Pratite nas

Religija i Vjera

Talijanski arhitekti napravili skice za preuređenje prostora oko crkve u Međugorju

Objavljeno

na

Foto: Radiopostaja Mir Međugorje

Sadašnji izgled kompleksa oko crkve svetoga Jakova u poznatom hodočasničkom mjestu Međugorju u sljedećih godinu dana značajno će se izmijeniti, a napose će biti vidljive promjene na vanjskom dijelu iza crkve gdje će nastati gotovo nova crkva na otvorenome, piše Večernji list BiH

Radovi uskoro

Kako doznaje Večernji list, na poziv apostolskog vizitatora za Međugorje, nadbiskupa mons. Henryka Hosera, talijanski arhitekti, koji su boravili u ovome mjestu, skenirali su potrebe te su već ponudili moguća rješenja kako bi se osiguralo da vjernicima bude ponuđen prikladan prostor u slučaju vremenskih iskušenja, a radit će se i na tome da se usmjeri dolazak vjernika prema ovome pastoralnome kompleksu.

Naime, napravljene su skice kako natkriti sadašnji otvoreni dio iza crkve. Trenutačno je natkriven samo oltarski dio gdje se tijekom ljeta i toplijih dana služe misna slavlja, no ne i onaj dio gdje se nalaze vjernici.

Prema navodima upućenih, radovi će početi čim to dopuste vremenski uvjeti i izgradi se potrebna platforma koja bi zadovoljila sve zahtjeve. Pri tome se, prije svega, misli kako vjernike zaštiti od vrućine koja je u Međugorju tijekom ljeta velika, ali i od oborina u kišnim danima. Arhitektima veliko iskušenje predstavlja i zahtjev da se dolazak vjernika na mise i molitvu usmjeri prema dvama ulazima i izlazima.

Nakon rekonstrukcije neće biti moguće ući u ovaj dio kompleksa iz više pravaca, što je važno zbog organizacije svih sadržaja, ali i sigurnosnih razloga. Hoser je ranije najavio da će se omogućiti prostor za liturgijska slavlja, koji će biti natkriven i zadovoljiti sve klimatske uvjete. Ljeti po vrućini, a zimi po hladnoći. 
“Otvoreni trg, prostor vanjskog oltara koji ovdje imamo, ne štiti ljude koji sudjeluju na liturgijskim slavljima. Mislimo još sagraditi i kapelicu trajnog klanjanja. To je sad u pripravi”, rekao je nadbiskup Hoser.

Uz to, ovaj poljski nadbiskup najavio je i produbljivanje sadašnje međugorske misije koja je vezana uz vjernike hodočasnike. 
“Ne samo kateheze koje se nude hodočasnicima koji ovamo regularno dolaze, nego i kongresi, seminari, duhovne obnove… za različite staleže koje imamo, za svećenike, redovnike itd. To možemo svakako još poboljšati i naći najbolje prijedloge za one koje ćemo pozvati da vode takve duhovne programe, kao što su propovjednici, stručnjaci iz cijelog svijeta… Duhovne obnove vrlo su važan aspekt Međugorja”, objasnio je Hoser.

Crkva svetog Jakova nastala je 70-ih godina prošlog stoljeća, a kompleks oko nje dograđivao se nakon međugorskog fenomena koji se vezuje za ukazanje Gospe u ovome svjetski poznatome središtu. Papa Franjo imenovao je nadbiskupa Henryka Hosera potkraj svibnja prošle godine trajnim apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje na neodređeno vrijeme i na raspolaganju Svetoj Stolici.

Uspješna misija

Svrha poslanja apostolskog vizitatora je osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost.

Radi se o isključivo pastoralnoj službi koja se nastavlja na misiju posebnog izaslanika Svete Stolice za župu Međugorje, koja je bila povjerena mons. Hoseru u veljači prije dvije godine, a koju je on, također, uspješno dovršio. Brojni vjeruju da je ova odluka “prijelazno razdoblje” do donošenja konačnog suda Svete Stolice o vjerodostojnosti Gospinih ukazanja, piše Večernji list

 

Nadbiskup Hoser: Međugorje nema svoje značenje samo za ovaj dio Europe, nego i za cijeli svijet

 

 

 

Ivica Šola: Međugorje ne smije dijeliti Hrvate

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari