Pratite nas

Svjetski dan slobode medija: UN upozorava na progon novinara

Objavljeno

na

Sloboda medija je jedno od temeljnih ljudskih prava koje je ključno za opstanak demokracije, izjavio je u subotu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u povodu Svjetskog dana slobode medija, upozorivši da se novinari i dalje proganjaju, uhićuju i ubijaju.

“Sloboda medija ključna je za opstanak demokracije…sloboda izražavanja, nezavisni mediji i opći pristup znanju učvrstit će naše napore za postizanjem trajnih rezultata za ljude i planet”, kazao je Ban ki-Moon. Upozorio je da se novinari i dalje otimaju, uhićuju, premlaćuju i ubijaju jer govore ili pišu o “neugodnim istinama”.

“Takvo postupanje prema novinarima je nedopustivo u svijetu koji više nego ikada ovisi o globalnim informativnim medijima i novinarima koji u njima rade”, istaknuo je prvi čovjek Ujedinjenih naroda. “Na današnji Svjetski dan slobode medija pozivam sve vlade, društva i pojedince da aktivno brane ovo temeljno ljudsko pravo”, poručio je Ban Ki-moon.

Podsjetio je da je prošle godine ubijeno 70 novinara, od kojih su mnogi izgubili živote u područjima u kojima se vode oružani sukobi. Ove je godine ista sudbina do sada zadesila 14 novinara. “U zatvorima je prošle godine skončalo 211 novinara, od 2008. ih je u egzilu završilo 456, a od 1992. broj ubijenih novinara premašio je 1000 – skoro jedan novinar svaki tjedan”, kazao je Ban.

“Ovo su uznemirujuće brojke. Iza svake takve statistike se krije žena ili muškarac koji su jednostavno obavljali svoj zakoniti posao”, dodao je i istaknuo da “ne smije biti nekažnjivosti za one koji nasiljem, zastrašivanjem ili izvrtanjem sudskih procedura ometaju ili osujećuju njihov rad”.

Prema njegovim riječima, “temeljna sloboda primanja i priopćavanja informacija putem medija ugrožena je svaki dan u godini”.

Opća skupština UN-a proglasila je Svjetski dan slobode medija 3. svibnja 1993. u skladu s člankom 19 Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) također je ukazala na ključnu ulogu medija u razvoju demokracije i odala počast novinarima diljem svijeta.

“Svjetski dan slobode medija služi kao podsjetnik koliko su važni slobodni mediji i njihova temeljna uloga u civilnom društvu. To je dan kada odajemo počast novinarima koji rade u sve težim uvjetima”, priopćila je predstavnica OESS-a za slobodu medija Dunja Mijatović.

Poput Ban ki-Moona i Mijatović je izrazila zabrinutost za sigurnost novinara koja je sve više ugrožena, posebno naglasivši situaciju u Ukrajini. “Međunarodne organizacije moraju raditi zajedno kako bi izvršile pritisak na vlasti da omoguće sigurnost novinara”, poručila je Mijatović. OESS je povodom današnjeg dana objavio drugo izdanje Vodiča za sigurnost novinara.

Reporteri bez granica (RSF) su u veljači svrstali Hrvatsku na 65. mjesto po indeksu medijskih sloboda, jedno mjesto niže nego lani. RSF je u redovnom izvješću o medijskim slobodama u svijetu naveo da je Hrvatska postala članicom Europske unije u srpnju 2013. nakon šestogodišnjih pregovora s Europskom komisijom koji su rezultirali važnim promjenama po pitanju medijskih sloboda “kao što su uključivanje slobode medija i prava na pristup informacijama u Ustav”, ali da treba još puno toga napraviti.

“Državna radio-televizija HRT na udaru je kritika zbog nedostatka neovisnosti nakon provedenih reformi pod vladom lijevog centra premijera Zorana Milanovića. Ravnatelja HRT-a, članove Nadzornog odbora i Programskog vijeća sada imenuje parlament. To daje vladajućoj stranci političku kontrolu nad sadržajem emitiranja”, istaknuo je tada RSF u izvješću.

Od Hrvatskoj bližih zemalja, Austrija je ostala na 12. mjestu gdje je bila i prošle godine, Slovenija se popela za jedno mjesto, na 34. poziciju. Mađarska je pala za osam mjesta – s 56. na 64., a Italija je napredovala s 57. na 49. mjesto. Napredovala je i Srbija koja je 54. (sa 63. mjesta lani), BiH je pala za dva mjesta na 68., Crna Gora pala je za jedno mjesto i sada je na 114., a Makedonija za osam na 124. mjesto.

Finska je na samom vrhu ljestvice RSF-a s najvećom slobodom medija već četvrtu godinu za redom, a odmah iza nje su Nizozemska i Norveška, kao i prošle godine.

novine-100

U povodu Svjetskog dana slobode medija Europska komisija je objavila da podupire četiri projekta vrijedna 800.000 eura koji imaju za cilj jačati pravo na slobodu izražavanja i medijski pluralizam.

Za četiri projekta, pokrenuta početkom ove godine, Europski parlament je izdvojio 800.000 eura. “Oni imaju ključnu ulogu u zaštiti slobode izražavanja, koju jamči Povelja EU-a o temeljnim pravima i ulogu medija u očuvanju demokracije”, navodi Komisija.

Prvi je projekt “Jačanje novinarstva u Europi”, koji provodi Centar za medijski pluralizam i medijske slobode u suradnji s Centrom za medijske i komunikacijske studije. Projekt podupire novinare u Europi u situacijama kada su im ugrožene uređivačke slobode. Centar razvija međunarodnu mrežu medijskih pravnika koji će novinarima pomagati da bolje razumiju regulatorne i zakonske parametre kod prikupljanja informacija, izvještavanja i objavljivanja.

Drugi je projekt Jačanje novinarskih prava i vještina. Međunarodni press institut pruža pravnu, teoretsku i praktičnu potporu u pitanjima klevete. Cilj je stvoriti pozitivno zakonsko okruženje koje poštuje ulogu medija u društvu i koje istodobno omogućava žrtvama lažnog ili krivog izvještavanja da na odgovarajući način zaštite svoj ugled.

U okviru trećeg projekta Komisija financira Index cenzure, izradu digitalne mape kršenja medijskih sloboda i pluralizma u zemljama članicama i kandidatskim zemljama.

Četvrti projekt je Sigurnosna mreža za europske novinare u okviru kojeg udruge Osservatorio Balcani e Caucaso, SEEMO, Ossigeno Informazione i profesorica Eugenia Siapera sa sveučilišta u Dublinu prate, provjeravaju i dokumentiraju medijske slobode u Italiji, jugoistočnoj Europi i Turskoj.

Svjetski dan slobode medija proglasila je Opća skupština UN-a 1993. godine i obilježava se 3. svibnja, na dan kada je donesena Deklaracija u Windhoeku, glavnom gradu Namibije, gdje se održao seminar UNESCO-a o promicanju neovisnosti i pluralizma medija u Africi.

Povelja EU-a o temeljnim pravima jamči poštovanje slobode i pluralizma medija, pravo na informacije i slobodu izražavanja.

hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo

Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!

I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.

U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs

Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.

“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.

Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.

S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.

S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.

Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?

Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.

A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan i u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću.

Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.

Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja [1]. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih).[2] U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude. [3]

Hrvatska

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

pripremio: Ivan Jaklin, glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.

Izvori

1. Tekst prijedloga Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 23.9.2008.
2. Prihvaćeni tekst Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.
3. Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru: Osuditi zločine komunizma, “Vijenac” br. 456, rujan 2011.


U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari