Pratite nas

Razgovor

Szijjarto: Europskom parlamentu se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska

Objavljeno

na

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je u Dubrovniku sudjelovao na skupu “Kina +16”, u intervjuu za HRT govorio je o prošlotjednoj osudi Mađarske u Europskom parlamentu te odnosima s Hrvatskom.

Shvaćamo da je to bila osveta Europskog parlamenta Mađarskoj. Jasno je da u EP-u postoji promigracijska većina. Njima se nipošto ne sviđa što je trenutačna mađarska vlada protumigracijska.

Vrlo smo jasno dali do znanja da isključivo mi, a ne Europski parlament ili Europska komisija, isključivo mi Mađari imamo pravo odlučivati komu ćemo dopustiti ulazak na mađarski teritorij, objasnio je Szijjarto.

Također, imamo pravo odlučiti s kim želimo, a s kim ne želimo živjeti. Svoju zemlju nikad nećemo pretvoriti u zemlju migranata. Očuvat ćemo je kao mađarsku zemlju. Vjerujemo u jaku Europsku uniju koja počiva na snažnim državama članicama koje se ponose svojom poviješću, naslijeđem i nacionalnošu, rekao je mađarski ministar.

Poznat je slučaj INA-MOL-a i hrvatski zahtjev za izručenje g. Hernádija. Ima li pomaka?, upitao ga je novinar HRT-a Danko Družijanić.

Žalim što ta pitanja opterećuju suradnju Mađarske i Hrvatske. Ako pogledate isključivo brojeve, vidjet ćete da su sjajni. Trgovina i suradnja na području ulaganja cvatu, više od pola milijuna Mađara dolazi ovamo na ljetni odmor.

Kad govorimo o Hrvatima, govorimo o prijateljima. Uistinu je žalosno što postoje ta pitanja. Vrlo je teško razumjeti zašto su na dnevnom redu, zašto ih ne pokušamo racionalno i pragmatično riješiti. Kad bismo raspleli ta pitanja, i Hrvati i Mađari mogli bi imati itekakve koristi od odlične suradnje. MOL je najveća mađrska tvrtka. Ima jak regionalni utjecaj.

Neobično je važna za mađarske nacionalne interese. Iako vlada ima manjinski udjel, uvijek pomno pratimo MOL-ove operacije diljem zemlje i središnje Europe. Nadamo se da će se hrvatska vlada, INA i MOL dogovoriti. Ne treba se mađarska vlada dogovoriti, nego se hrvatska vlada treba dogovoriti s određenom tvrtkom. Naravno, to itekako pomno pratimo. Ali usrdno se nadamo da će se postići dogovor, nada se Szijjarto.

Vrlo sam konstruktivno razgovarao s vašim ministrom energetike. Kad je riječ o Zsoltu Hernádiju mađarski je sud završio postupak. Iskreno se nadam da će pravosudni sustav u Hrvatskoj to poštovati. No ne želim se upletati u unutarnja pitanja drugih država jer za to doista nisam plaćen, izjavio je Szijjarto.

 

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

dr. sc. Jure Vujić: Politici su oduzeli sadržaj radi pokoravanja naroda

Objavljeno

na

Objavio

PODCAST VELEBIT u okviru cjelokupne multimedijske platforme Projekta Velebit donosi prvu emisiju iz serijala – „ABCD Politike“ mr. sc. Jure Vujića, koju će emitirati svakoga mjeseca. Abeceda obično započinje s prvim slovom, večeras je to – pojam i značenje riječi “politika”, tako sudbonosne riječi za hrvatski narod kroz njegovu povijest.

S Markom Ljubićem, Jure Vujić je odgovarao na nekoliko izuzetno važnih pitanja, kojima su pokušali demistificirati politiku kao baba rogu s kojom se stoljećima plaši hrvatski narod:

♦ Što etimološki znači pojam politika od Aristotela do danas?
♦ Kako je i gdje je politika kao pojam i djelatnost izgubila svoju prvotnu funkciju djelovanja u interesu općeg dobra?
♦ Može li biti općeg dobra ili po suvrememnoj inačici javnoga dobra, bez istodobnoga nacionalnog dobra?
♦ Jesu li profesori Goldstein, Jović, te doktorica znanosti Vesna Pusić eksponenti znanja ili manipulacije?
♦ Kakva je razlika u poimanju politike, između snažnih europskih država i nacija u odnosu na hrvatsku državu i naciju?
♦ Jesu li migranstki pokreti globalni ili nacionalni problem?
♦ Zašto je pojam politike ostao bez realnog sadržaja i kamo vodi taj rascjep između realnosti i virtualnog sadržaja pojma politika?
♦ Kako u suvremenim tendencijama otuđenja politike, svrstati fenomen Plenkovićevog mainstreama i što to znači za hrvatski narod i hrvatsku državu?

Izuzimanjem prvotnog sadržaja iz pojma politika izuzima se slobodna volja državotvornih naroda i svakoga čovjeka pojedinačno.
Hrvatska suvremena i državotvorna politika nije nastala jučer, državna i politička misao ima svoju povijest, tradiciju i uportišta. Usprkos toga što nismo imali svoju državu, treba ju reafirmirati i na njoj graditi suvremenu hrvatsku političku ideju i državnost.

Nema mogućnosti formirati i osmisliti hrvatsku modernu političku misao, ni politiku, bez duboke veze s najširim smislom kršćanske kulture i tradicije

O tome i čitavom nizu drugih pitanja pronađite odgovore u zanimljivom i poučnom razgovoru s vrhunskim politologom Jurom Vujićem u PODCASTU VELEBIT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Škorić: Nećemo i ne smijemo postati ‘hot-spot’ za migrante, granicu treba očuvati po svaku cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik splitskog HDZ-a komentirao je migrantsku krizu i aktualna događanja u vrhu države:

S predsjednikom splitskog HDZ-a Petrom Škorićem smo porazgovarali o temi ilegalnih imigranata, koja u zadnje vrijeme plijeni interes hrvatske javnosti, piše Dalmacija danas.hr

Događa li se, po vašem mišljenju, u Hrvatskoj (Dalmaciji) migrantska kriza?

– U Hrvatskoj, s naglaskom na Dalmaciju, je sigurno u tijeku krizna situacija zbog velikog broja migranata s bliskog istoka s druge strane granice. To predstavlja realnu i veliku prijetnju za sigurnost naših ljudi, a predstavlja i kršenje zakona oprelasku hrvatske granice. Samo radi velikih napora policije i nadležnih službi ova kriza se drži pod kontrolom. Definitivno se radi o krizi i realnoj prijetnji po sigurnosti, to nije upitno, a nadam se da neće sve prerasti na razinu izravne opasnosti.

Je li djelomična histerija u javnosti opravdana?

– Ne smatram da se radi o histeriji već o strahu koji je opravdan i razuman. Cijela situacija ulijeva strah, nesigurnost i osjećaj nemoći za naše građane. Moramo se baviti uzrokom tog straha i rješavati ga, a ne taj strah banalizirati lijepeći razne etikete što rade brojne udruge civilnog društva i pojedini političari, kao da se to događa nekom drugom daleko od Hrvatske.

Migrante sve češće viđamo u samoj Dalmaciji. Trebamo li se brinuti?

– Kao što sam rekao, zabrinutost je opravdana, ali policija i naše nadležne službe drže situaciju pod kontrolom i sigurnost naših građana nije ugrožena. Činjenica je da će pojačanjem pritiska na granici takvih slučajeva biti sve više. Upravo zato se treba raditi na sveobuhvatnom i trajnom rješenju i ne smije se čekati da ovaj problem preraste na novu razinu. Jer tada će biti prekasno za bilo kakvu reakciju.

Što vidite kao rješenje ove situacije?

– Uzroci ove krize nisu jednostavni ni jednolični i jednako tako rješenje ove krize nije jednostavno i iziskuje kompromis cijele Europe, pa i šire. Što se tiče Hrvatske, trebamo ostati jasni, rezolutni i nepokolebljivi u stavu da ne smijemo i nećemo postati nikakav „hot-spot“ za migrante i da se naša granica treba očuvati pod svaku cijenu. Dužnost državne vlasti i snaga sigurnosti je u prvom redu očuvanje nacionalne sigurnosti i sigurnosti svih naših građana. Sva sredstva i sve snage koje Hrvatska ima trebaju biti na raspolaganju, a pri tome mislim i na Hrvatsku vojsku. Jednako tako Hrvatskoj nije u interesu da migrantski „hot spot“ bude niti nekoliko kilometara od naše granice već da se migrantska kriza rješava u korijenu.

U tijeku je otvoreni sukob Vlade i predsjednice RH, a povod je Marakeška deklaracija. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

– Smatram da među najodgovornijim osobama u državi ne smiju postojati neusklađeni stavovi oko tako važnih pitanja. To nije u interesu građana a na kraju krajeva ni u njihovom osobnom interesu, te se nadam da će takva praksa prestati. Što se tiče Marakeške deklaracije koja će se donijeti na međunarodnoj konferenciji koja predstoji, ona neće biti obvezujući dokument već dokument deklaratorne naravi, ali njezin značaj se ne smije ni podcijeniti. Naravno da Hrvatska mora sjediti za stolom sa svim ostalim zemljama u cilju rješavanja ove i svih budućih kriza sličnog karaktera, ali takvi sastanci za posljedicu nipošto ne smiju imati ublažavanje naših nacionalnih zakona, važećih pravnih definicija ni bilo kakvo olakšavanje ulazaka u našu zemlju od strane migranata. Naš nacionalni zakon i svi pravni propisi koji su u Hrvatskoj trenutno na snazi trebaju ostati jedini pravni izvor. Izmjena će naravno morati biti, ali one moraju ići isključivo u interesu još većeg i jačeg očuvanja naše granice i zaštite naših ljudi od ilegalnih ulazaka u zemlju. Trebamo razmotriti i razloge povlačenja određenog broja naših zapadnih saveznika iz te međunarodne konferencije i iz toga izvući pouke i zaključke. Trebamo se svaki dan prisjetiti činjenice kako Hrvatska i njezine snage sigurnosti čuvaju jugoistočnu granicu Europske unije i tu zadaću moramo obavljati odgovorno, savjesno, beziznimno i beskompromisno u interesu Hrvatske i cijele EU.

Može li dio migrantske populacije riješiti kronični nedostatak radnih mjesta u Hrvatskoj, a osobito u turizmu ljeti?

– To su navodi koje sve češće čujemo od raznih organizacija i pojedinaca koji se vole kititi epitetima „liberala“ i „progresivaca“. Takvi navodi su neozbiljni i deplasirani. Kronični nedostatak radnika se može rješavati strateški državnom politikom koja će ići snažnom demografskom oporavku, prema dodatnom poreznom rasterećenju, pojednostavljenju poreznih i drugih propisa, kao i drugim gospodarskim potezima kojima ćemo potaknuti naše mlade da ostanu u svojoj zemlji u kojoj će moći dostojno živjeti.

Dalmacija danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari