Pratite nas

Pregled

Szijjarto: Mađari veoma cijene Hrvate i vole Hrvatsku

Objavljeno

na

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u četvrtak je, prilikom otvaranja novog mađarskog veleposlanstva u Zagrebu, poručio kako su mnogi “ponižavali i s visoka gledali” na srednjoeuropske narode koji su danas motor razvoja EU-a, zbog čega je važno i dodatno jačati zajedništvo i suradnju između Mađarske i Hrvatske.

Szijjarto je stigao u Zagreb kako bi otvorio novu zgradu mađarskog veleposlanstva na Jabukovcu, a posjet je iskoristio i za suret s premijerom Andrejom Plenkovićem, predsjednicom Kolindom Grabar- Kitarović i ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić.

“Znamo da EU, europska kultura, identitet i sigurnost stoje pred velikim izazovima i upravo zbog toga je iz Mađarske dobro vidjeti da i u našem južnom susjedstvu živi jedan ponosan narod koji želi sačuvati svoj identitet i neće se odreći svojih kršćanskih vrijednosti”, rekao je pred novim veleposlanstvom mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine iz redova Fidesza, stranke premijera Viktora Orbana.

“Mnogi su ponižavali i gledali s visoka na nas u srednjoj Europi, a zapravo smo postali motorom razvoja EU-a, a da bi se taj skok dogodio trebalo je razumijeti da je bolje surađivati nego se razilaziti”, rekao je Szijjarto i naglasio kako Budimpešta smatra Zagreb “saveznikom, prijateljem i dobrim susjedom”.

“Nećemo zaboraviti ni da su usred najvećih napada iz Europskog parlamenta hrvatski zastupnici iz redova HDZ-a stali uz Mađarsku i zbog toga bih ovdje htio zahvaliti ministrici Pejčinović Burić i hrvatskoj vladi”, dodao je.

Europski parlament u rujnu prošle godine usvojio je izvješće kojim je Europsko vijeće pozvano da utvrdi da Mađarska zbog ugrožavanja demokratskih sloboda i ugrožavanja temeljnih prava teško krši vrijednosti na kojima se temelji EU. Protiv usvajanja je glasalo pet hrvatskih eurozastupnica – Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Željana Zovko, Marijana Petir i Ruža Tomašić.

Szijjarto je u Zagrebu istaknuo kako Mađari “veoma cijene Hrvate i vole Hrvatsku”, a da je dokaz za to 600 tisuća Mađara koji su prošle godine ljetovali na hrvatskoj obali i donijeli zaradu od 400 milijuna eura.

Podsjetio je i kako je Hrvatska na prvom mjestu mađarskih inozemnih investicija.

Ministrica Pejčinović Burić rekla je kako je trgovinska razmjena dviju država u stalnom porastu, pa je 2017. iznosila 2,1 milijarde, 2018. godine 2,3 milijarde eura.

Ministri su zaključili i kako dvije države gaje odličnu suradnju i na području nacionalnih manjina, u znanstvenoj, obrambenoj, prekograničnoj te kulturnoj suradnji koja će se iduće godine, tijekom hrvatskog presjedanja Europskom unijom, pokazati i zajedničkom izložbom u budimpeštanskom Nacionalnom muzeju i Klovićevim dvorima o povijesnim vezama dvaju naroda.

Foto: Hina

(Hina)

 

Orban: Postigli smo rekordnu pobjedu s rekordnom izlaznošću

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tim znanstvenika na pragu revolucionarnog otkrića: Korak smo bliže univerzalnom lijeku za sve vrste raka!

Objavljeno

na

Objavio

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Cardiffu otkrio je metodu kojom se mogu uništiti sve vrste karcinoma prostate, dojke, pluća i drugih vrsta raka, piše BBC.

Otkriće je objavljeno u posljednjem broju časopisa Nature Immunology. Metoda još nije testirana na pacijentima, ali znanstvenici tvrde kako ima “ogroman potencijal”.

Naš imunološki sustav prirodna je obrana našeg tijela od infekcija, ali također napada i stanice raka. U krvi je pronađena takozvana T-stanica, koja, navode znanstvenici, može “skenirati tijelo” i procijeniti postoji li prijetnja zdravlju koju je potrebno eliminirati. Mogu se koristiti i za napade na širok spektar karcinoma.

Na ovaj način postoji mogućnost liječenja svakog pacijenta. Nitko prije nije vjerovao da je to moguće, da bi jedna T- stanica mogla uništiti mnoge vrste raka, rekao je prof. Andrew Sewell za BBC.

Zamisao je da se od pacijenta oboljelog od raka uzme uzorak krvi. Njegove T-stanice potom bi se genetski modificirale i reprogramirale tako da same naprave receptor za otkrivanje raka. Takve stanice bi se uzgajale u laboratoriju i zatim ubrizgavale u pacijente, što je isti postupak koji se koristi i u CAR-T terapijama. Istraživanje je dosad testirano samo na životinjama i na stanicama u laboratoriju, te tek treba proći testiranje na ljudima.

Lucia Mori i Gennaro De Libero sa Sveučilišta u Baselu u Švicarskoj rekli su da istraživanje ima “veliki potencijal”, ali da je u preranoj fazi da bi moglo reći da će djelovati kod svih vrsta karcinoma.

– Izuzetno smo uzbuđeni zbog imunoloških funkcija T-stanice, rekli su.

Daniel Davis, profesor imunologije na Sveučilištu u Manchesteru, rekao je: “Trenutno su to tek temeljna istraživanja i nisu blizu stvarnim lijekovima za pacijente.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Davor Domazet Lošo: Film ‘General’ je važan, prvi se put pokušala pojasniti cijela bit Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Čak 74.585 gledatelja pohrlilo je prošle godine u kina kako bi pogledalo “Generala”. Po tom je kriteriju ova saga o životu Ante Gotovine neupitno domaći filmski naslov godine.

Ovaj film s istoimenom serijom koja je svojevrsna njegova produžena verzija, na tronu je i po cijeni produkcije; u njega je ulupano čak 20 milijuna kuna samo iz javnih izvora. Najskuplji je to filmski projekt ne samo u prošloj godini nego i u hrvatskoj povijesti, piše Jutarnji list

Za njegovu realizaciju, osim novca, trebalo je i vremena – životni je to projekt Antuna Vrdoljaka, koji ga je pripremao više od deset godina. Sa 88 godina, “Generalom” se, kažu, oprostio od režiranja.

Kritika i publika nisu mu naklonjene. Iako je već prošlo vremena od premijere filma, u Puli, simbolično zakazanoj na Dan domovinske zahvalnosti, reakcije ne prestaju jer se ponedjeljkom uvečer još emitiraju epizode serije.

Malo je reći da u tom udarnom terminu, u kojem se serija na HRT-u prikazuje s nekoliko minuta razlike na dva kanala (s tim da je na jednom prilagođena slijepima i slabovidnima), društvene mreže gore. Zamjerki je bezbroj.

Promašeni senzibiliteti karaktera likova, izostanak događaja koji su bili ključni za razvoj života likova, nejasnoće o tome tko je u filmu tko, vremenska skakanja u kojima se neki glumci mijenjaju dok neki ostaju isti iako su prošli kroz isti period, krivi naglasci, izlizani dijalozi, neuvjerljivi monolozi, izostanak bilo koje vrste specijalnih efekata iako se radi o ratnom filmu…

Popis apsurda ide do toga da se neki pitaju je li cijeli projekt, zapravo, jedna velika ekstravagantno skupa parodija.

No, na stranu kritika i publika, o “Generalu” smo odlučili pitati one koji su u njega bili najdirektnije uključeni: ljude po kojima su nastali likovi te glumce koji su ih utjelovili. Reakcije su različite.

DAVOR DOMAZET LOŠO, umirovljeni admiral (glumi ga Tarik Filipović)

– Znam da ima onih koji napadaju projekt. Onih koji kažu da je u filmskom izričaju, scenariju i režiji on mogao biti bolji. Takvi pronalaze greške poput ruksaka koji je proizveden u 2009., a u seriji se pojavljuje u 1993. godini ili, pak, bočice Jane, koja tada također nije postojala.

No, smatram da je ‘General’ ipak važan. Prvi se put pokušala pojasniti cijela bit; a to je da je Domovinski rat bio obrambeni i najčišći rat, koji je spriječio genocid u Bosni i Hercegovini – kazuje Lošo u razgovoru za Jutarnji list.

Često ga, priča, na ulici zaustave pa pitaju jesu li se neki od ekraniziranih događaja doista tako odvijali. On im kaže da jesu, ali naglašava i da “General” nije dokumentarac.

Štoviše, njegova je igrana dimenzija vrlo izražena.

– Ono što se filmu može zamjeriti je to što nema dinamiku. Danas se filmovi drugačije snimaju. Prošla su vremena usporedne radnje i dugih dijaloga, a toga je u ‘Generalu’ puno – ocijenio je.

Naslovna uloga koju igra Goran Višnjić je, smatra Lošo, previše holivudska.

NEDOSTATAK TEMPA I DINAMIKE

– Filmski izričaj ne treba nužno slijediti želju za time da glumac fizički nalikuje na stvarnu osobu, nego da oslika njezin karakter. Mislim da je to ovdje izostalo. Gotovini su dodijeljeni brojni monolozi i dijalozi koje on nikada ne bi izgovorio.

On je bio operativni časnik, provodio je planove i zamisli nekoga tko je iznad njega. On je ratnik i trebalo ga je tako prikazati, a ne mu dati duge monologe. To je kompletno izvan njegova habitusa i karaktera – smatra.

Bit nije pogođena, smatra, ni u slučajevima sporednih likova, među kojima je i njegov.

– Do izražaja nije toliko došla bit pozicije admirala. Bio sam na svim bojištima kao načelnik obavještajne službe. Moje je bilo misliti i prosuditi koje su namjere protivničke strane – kaže Lošo.

Otkriva nam da ga je prije snimanja filma kontaktirao i glumac Tarik Filipović, koji ga je glumio.

– Rekao sam mu da glumi onako kako on misli da je najbolje. Jedino što sam posebno zamolio je da obavezno nosi brkove, koji su moj zaštitni znak. Nisam bio vidio scenarij, pa je naš dogovor bio jednostavan, a to je da Tarik napravi svoj posao – kaže Lošo.

Komunicirali su, priča, i nakon premijere filma i serije.

– Neki su rekli da je Tarik loše glumio, pa sam mu ja rekao da se ne obazire na takve ljude. Uvijek ima onih koji nisu dobronamjerni, koji su, da ne kažem, zločesti – kaže nam.

Iako Lošo filmu zamjera nedostatak tempa i dinamike, ne smetaju mu dramatične izjave, zamišljeni pogledi u daljinu, divljenja ljepoti mora u gotovo svakoj epizodi i druge slične situacije.

RAT STVARA MELODRAME

– Mora biti malo melodrame, po meni je dobro da je ima. Danas je u svijetu previše nasilja, okrutnosti i sirovosti, tako da je ovo dobar odmak. Slično se vidi i u najboljem hrvatskom filmu, ‘Tko pjeva, zlo ne misli’.

Rat nije samo pucanje, nitko ne stvara toliko melodrame kao rat. U ratu nastaju najbolje ljubavne priče – kaže Domazet.

U konačnici, zaključuje da ‘Generala’ smatra hvalevrijednim potezom unatoč manjkavostima.

– Dobro je da se vidi cjelovitost rata. Domovinskom se ratu svašta pripisuje, a ovdje se vidi da je etika ratovanja bila važna. Na samoj Oluji je primijenjena etika najvišeg stupnja jer su postojali koridori kroz koje su ljudi mogli izaći.

Spašavali su se srpski životi. Takve je stvari važno pokazati iako je film zanatski mogao bolje- kaže.

TOMO MEDVED, ministar branitelja, glumi ga BORIS BARUKČIĆ.

U “Generalu” se pojavljuje i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske te aktualni ministar branitelja Tomo Medved, čiji lik tumači mladi glumac Boris Barukčić.

Nekadašnji general Medved je jedan od rijetkih likova kojima se u filmu i seriji eksplicitno iznosi puno ime i prezime, što je mnoge začudilo s obzirom na to da se velikom broju likova ime niti ne zna.

Njegovu će ekranizaciju većina pamtiti po izjavi “Ja sam Medved, nisam rak”.

Ministar nam kaže da smatra da je iznimno važno snimati filmove s tematikom Domovinskog rata te tako “prenijeti na mlade naraštaje istinu o njemu”.

– Iznimno je zahtjevno snimati film o akterima koji su živi i koji su svjedoci tog vremena. Tematika Domovinskog rata vrlo je složena i iznimno ju je teško sažeti u nekoliko epizoda, odnosno u film, jer su svaki dan u ratu i svaki zasebni događaj imali neko značenje.

Nemoguće je sažeti sve bitne detalje i zadovoljiti očekivanja svih sudionika u ratu, branitelja – kaže nam ministar Medved.

I sam je u skupini onih kojima filmom nisu ispunjena sva očekivanja.

TUĐMANOVA NEPROCJENJIVA ULOGA

– U ‘Generalu’ nije prikazana cjelovita organizacija obrane u Domovinskom ratu, počevši od pozicije i uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila neprocjenjiva. Slično je i s ministrom obrane Gojkom Šuškom.

Kroz njih bi se postigla jasna slika o složenosti cijele bojišnice, odnosno svih parametara koji su specifični za to vrijeme i Domovinski rat, koji se istodobno, a različitim intenzitetom odvijao na svim bojišnicama – kaže ministar Medved.

On, kaže, ne bi komentirao dramaturški dio “Generala”, nego je koncentriran na “bitke, događaje i odluke”.

Ipak, smatra da, kada je riječ o njegovu liku, nije dovoljno komunicirao s glumcem Barukčićem.

– Čuli smo se, ali, nažalost, u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je bolja priprema mogla dovesti do boljeg i jasnijeg prikaza aktivnosti tog vremena. Moglo se to i kvalitetnije odraditi.

Tako je i kod Gotovinina lika, kao i kod ostalih uloga. Da je tijekom pripreme scenarija bilo više konzultacija, vjerujem da bi se postigli i bolji učinci – kaže ministar dodajući da nipošto ne želi negativno kritizirati projekt.

– Svjestan sam da je scenarijem igranog filma jako teško vjerodostojno prenijeti događaje – zaključuje.

Kontaktirali smo i mladoga glumca Borisa  Barukčića, koji je u “Generalu” glumio ministra Medveda. Iako mu je ovo bio produkcijski najveći projekt na kojem je dosad bio angažiran, glumac je, vrlo neobično, u potpunosti odbio za javnost govoriti o vlastitoj ulozi.

Davor Domazet Lošo: Ugroza dolazi od migranata čiju je krizu izazvala anglosaksonska geopolitika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari