Pratite nas

Herceg Bosna

Svjetski dan mozga

Objavljeno

na

Mozak je najvažniji ljudski organ, težak oko 1,3 kilograma, bez njega ne bismo znali tko smo i što smo, u njemu su pohranjena naša sjećanja i nastaju naša mišljenja, ideje i strahovi, središnji je organ za ravnotežu i zbog svega toga valja ga čuvati i zaštititi od bolesti. Poručili su to iz Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara (HDPMU) u povodu današnjeg prvog obilježavanja Svjetskog dana mozga. 

moz.jpg.655x300_q85_crop_upscaleKako bi potaknulo drugačiji način razmišljanja o mozgu te upozorilo na činjenicu da su najčešće bolesti mozga preventabilne, Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara organizira niz akcija, a jedna će se održati u nedjelju, 27. srpnja, na zagrebačkom Kvaternikovu trgu.

Društvo poziva građane da se odazovu javnozdravstvenoj akciji te izmjere tlak i šećer i time provjere jesu li u rizičnoj skupini za dobivanje moždanog udara. Akciju će provoditi liječnici, članovi HDPMU-a, a trajat će od 9 do 12 sati.

Procjenjuje se da oko 35 posto ukupnih troškova i opterećenja za društvo iziskuju upravo bolesti mozga u odnosu na sve druge bolesti.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2012., u Hrvatskoj su prvi uzrok smrtnosti cirkulacijske bolesti od kojih je godinu prije umrla 25.631 osoba od ukupno 51.019 umrlih.

U skupini cirkulacijskih bolesti moždani udar zauzima drugo mjesto, dok je u zemljama zapadne Europe na trećemu mjestu. No moždani udar je u svijetu i Hrvatskoj prvi uzrok invaliditeta i demencije.

Stoga, ističu u HDPMU-u, moždani udar nije samo medicinski, već i veliki socioekonomski problem, pa se samo zajedničkim djelovanjem i suradnjom na prevenciji može utjecati na stvaranje i razvoj zdravijeg, sretnijeg i produktivnijeg društva.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Vladimir Šoljić: Nismo se odrekli Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ćiril Ćiro Raić

Ukoliko presuda bude temeljena na činjenicama tzv. Udruženi zločinački podhvat će otpasti, a kako nitko od šestorice dužnosnika Hrvatske Republike Herceg Bosne nije optužen po osobnoj odgovornosti za konkretno djelo to bi značilo da će svi biti oslobođeni, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis Vlado Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća HZ HB, čovjek koji je u vrijeme rata u Herceg Bosni vodio resor gospodarstva, a potom bio ministar obrane i predsjednik Federacije BiH.

Herceg Bosna osnovana kako bi se Hrvati obranili

Podsjetimo 29. studenog šestorici dužnosnika Hrvatske Republike Herceg Bosne, predsjedniku Vlade dr Jadranku Prliću, ministrima obrane i unutarnjih poslova Bruni Stojiću i Vlantinu Ćoriću, načelnicima Glavnog stožera HVO-a generalima Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću, te predstojniku Ureda Vlade HR HB za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću Žalbeno vijeće Haškog suda izreći će pravomoćnu presudu, 13 godina nakon što su dragovoljno otišli u Haag.

Nepravomoćnom presudom Prlić je osuđen na 25, Praljak, Petković i Stojić na 20, Ćorić na 16, a Pušić na 10 godina zatvora, jer su, kako je nevedeno u presudi, zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom dr Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i načelnikom Glavnog stožera Hrvatske vojske Jankom Bobetkom sudjelovali u Udruženom zločinačkom poduhvatu “pripajanja HR HB Hrvatskoj u slučaju raspada BiH, ili “uspostavi HR HB kao neovisne države unutar BiH”.

Šoljić naglašava kako je najprije Hrvatska zajednica, a potom Hrvatska republika Herceg Bosna osnovana, kako bi se Hrvati obranili od srpske agresije, te da nikada niti je razmatrana, a kamoli donesena odluka o “rušenju BiH” i “pripajanja Herceg Bosne Hrvatskoj”.

Podsjeća kako su na vrhuncu krize u Jugoslaviji kad se rat prenio u BiH prvo napadnuta područja s hrvatskom većinom i u njima napravljen zločin (Ravno, Uništa …). Kako su Srbi i Muslimani već uspostavili određene oblike nacionalnog samoorganiziranja, Hrvatima nije preostalo ništa drugo nego da urade nešto slično. Bilo je to, kaže, osnivanje HZ HB 18. 11.1991. godine.

Dvije svrhe Herceg Bosne

Predsjednik Glavnog vijeća HZ HB mr Vladimir Šoljić

-Nakon što prije referenduma o neovisnosti nije bio postignut dogovor tri konstitutivna naroda o unutarnjem ustroju što je bio uvjet Međunarodne zajednice za priznanje BiH i nakon što je od muslimanske strane odbačeno tzv. „Livanjsko pitanje“ HZ HB je mogla poslužiti za dvije svrhe, prva je priprema za samoobranu a druga kao dio jedne opcije za unutarnji ustroj BiH. I jedno i drugo je legalno i legitimno tim više što je bilo organizirano od strane najviših predstavnika hrvatskog naroda u tadašnjoj vlasti, ističe Šoljić za HMS.

On naglašava kako nigdje i nikada nije razmatrana opcija nasilnog rušenja BiH niti je vođena rasprava o odvajanju dijela teritorija BiH i njenog pripajanja Hrvatskoj, a kamo li da su o tome donošene nekakve odluke.

-Ako ovome dodamo činjenice da je RH već proglasila neovisnost u postojećim tz. avnojevskim granicama i da je sve druge republike SFRJ uključujući i BiH priznala u postojećim granicama, a u BiH prva uputila i veleposlanika onda je svaka priča o UZP neutemeljena i besmislena konstrukcija, ističe.

Uz to podsjeća i na ulogu Hrvata BiH vezano za odluke o neovisnosti i referendumu kao i obrani BiH.

Kad je Prlić postao, a kad prestao biti član UZP?

Napominje da je prema prvooptuženom za Udruženi zločlinački podhvat Jadranku Prliću muslimanska strana višestruko puta iskazivala povjerenje dajući suglasnost ili ga predlažući pored ostalog za guvernera Narodne banke BiH- tada, HDZ BiH nije dao suglasnost na to imenovanje-zatim povjerenika Vlade BiH za HZ HB, predsjednika prelazne Vlade BiH, ministra obrane BiH na polovici ratnog razdoblja, prvog ministra vanjskih poslova nakon rata itd. pa je, kaže, nejasno kad je isti postao a kad prestao biti član UZP.

-Dakle, ako presuda bude temeljena na činjenicama UZP će otpasti, a kako nitko od njih nije optužen po osobnoj odgovornosti za konkretno djelo to bi značilo da će svi biti oslobođeni, ističe Šoljić.

Nismo se odrekli Herceg Bosne

Naglašava kako niti on, ni bilo tko od onih koji su bili u strukturama vlasti se nisu odrekli Herceg Bosne. – Herceg Bosna nije ukinuta kao što se to u medijima često govori nego je ugrađena u FBiH nakon Washingtonskog sporazuma kao jedan od dva ravnopravna administrativna aranžmana.

Drugi administrativni aranžman, pojašnjava Šoljić, je Republika BiH, koja je faktički bila bošnjački ratni entitet, jer su kadrovi iz reda Srba i Hrvata u toj vlasti bili samo multietnički ukras, bez izbornog legitimiteta dva naroda.

-Svi akti Herceg Bosne od svjedodžbi i diploma do zakona koji su doneseni ostali su važeći i na snazi sve dotle dok se ne usvoji zakonodavni sustav BiH nakon prestanka rata, podsjeća.

Šoljić u razgovoru za Hrvatski Medijski Servis ističe kako se Hrvati ne smiju i neće odreći prava na stvarnu i institucionalnu jednakopravnost u Bosni i Hercegovini a potpuno je, kaže, ne bitno hoće li se to ostvariti kroz federalizaciju BiH s hrvatskom federalnom jedinicom, po konsocijacijskom modelu (Belgija) ili bilo kojem drugom modelu koji je poznat i koji se potvrdio u praksi organiziranja višenacionalnih država koje su opstale.

-Praksu koja već duže vremena vlada u BiH gdje se Hrvatima daju neka prava iz samilosti i na kapaljku a koja im pripadaju po slovu i duhu Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, treba definitivno prekinuti, smatra Šoljić.

Izborni zakon test za odnos Bošnjaka prema Hrvatima

Upitan o budućnosti BiH, Šoljić kaže:

-Ako se u najskorije vrijeme nakon što je proteklo 22 godine od prestanka rata ne nađe optimalno rješenje za unutarnji ustroj realno je očekivati da BiH završi kao i sve druge višenacionalne zajednice koje nisu uređene na temelju jednakopravnosti naroda koji je čine”.

Na upit zbog čega bošnjačke stranke odbijaju prihvatiti izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile Hrvatima, ali jednako tako i Bošnjacima i Srbima izabarti svoje predstavnike u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Federalnog parlamenta, Šoljić kaže kako je iz dosadašnjih rasprava o Izbornom zakonu  jasno da su stavovi svih bošnjačkih stranaka jedinstveni u tome da se Hrvatima ne omogući izbor legitimnih predstavnika u strukture vlasti.

-Na izbornom zakonu će se definitivno pokazati da li Bošnjaci žele prihvatiti Hrvate kao jedan od tri potpuno ravnopravna i konstitutivna naroda.  Ni jedan bošnjački dužnosnik to ne smije prihvatiti ukoliko nije spreman na posljedice koje mu slijede na izborima. Ako se, međutim, ne postigne demokratsko rješenje a to znači pravo svakoga naroda na izbor vlastitih predstavnika u organe u kojima je to predviđeno slijedi „mostarizacija BiH“ sa svim posljedicama, upozorava predsjednik Glavnog vijeća HZ HB.

Važe li Izetbegovićevi kriteriji i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

Šoljić je komentirao i žestok obračun bošnjačkih lidera Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića, te Izetbegovićev pokušaj diskvalifikacije radončića iz utrke za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH

U diskvalifikaciji Fahrudina Radončića, Bakir Izetbegović kaže da bi bošnjački član Predsjedništva trebao sličiti na svoj narod i baštiniti njegove vrijednosti što navodno nije slučaj sa Radončićem.
-Ovakva načela nisu sporna ali je sporno to što Izetbegović to ne želi primijeniti i na izbor hrvatskog član Predsjedništva. To znači da hrvatski član Predsjedništva ne bi morao sličiti na svoj narod nego možda da bude takav da ne slični ni na što, kaže Šoljić./HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Misa i paljenje svijeća uoči drugostupanjske presude hrvatskim uznicima

Objavljeno

na

Objavio

Povodom drugostupanjske presude hrvatskim uznicima u Haagu, među kojima su dva Brotnjaka Bruno Stojić i Valentin Ćorić, pozivaju se svi Brotnjaci da se u tišini i zajedničkoj molitvi zahvale i prisjete se žrtve koju su podnijeli, piše Brotnjo.info.

U utorak 28. studenoga 2017. u 17:30 sati molit ćemo krunicu u crkvi Krista Kralja u Čitluku, potom u 18 sati slijedi sv.  Misa, a nakon mise zajednička procesija od crkve Krista Kralja u Čitluku do Spomen Križa gdje ćemo se pomoliti i upaliti svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu.

Sve Vas pozivamo da u duhu zajedništva i na dostojanstven način pokažemo da smo uz njih i da molimo za oslobađajuću presudu, da istina o Herceg Bosni pobijedi! – poručuju organizatori.

Kako je general Praljak razbio laž o “opsadi Mostara”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari