvoju “CORONA-19 krize” u našoj sredini je i razvoj već prepoznatljive stigmatizacije osoba koje su pozitivne na test koronavirusa. Budući da se tijekom cijele profesionalne karijere glasno i aktivno borim protiv stigmatizacije psihijatrijskih bolesnika, jako mi je poznato kako se teško nositi sa stigmom, često teže nego sa samom bolešću. Ono što je u ovoj stigmatizaciji zanimljivo je koliko se brzo razvila i kojom brzinom se širi, rekao bih, brzinom širenja same epidemije. Razlog tomu je naše neznanje o koronavirusu, kao i prateći strah od istog. Međutim, činjenica je da će nas velika većina, da ne kažem svi, danas ili sutra doći u kontakt s tim i svim drugim epidemijskim virusima, ali, naravno, kada epidemiološka slika bude drugačija, nitko se od nas neće testirati. Nadam se da je ova stigmatizacija kratkog vijeka i da je dirigirana svakodnevnim medijskim izvještajima i svim ovim mjerama koje su nužne da se uspori širenje ove epidemije, uključujući i izvješća o svakodnevnim testiranjima.

Dio ljudi je u samoizolaciji ili izolaciji svakodnevno strepeći hoće li njihov nalaz biti pozitivan. Kako preživjeti taj strah i neizvjesnost?
Treba naglasiti da biti pozitivan na koronatestu znači samo da smo inficirani, a ne i bolesni, i da to ima svrhu samo u prekidanju lanca širenja epidemije. U našoj sredini danas smo svi pozitivni sve dok ne uradimo test i isti ne pokaže da smo negativni, ali i tada ne znači da nismo inficirani. Pozadina svih ovih društvenih ograničenja upravo se i zasniva na tome da smo svi potencijalno inficirani ovim virusom te da se što manje krećemo kako ga ne bismo dalje širili

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Vokel proveo donatorsku akciju u vrijednosti od 150.000 KM – opremio bolnice i domove zdravlja

Objavljeno

na

Objavio

Prateći donacije bolničkim ustanovama, iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar nam je rečeno kako je društvo Vokel opremilo 20 sanitarnih jedinica SKBM-a suvremenim, beskontaktnim, senzorskim i higijenskim baterijama s baterijskim napajanjem njemačkog proizvođača Grohe (česmama,), a sve u svrhu prevencije širenja pandemije koronavirusa, obratili smo se društvu Vokel da potvrdimo točnost informacije, piše Hercegovina.info

Iz Vokela nam je poručeno kako je informacija točna, te da su već prije dva tjedna započeli donatorsku akciju znatnog unaprjeđenja higijenskih standarda u 13 bolničkih i 6 zdravstvenih ustanova u BiH ali i Hrvatskoj.

Kako doznajemo, baterijama je opremljeno 200 sanitarnih jedinica u bolnicama u Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Livnu, Brčkom, Bijeljini, Novoj Biloj, Prijedoru, Jajcu, Orašju, Splitu i Dubrovniku te domovi zdravlja u Širokom Brijegu, Trebinju, Grudama, Jajcu, Tomislavgradu i Imotskom. S bolnicom u Banja Luci je, sukladno njihovom zahtjevu, dogovoreno donatorsko sudjelovanje.

Iz Vokela je poručeno kako je prioritet u akciji bila efikasnost donacije, te su upravo zbog toga bolnice i domovi zdravlja opremljeni proizvodima koji znatno unaprjeđuju higijenske standarde i pomažu borbu protiv virusa, upravo na onim mjestima gdje je širenje virusa najizglednije i najpogubnije, a sve u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Iz Vokela doznajemo kako se u sklopu akcije očekuju i velike količine medicinske opreme koja je već u avionskom prijevozu, prije svega maski, zaštitnih odijela, rukavica i zaštitnih naočala od provjerenog proizvođača, te će medicinska oprema biti namijenjena SKB-u Mostar koji se trenutno suočava s najvećim manjkom opreme, a velikim brojem pacijenata te građanima Posušja, gdje se nalazi i sjedište firme.

Dio medicinske opreme namijenjen je i staračkim domovima.

Vrijednost akcije prelazi 150 000 konvertibilnih maraka, a s obzirom na granične barijere, novouvedene mjere i povećanu potražnju, akcija je realizirana u rekordnom roku, gdje je Vokel svim bolnicama i domovima zdravlja uz baterije osigurao i ugradnju navedenih baterija koje su instalateri ugradili volonterski.

Na pitanje planira li Vokel nastaviti s humanitarnom aktivnošću, odgovoreno nam je kako Vokel kontinuirano, u 30 godina postojanja, humanitarno pomaže diljem BiH, Hrvatske i šire, ali svoje aktivnosti humanitarnog karaktera, u što većoj mjeri, pokušava ostaviti za sebe i one kojima pomaže, što unatoč željama, a radi transparentnosti, nije uvijek moguće.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari