Pratite nas

Razgovor

Szijjarto: Europskom parlamentu se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska

Objavljeno

na

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je u Dubrovniku sudjelovao na skupu “Kina +16”, u intervjuu za HRT govorio je o prošlotjednoj osudi Mađarske u Europskom parlamentu te odnosima s Hrvatskom.

Shvaćamo da je to bila osveta Europskog parlamenta Mađarskoj. Jasno je da u EP-u postoji promigracijska većina. Njima se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska.

Vrlo smo jasno dali do znanja da isključivo mi, a ne Europski parlament ili Europska komisija, isključivo mi Mađari imamo pravo odlučivati komu ćemo dopustiti ulazak na mađarski teritorij, objasnio je Szijjarto.

Također, imamo pravo odlučiti s kim želimo, a s kim ne želimo živjeti. Svoju zemlju nikad nećemo pretvoriti u zemlju migranata. Očuvat ćemo je kao mađarsku zemlju. Vjerujemo u jaku Europsku uniju koja počiva na snažnim državama članicama koje se ponose svojom poviješću, naslijeđem i nacionalnošu, rekao je mađarski ministar.

Poznat je slučaj INA-MOL-a i hrvatski zahtjev za izručenje g. Hernádija. Ima li pomaka?, upitao ga je novinar HRT-a Danko Družijanić.

Žalim što ta pitanja opterećuju suradnju Mađarske i Hrvatske. Ako pogledate isključivo brojeve, vidjet ćete da su sjajni. Trgovina i suradnja na području ulaganja cvatu, više od pola milijuna Mađara dolazi ovamo na ljetni odmor.

Kad govorimo o Hrvatima, govorimo o prijateljima. Uistinu je žalosno što postoje ta pitanja. Vrlo je teško razumjeti zašto su na dnevnom redu, zašto ih ne pokušamo racionalno i pragmatično riješiti. Kad bismo raspleli ta pitanja, i Hrvati i Mađari mogli bi imati itekakve koristi od odlične suradnje. MOL je najveća mađrska tvrtka. Ima jak regionalni utjecaj.

Neobično je važna za mađarske nacionalne interese. Iako vlada ima manjinski udjel, uvijek pomno pratimo MOL-ove operacije diljem zemlje i središnje Europe. Nadamo se da će se hrvatska vlada, INA i MOL dogovoriti. Ne treba se mađarska vlada dogovoriti, nego se hrvatska vlada treba dogovoriti s određenom tvrtkom. Naravno, to itekako pomno pratimo. Ali usrdno se nadamo da će se postići dogovor, nada se Szijjarto.

Vrlo sam konstruktivno razgovarao s vašim ministrom energetike. Kad je riječ o Zsoltu Hernádiju mađarski je sud završio postupak. Iskreno se nadam da će pravosudni sustav u Hrvatskoj to poštovati. No ne želim se upletati u unutarnja pitanja drugih država jer za to doista nisam plaćen, izjavio je Szijjarto.

 

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ante Nazor: Rat se vodio zbog toga da svi Srbi žive u istoj državi, da to obuhvati velik dio Hrvatske i gotovo cijelu BiH

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji “U mreži Prvog” razgovaralo se o presudi Radovanu Karadžiću, koji je u Haagu osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Podsjetimo, Radovan Karadžić prvotno je bio osuđen na 40 godina zatvora, ali sada je ta kazna preinačena u doživotnu kaznu zatvora.

– Pravda je stigla, ali s jako velikim zakašnjenjem. Njegov život u Srbiji u tajnosti pa sam taj proces koji je trajao 10 godina… Kazna je u odnosu na 40 godina, koliko je odredio prvostupanjski sud, jednako tako doživotna kazna. Ostaje gorak okus u ustima da je ona stigla prekasno, rekla je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.

Dodaje da je ovo pokazatelj “svima onima” koji ovako nešto namjeravaju raditi da će ih kazna na kraju stići.

– Osuđen je jedan od glavnih čimbenika jedne politike, onaj tko je bio i predsjednik RS-a, koji je osnovan na zločinu. Meni nije sporno da je to entitet koji su priznale velike sile, ali dio toga teritorija su mjesta na kojima je počinjen genocid. To je nešto što je sporno, rekao je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Ante Nazor.

– Rat se vodio zbog toga da svi Srbi žive u istoj državi, da to obuhvati velik dio Hrvatske i gotovo cijelu BiH, rekao je Nazor, dodajući da je to praktično ozakonjeno.

– Postoji kontinuitet velikosrpske politike “od Karadžića do Karadžića”, od druge polovine 19. stoljeća do ovih “projekata 1990-ih”. Cilj je da svi Srbi žive u jednoj državi, a drugo da Srbija ima izlaz na more. Ideja je vojno poražena, ali su Srbi dobili entitet, i to s 49 posto teritorija. Prema kojem kriteriju i prema kojem pravu?

Vesna Škare Ožbolt objašnjava zašto sud Karadžića nije osudio i za genocid u sedam drugih općina.

– S jedne strane imate najteže zločine, Karadžića kao najvišeg političkog aktera u toj tvorevini. S druge strane imate RS, koji je stvarnost koja je nastala temeljem međunarodnih sporazuma. Bit će zanimljivo to pratiti dalje. Možda se ovom presudom zatvara jedno poglavlje, ali će se pravne i političke posljedice i dalje razvijati. Ulazimo u novo razdoblje svega onoga što se događa danas, što se tiče cijele geopolitičke situacije. Presuda će biti podloga za razvijanje nekih novih odnosa.

Škare Ožbolt kaže da mora doći do normalizacije odnosa jer je u protivnom jedina alternativa – novi rat.

– Otvara se novo poglavlje odnosa i mislim da tu Hrvatska, koja predsjeda EU-om sljedeće godine, mora dati naglasak na stabilizaciji i normalizaciji svojeg sustava.

 

Starešina: Kako će se ostvariti ratna odšteta kada nemamo niti jednu pravomoćnu presudu koja presuđuje Srbiji za zločine?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Miroslav Tuđman: Srbija se još uvijek nije oslobodila percepcije da je regionalna sila

Objavljeno

na

Objavio

U Podcast Velebitu je gostovao saborski zastupnik Miroslav Tuđman, autor brojnih vrlo kvalitetnih znanstvenih djela poput ‘Informacijsko ratište i informacijska znanost’, ‘Programiranje istine’, ‘Programirane hereze i hrvatski otpori’, ‘Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije’, ‘Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj’, ‘Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salvet’, ‘Vrijeme krivokletnika’ i druge.

♦ Zbog čega je svaki novi saziv Sabora lošiji od prethodnog?
♦ Kako su tehnologija i društvene mreže neke saborske zastupnike pretvorile u političke egzibicioniste?

♦ Kako globalizacija, fragmentacija i partikularne istine mijenjaju političke procese?
♦ Zašto hrvatska intelektualna elita od HAZU-a pa na dalje izbjegavaju važne društvene teme?

♦ Zašto Hrvatska nema nacionalnu strategiju?
♦ Jesu li danas mediji utjecajniji u oblikovanju državne politike?

♦ Zašto zastupnici u Saboru, dok su upaljene kamere, bacaju drvlje i kamenje jedni na druge, a kad se ugase onda razgovaraju kao dobri prijatelji?
♦ Što znači kampanja borbe protiv nasilja u obitelji, vodi li ona u konačnici prema ukidanju obitelji jer se njome obitelj prikazuje kao naslino okružje?
♦ Što znače prosvjedi u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, BiH?

♦ Jesu li prosvjedi u Srbiji djelo vanjskog pritiska protiv vlasti Aleksandra Vučića?
♦ Vodi li situacija u BiH sukobima ili raspadu te države?
♦ Je li Turska započela ‘brakorazvodnu parnicu’ za izlazak iz NATO-a?

♦ Je li zapadna civilizacija prošla vrhunac svojeg razvoja i počela proces propadanja?
♦ Je li dobra usporedba današnjega trenutka i onog s kraja Rimskoga carstva?
♦ Tko su ‘Oni’?

♦ Tko je Ivo Goldstein i koji su njegovi ciljevi?
♦ Je li današnja Hrvatska okupirana od onih koji nisu htjeli samostalnu Hrvatsku?
♦ Je li i u Hrvatskoj ‘duboka država’ jača od Vlade i politike?

♦ Što će prelazak Kreše Beljaka na stranu ljevice značiti za HSS?
♦ Zašto je HDZ u koaliciji s čovjekom koji ih je nazvao ‘neiživljenim pederima’?
♦ Zašto hrvatska vlast dozvoljava ljudima poput Milorada Pupovca da obezvrijeđuje vrijednosti identiteta hrvatskog naroda?

♦ Jesu li oni koji nisu htjeli Hrvatsku, danas na pozicijama vlasti i moći pa je danas svojataju u punom smislu te riječi?
♦ Kako bi Franjo Tuđman komentirao današnju Hrvatsku? – Ima li hrvatski narod sposobnost apsorbiranja stranaca?

Odgovore na ova i druga pitanja, potražite na Podcastu Velebit.

 

Miroslav Tuđman: Paradoksalno je da se sotoniziraju oni koji govore o federalizmu u FBiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari