Pratite nas

Reagiranja

TAJNIŠTVO HNiP-a: Što i tko stoji iza pokušaja uništenja HNiP-a

Objavljeno

na

Kako dio javnosti već zna, skupina članova HNiP-a s Katjom Kušec, Hrvojem Juvančićem i Ivanom Hrstićem na čelu, je objavila na web stranici HNiP-a da su trojica od petorice članova Tajništva opozvani sa svojih funkcija. S tim u svezi Tajništvo u sastavu Marko Ljubić, Jure Vujić i Marko Jurič javnost obavještava o stvarnom stanju i događajima u HNiP-u:

Izravni povod za nezakonitu akciju opoziva bio je zaključak Tajništva da se zbog očitih i namjernih teških statutarnih neregularnosti u radu HNiP-a, grozničavoga odbijanja svakoga razumnoga prijedloga, pokrene procedura upravnoga postupka i nadzora nad radom HNiP-a, ali i financijske kontrole Ministarstva financija. Teške neregularnosti i posve nerazumno javno ponašanje Kušec i Juvančića bili su izravni povod članovima Tajništva, ali i mnogi drugim članovima HNiP-a za nezavisno državno ispitivanje mogućih financijskih manipulacija i zlouporaba, kao mogućega razloga takvoga ponašanja. Tajništvo se rukovodilo stavom da su u odnosima potpunoga nepovjerenja, novi izbori i potpuni nadzor nad svim poslovima HNiP-a temeljni prag s kojega se mora poći u izgradnju zdrave udruge, bez prethodnih sumnji i nejasnoća.

Objava toga zaključka bila je pokretač kampanje opoziva.

Opoziv na koji se pozivaju Kušec, Juvančić i Hrstić je proizvod inženjeringa i samo nastavak odavno očitih i standardnih podzemnih aktivnosti Kušec i Juvančića, koje s pozicije predsjednika Nadzornog odbora pokriva Ivan Hrstić. Oni su više od dva mjeseca namjerno opstruirali rad Tajništva, jedinoga legalnoga izvršnoga organa HNiP-a, s petoro na Skupštini izabranih članova na najvažnijim funkcijama.

Razlozi za sumnju na parapolitičke utjecaje na HNiP preko Kušec, Juvančića i Hrstića

U HNiP-u su pravila ponašanja postale cenzure komunikacije, isključivanje neistomišljenika, prijetnje s legalne adrese udruge članovima, bezobrazluk i prostakluk rijetko viđen i u kavanskoj komunikaciji. Iza svega toga je u pravilu bio potpis Hrvoja Juvančića, ali i eksplicitna potpora Katje Kušec. Na žalost, usprkos razumnim upozorenjima članova Tajništva, ali i nekolicine uglednih članova HNiP-a, da se s takvim ponašanjem mora odmah prekinuti i uvesti red u funkcioniranje HNiP-a, Kušec i Juvančić se na to nisu obazirali i nastavljali su s cenzurom koja se širila na sve veći broj članova HNiP-a, blokadom komunikacije, prijetnjama, javnim sramoćenjem HNiP-a pred državnim i društvenim institucijama i ukratko namjernim uništenjem samih integrativnih temelja udruge. U svim tim aktivnostima i teškim kršenjima elementarnih staturanih i cilivizacijskih normi podržavali su ih nekolicina članova HNiP-a, te Nadzorni odbor na čelu s Ivanom Hrstićem.

O svemu tome postoje desetine očitih, pisanih dokaza i dokumenata, za koje znaju svi članovi HNiP-a.

Suočen s takvim razvojem situacije koju su diktirali Juvančić i Kušec, potpredsjednik Ljubić je u dogovoru s Vujićem i Juričem predložio i zatražio sazivanje izvanredne izborne skupštine HNiP-a uz trenutne ostavke svih petoro članova Tajništva, te imenovanje trojice članova povjerenstva koji bi objektivno, proceduralno korektno i izvan sukoba organizirali održavanje Skupštine. Bilo je vidljivo da je blokirano regularno upravljanje HNiP-om, pa je jedini način nadilaženje te krize bilo – sazivanje izborne Skupštine i državna provjera zakonitosti rada i financijskoga poslovanja HNiP-a.

Međutim, tu inicijativu su odbili Kušec, Juvančić, Hrstić i nekolicina članova HNiP-a koji su u raspravama ignorirali sve racionalne razloge i činjenice, a Kušec i Juvančić otvoreno su započeli vrlo prljavu kampanju protiv Ljubića, Vujića i Juriča, te svakoga tko bi se pokušao racionalno postaviti prema vidljvim problemima. Ta kampanja je eksplodirala nakon što je Kušec na sjednici Tajništva otvoreno iznijela navodnu poruku ministrice Nine Obuljen o ekstremistima u HNiP-u, iza koga je uslijedilo sramno i potpuno nelegalno povlačenje kandidature Marka Ljubića za vanjskoga člana Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Sabora Republike Hrvatske, te otvorena najava diferencijacija i čistiki u udruzi praktičnim postupcima koje smo već naveli.

Ta kampanja je dobila osmišljene obrise nakon niza sličnih postupaka tjekom posljednjih mjeseci, pogotovo nakon Juvančićeva poziva Juriču i Vujiću da daju ostavke na mjesta u Tajništvu, pri čemu je za difamaciju Jure Vujića otvoreno koristio krivotvorine i laži s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i sličnih koji godinama u ljevičarskim medijima nasrću na Vujića, a Juriča je zajedno s Hrstićem pokušavao difamirati navodnim ekstremizmom.

Nažalost puno je indicija da sve ovo što su radili Kušec, Juvančić uz neposrednu ili naknadnu pomoć Ivana Hrstića nije bilo samo plod neracionalnoga ponašanja, nekakvoga osobnoga inata ili destruktivnosti, nego da se iza svega kriju podzemni parapolitički signali.

Uznemirujuća indikacija i vremenska podudarnost s Pupovčevom kampanjom

Vrlo je indikativno da su sukobi eskalirali neposredno nakon objave Biltena 10, Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca, u kojemu su sva trojica osporenih članova Tajništva poimenice navedeni kao propagatori navodne mržnje i ekstremisti, te uz njih gotovo svi najugledniji članovi HNiP-a, u skupini od pedesetak uglednih novinara snažnog suverenističkog profila, te svi takvi mediji počevši od HKV-a, Naroda, Hrvatskog tjednika, Dnevno, Direktno, Bujice, Z1, te čitavoga niza manjih suverenističkih portala i autora u mainstream medijima, od Šole, Jovića, Dujmovića do znanstvenika koji su se povremeno pojavlivali svojim prilozima i raspravama. Ako uz to naglasimo da su Kušec i Juvančić mjesecima prije ovoga odbijali svaku pomisao uređene prirodne suradnje s tim medijima, sve postaje puno jasnije i ozbiljnije.

Dodatana eksplozija odnosa i prekid svih komunikacijskih kanala u HNiP-u nastao je kad je Marko Jurič vrlo argumentirano zatražio očitovanje HNiP-a o djelovanju N1 televizije, na što je Hrstić pokrenuo žestoku kampanju, kojoj su se pridružili Kušec, Juvančić i skupina od tridesetak članova HNIP-a, uglavnom s HRT-a.

Sramna subverzija na Velike dane pred Uskrs

Kao konačan epilog pokušaja eliminiranja većine iz Tajništva, a bez ikakve stvarne osnove i razloga, Juvančić i Kušec su danima uoči Uskrsa prikupljali potpise i agitirali na HRT-u za opoziv Ljubića, Vujića i Juriča s funkcija, što je rezultiralo i sramnom preduskrsnosm akcijom koju su i simbolički mračno proveli u noći između Velikoga četvrtka na Veliki Petak, te na Veliku subotu objavili rezultate o uspješno obavljenoj smjeni trojice članova Tajništa, pri čemu su zatajili javnosti da su za smjenu glasovali isti ljudi koji su svojim pismima tražili opoziv od Hrstića i Nadzornoga odobra, koristeći pri tome svi isto obrazloženje napisano u Juvančićevoj kuhinji, a da se izuzev dva, tri čovjeka koji su bili protiv toga, nitko od velike većine članova tome nije odazvao.

Evo toga obrazloženja :„Da su (misli se na Ljubića, Juriča i Vujića) svojim djelovanjem narušavali međuljudske i profesionalne odnose, unosili razdor u udrugu te svojim ponašanjem nepotrebno doprinijeli nefunkcionalnosti Tajništva te blokiranju normalnog djelovanja cijele udruge“. 

Tko se sjeća, ili tko je čitao bilo kada način obračuna i modele zloćudnih partijskih diferencijacija i čistki u komunističkom razdoblju, svaka od ovih navoda i riječi će ga potpuno vjerno podsjetiti na to. Nema ničega, izuzev fraza i potpuno praznih kavilifakacija i gomile laži, o čemu svjedoči prethodno navedena kronologija događaja.

To je kronologija događaja i površinski razlozi krize.

A stvarni razlozi su ovo:

– HNiP ni nakon dvije godine nema nikakav program rada niti platformu djelovanja, koju je obavezan imati i prema odredbama Statuta, ali i prema odredbama Zakona o udrugama. Nigdje nikada nije bio javno dostupan Satut, niti je javno dostupna brojnost članstva udruge, a o prijemu novih članova usprkos staturanim odredbama, praktično samoproglašenim diskrecijskim pravom odlučuje Juvančić

– Katja Kušec i Hrvoje Juvančić su bez ikakvoga obrazloženja odbili ponudu svijetski ugledne njemačke zaklade Konrad Adenauer, koja se u Hrvatskoj percipira kao politički desna, s besplatnim sedmodnevnim studijskim putovanjem za jednoga člana  HNiP-a u Berlin radi razmjene iskustava, ostvarivanja suradnje sa srodnim njemačkim cehovskim udruženjima i institucijama. To su i prikrili pred članstvom HNiP-a.

Kušec i Juvančić bez ikakve rasprave i obrazloženja, među ostalim, odbijali su slijedeće: 

– odbili su reagirati na medijsku kampanju protiv hrvatske predsjednice,

– nakon što su prije tri mjeseca uveli cenzuru i potpuno onemogućili grupnu e-komunikaciju članova HNiP-a, odbili su vratiti nesmetano komuniciranje unutar grupe HNiP-a i dalje svjesno provodeći cenzuru; jedini administrator web-stranice i grupne e-komunikacije bio je i ostao Hrvoje Juvančić,

– odbijali su svaki pokušaj da se administratorske ovlasti iz tehničkih razloga daju i, primjerice, članici HNiP-a Smiljani Škugor, koju je upravo Kušec predložila kao riješenje Juvančićeve samovolje

– odbili su reagirati na sramni Bilten 10 i otvorenu međunarodnu tjeralicu protiv najuglednijih članova HNiP-a i desetine uglednih novinara i medija koju deset godina za redom uz potporu Republike Hrvatske i grada Zagreba provodi SNV Milorada Pupovca,

– Odbili su reagirati na sramotni necivilizacijski postupak Zorana Šprajca koji je s televizijskoga ekrana žrtve komunističkog terora u Zagrebu u svibnju 1945. godine nazvao kvislinzima i narodnim izdajnicima, poručujići da je zločin protiv hrvatskoga naroda bio opravdan

– odbili su reagirati na zataškavanje rezultata istrage o navodnom atentatu na Lekovića,

– odbili su reagirati na kampanju Novosti i HND-a protiv Željke Markić i udruge UiO,

– odbili su bilo kakav vid aktivnosti, inicijativa ili javnih rasprava o stanju na HRT-u i HINA-i, pogotovo o izboru glavnog ravnatelja HRT-a ,

– odbili su otvoriti javnu raspravu o statusu i legalnosti djelovanja N1 televizije,

– odbili su zatražiti od rukovodstva HRT-a javnu informaciju o tome koliko bivših propagandista tzv. Republike Srpske Krajine danas radi u sustavu HRT-a,

– odbili su nekoliko pripremljenih pokušaja suradnje s uglednim hrvatskim iseljenicima i zajednicama radi povezivanja HNiP-a s cehovskim srodnim udrugama u nekolicini zemlja. 

Iz svega vidljivoga nema nikakve sumnje da su Kušec, Juvančić i Hrstić nelegitimno i nelegalno HNiP pokušali usmjeriti u nešto što je potpuno suprotno njegovim deklariranim osnivačkim ciljevima potpuno prihvaćajući standardizaciju pravila ponašanja u medijskome prostoru koju je proglasio Milorad Pupovac u svome biltenu.

Taj pokušaj se najbolje vidi u riječima Katje Kušec koje je navodno izrekla ministrica Nina Obuljen, ali i pogotovo u zadnjemu obraćanju članstvu u kojem je s prijezirom odbila sastanak Tajništva u prostorijama Zbora udruga ratnih veterana, s naglaskom upravo na mjesto održavanja sastanka.

To su stvarni razlozi sukoba u HNiP- u i to hrvatska javnost mora znati.

Stoga je Tajništvo uz informaciju javnosti odlučilo zatražiti i upravnu intervenciju hrvatskih institucija i financijsku reviziju, a posebnim proglasom će se narednih dana obratiti svim hrvatskim novinarima i publicistima, uglednim članovima HNiP-a, ali i svima koji mogu pomoći pristupanjem HNiP-u preko sekcije Antun Gustav Matoš, da se HNiP obrani od ovoga podmukloga nasrtaja, te uspije pozicionirati i izrasti u moćnu nacionalnu udrugu hrvatskih novinara i publicista, s ciljem reafirmacije hrvatskoga novinarstva nasuprot zastrašujućem trenutnom stanju.

 

Marko Ljubić, potpredsjednik HNiP-a

Jure Vujić, predsjednik Etičkog foruma HNiP-a

Marko Jurič, član tajništva HNiP-a

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Predsjednica: Država koja ne može omogućiti presudu u primjerenom roku ima ozbiljan problem

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u nedjelju je na svom facebook profilu poručila da država koja “nije u stanju stvoriti uvjete da se presuda za brutalno nasilje nad ženom donese u primjerenom roku” ima ozbiljan problem.

“Država koja nije u stanju stvoriti uvjete da se presuda za brutalno nasilje nad ženom donese u primjerenom roku i u kojoj ne postoje zaštitni mehanizmi da se spriječi manipuliranje proceduralnim pravilima, ima ozbiljan problem.

I ne, ovo nije pritisak na pravosuđe, nego izraz ogorčenja žene i majke”, poručila je predsjednica Republike, aludirajući na slučaj nasilnika Darka Kovačevića, zvanog Daruvarac, koji je pretukao i teško ozlijedio 18-godišnju Zadranku, a na slobodu je pušten zbog isteka maksimalnog pritvorskog roka od šest mjeseci.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ranije je u nedjelju zbog tog slučaja razgovarao s predsjednicima zadarskih sudova i državnog odvjetništva te je najavio i izmjene Zakona o kaznenom postupku te implementaciju novih direktiva EU kako bi se u sličnim slučajevima ubuduće “unaprijedili pravni okviri”.

Kovačević koji je ljetos brutalno pretukao 18-godišnju djevojku u petak je izašao na slobodu nakon što se njegovi branitelji nisu pojavili na sudskom ročištu pa nije bilo uvjeta za održavanje rasprave, a istekao je i maksimalni rok od šest mjeseci zadržavanja u pritvoru. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

MUP: Navode o ‘protjerivanju stotine migranata’ odlučno odbacujemo

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski MUP oglasio se vezano uz objavljenu snimku nevladine organizacije Border Violence Monitoring o navodnom “protjerivanju” nezakonitih migranata iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Priopćenje MUP-a prenosimo u cijelosti:

“Kao i u prijašnjim slučajevima kada je postojala mogućnost provjere, Ministarstvo unutarnjih poslova RH provjerilo je lokacije na kojoj je nastala snimka, kao i postupanja hrvatske policije. Utvrđeno je da se radi o zakonitom postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti s Bosnom i Hercegovinom, a na području Policijske uprave ličko-senjske.

Ne radi se o „protjerivanju stotina migranata u BiH“ već o postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti na zelenoj granici i primjeni instituta odvraćanja. Institut odvraćanja je propisan člankom 13. Zakonika o schengenskim granicama i primjenjiv je na područje između dva granična prijelaza otvorena za međunarodni promet, u ovom slučaju između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Radi se o zakonitoj mjeri koju na raspolaganju imaju granične policije europskih država i primjenjuju ga prema osobama koje nezakonito, mimo graničnih prijelaza, pokušavaju ući na njihov teritorij.

Naglašavamo bitnu razliku između instituta „odvraćanja“ koji je propisan spomenutim Zakonikom o schengenskim granicama i “protjerivanja” koje je propisano Zakonom o strancima, a o čemu se u ovom slučaju ne radi.

Još jednom ističemo, da hrvatska policija postupa isključivo u skladu sa pozitivnim propisima uz uvažavanje svih visokih standarda temeljnih ljudskih prava i navode o „protjerivanju stotine migranata“ odlučno odbacujemo”, kažu iz MUP-a.

“Nekontroliran ulazak većeg broja osoba u Republiku Hrvatsku istu bi pretvorio u hot spot što Ministarstvo unutarnjih poslova ni u kom slučaju neće dopustiti već ćemo u zaštiti državne granice koristiti sve mjere i mehanizme koji su nam na raspolaganju temeljem nacionalnog i EU zakonodavstva. Pritom, pokušaj nezakonitog ulaska većeg broja osoba u Republiku Hrvatsku nameće i pitanje njihovog nekontroliranog izlaska iz Bosne i Hercegovine.

Još jednom apeliramo na sve organizacije. Ukoliko je cilj bilo koje nevladine organizacije ispitati postupanje hrvatske policije tada o relevantnim saznanjima policiju treba obavijestiti bez odgode, a kako bi se žurno mogle provesti sve mjere sukladno pravilima kriminalističke struke. Sve ostalo smatramo otvaranjem prostora za manipulacije i krivo interpretiranje okolnosti bilo kojeg događaja.

Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o eventualnoj primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava. Do sada u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima prekoračili primjenu ovlasti.

Napore koje hrvatska policija ulaže u sprječavanju ilegalnih i sekundarnih migracija i način na koji nadzire i štiti svoju granicu, a koja je ujedno i najduža vanjska granica Europske unije, na tragu su zaključaka relevantnih tijela Europske unije i prepoznati od strane članica EU koje su krajnje odredište ekonomskih migranata, a koje upravo zbog efikasnog rada hrvatske policije nisu izložene većem migrantskom priljevu.

Hrvatska policija ostaje ustrajna u zaštiti državne i EU granice, kao i u očuvanju sigurnosti svih hrvatskih i EU građana”, poručuje hrvatski MUP.

 

MUP apelira na organizacije: Informirajte migrante o pravilima zakonitog ulaska u RH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari