Pratite nas

Život

Svjetski dan braka

Objavljeno

na

Druga nedjelja u veljači posvećena je bračnom paru, mužu i ženi kao stupu obitelji, koja je temelj društva. Time se želi proslaviti sakrament braka, naglasiti ljepota bračne vjernosti, žrtve i radosti u svakodnevnom bračnom životu.

dan brakaZamisao o obilježavanju dana braka započela je u Luisiani, SAD, 1981. godine, kada su bračni parovi potaknuli gradonačelnika, guvernera i biskupa da proglasi Valentinovo danom «vjere u brak». Obilježavanje je naišlo na veliki odaziv, a zamisao je predstavljena i nacionalnom vodstvu Bračnih susreta, koje ga je rado prihvatilo. Godine 1983. uveden je naziv „Svjetski dan braka“s namjerom da se svake godine diljem svijeta obilježava druge nedjelje u veljači.

Sv. Otac Ivan Pavao II. podijelio je 1993. godine svoj apostolski blagoslov Svjetskom danu braka. Inicijativa se iz godine u godinu nastavlja širiti u sve više zemalja, a u Hrvatskoj se ove godine obilježava sedmi puta.

Simbol Svjetskog dana braka govori o poslanju i vrijednostima koje zastupa.

Muž i žena su simbolično predstavljeni kao dvije svijeće, podsjećajući da su kao bračni par pozvani da budu svjetlo u svijetu. Par je spojen srcem koje pokazuje da je ljubav snaga koja čuva bračno jedinstvo, pojačava spremnost za darivanje života te nadahnjuje druge na vjernost i jedinstvo.

Kao misao vodilja SDB-a odabrane su riječi “Ljubite jedni druge”. Ta Isusova zapovijed ljubavi zapisana je u 15-tom poglavlju Ivanova evanđelja (usp. Iv 15,12). Ona na jednostavan ali izazovan način govori o tome kako naš nebeski Otac želi da živimo. Ljubiti odnosno voljeti jedno drugo  je  svakodnevna odluka – jednostavna, ali zahtjevna.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Običaji

FALJEN ISUS GAZDARICE, SRETNE TI MATERICE

Objavljeno

na

Objavio

Običaj “Materica” se proslavlja u trećoj nedjelji Došašća. Na materice traži se otkupnina od žena – onih koje su majke. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Bunjevaca u Bačkoj i Hrvata u BIH.

Otkupninu većinom čine slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo uglavnom suho voće. Bližoj rodbini darivali su se i rupčići, maramice. Posebno je svečano kada zet prvi put posjeti punicu. Ponegdje su se darivale jabuke u koje su bile umetnute kovanice, lješnjaci, orasi i razno. Danas majke daruju sa raznim slatkišima.

Kod Bunjevaca, ovaj običaj je posebno lijepo opisala Kata Kuntić pa piše:

MATERICE – uvik padaju u drugu nedilju prija Božića i treću nedilju Adventa ( Došašća).

 

Materice su veliki bunjevački izvorni narodni običaj, u narodu  nazvan ko – ”čelo Božića”- kad se čeka porođenje Kristovo. Običaj  kojim se kazuje štovanje materi- materinstvu, kad sva zafalna dica u duši poštuju sićanje na muke s kojom ji mater rađa i velike materinske ljubavi dok ji odranjiva, pa joj rado i veselo iđu čestitat Matarice.

Bunjevci Materice  i Oce vezuju za IV Božiju zapovist: ”Poštuj oca i mater”.

Materice obavezno čestitaju dica pa i oženjeni svojim ženama, materama, majkama i drugim bliskim ženama – obavezno udatim.

Panti se običaj,  novi zet prvi put dolazi u kuću mladini roditelja, kad babi čestita Materice iako su svatovi  bili početkom godine. Novi zet se obavezno darivo sa  uzimaćom košuljom a ćer sa novim ruvom.

Dicama je dopušteno da iđu u druge kuće – poznati.  Matarice  imaje obaveznu čestitku koju dica moraju kazivat da bi ji domaćica darivala:

Faljen Isus, gazdarice!
Čestitam vam Materice
Ja sam došo priko mora
Da mi date malo ora.
Snašla me je strašna muka,
Da mi date i jabuka.
Vidijo sam i ovaca,
Da mi date i novaca.
Napolju je zdravo zima
Molim jednu čašu vina!
Odgovor je ” Navike faljen bio!  Fala,  živi i zdravi bili!”.

Materčari se časte sitnim kolačima i vinom, darivaje se tirolskom maramicom, jabukom nazabadanom s novcima i orovima. Ovaki bućur simboliše: napridak, zajedništvo, sriću i zdravlje.

Matarice se i u današnje vrime održavaje u većini bunjevački kuća.

Najlipše je kad se poslipodne svi u familiji skupe kod roditelja u kuću.

Tušta puta bude  zdravo zima, velika poledica, snižna vijavica i velike daljine al ništa to ne spričava bunjevačku dicu (svi koji imaju žive roditelje) da održe ovaj običaj na kojeg su zdravo ponosni.

Tekst: Kata Kuntić

facebook komentari

Nastavi čitati

Život

“Bijela kuga”: Sve manje vjenčanja, sve manje beba…

Objavljeno

na

Objavio

Veliki broj općina u BiH “umire”. Sve se manje djece rađa, mladi se sve teže odlučuju za brak, velik broj osoba umire…

Pokazatelji zabrinjavajući S “bijelom kugom” suočavaju se gotovo sve općine u BiH, pa tako i s većinski hrvatskim stanovništvom. Najnoviji podaci za općinu Čapljina pokazuju koliko je situacija alarmantna, piše Večernji list BiH.

Tijekom prošlog mjeseca na području općine Čapljina rođeno je 12 beba, a umrle su 24 osobe. Još poraznije zvuči podatak kako u listopadu u toj općini nije sklopljen ni jedan brak. Ne ohrabruju ni podaci za ranije mjesece koji pokazuju kako je u toj općini negativan prirodni prirast prisutan tijekom cijele godine te da je u rujnu umrlo 30 osoba, a rođeno 14 beba. Ova općina samo je primjer koliko je situacija ozbiljna, a tako je i u mnogim drugim sredinama.

U FBiH je od siječnja do kraja srpnja rođeno 10.360, a umrlo 12.237 osoba, odnosno broj umrlih veći je za 1877 od broja rođenih, pokazuju podaci Zavoda za statistiku. Prema tim podacima, najmanje beba rođeno je u siječnju – 1005, a najviše osoba umrlo je u veljači – 1921. – “Bijelom kugom” najviše su pogođeni istočna Hercegovina, Podrinje, Hercegbosanska županija i Posavina, a postoje sela bez ijednoga stanovnika.

Demografi navode kako su sve veći mortalitet i sve manji natalitet posljedica starenja stanovništva. Komentirajući te podatke, demograf Hasan Zolić rekao je nedavno kako je od 2013. do 2016. samo po osnovi negativne razlike između broja živorođenih i umrlih izgubljeno više od 23.000 stanovnika. Pada broj stanovnika Na problem smanjenja broja katolika u BiH upozorava i Katolička crkva u BiH. Prema podacima Biskupske konferencije BiH, na kraju 2016. Banjolučka biskupija imala je 31.501 katolika, Mostarsko-duvanjska 176.619, Trebinjsko-mrkanska 19.410, a Vrhbosanska nadbiskupija 162.711.

Katolici u BiH još od 2002. imaju negativan prirodni prirast, ali on je u stalnom opadanju već od 1996., kada je bio pozitivan za 1467. Prema istim izvorima, koji su prikupljeni od svih župnih ureda na području pojedinih biskupija, procjenjuje se da je na kraju 2015. u BiH bilo 405.735 katolika, što bi bilo za 14.559 manje nego 2014, piše Večernji list BiH.

Usporedbom podataka od 2014. s onima iz kraja 2016. dolazi se do rezultata da je u BiH oko 30 tisuća katolika manje nego na početku 2014. Razloga za takvo stanje je mnogo, međutim, među glavnima su ekonomski koji uvelike diktiraju sklapanje brakova i odluku na proširenje obitelji.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari