Pratite nas

BiH

Terorizam i dalje velika prijetnja: U BiH 20 izoliranih vehabijskih zajednica

Objavljeno

na

SIPA je, po dojavi Ministarstva unutarnjih poslova, češljala po Federaciji BiH i tražila potencijalne vehabijske zajednice. Iz SIPA-e nema službene potvrde, ali kako ATV neslužbeno doznaje otkriveno je oko 20 izoliranih vehabijskih zajednica.

Policija entiteta RS u stopu prati pripadnike svih radikalnih pokreta. Nema opuštanja kad je u pitanju terorizam u BiH, kažu u Ministarstvu unutarnjih poslova RS.

“Uvijek ima sigurnosno interesantnih osoba koje mi pratimo. Što se tiče inače stava Ministarstva unutarnjih poslova, mi još uvijek smatramo da postoji opasnost od terorizma u Bosni i Hercegovini. Operativno skupljamo informacije o pripadnicima selafijsko-vehabijske zajednice,” rekao je Darko Ćulum, direktor Policije entiteta RS.

Iako je Obavještajno sigurnosna agencija BiH počela više surađivati s MUP-om Republike Srpske, kad je u pitanju suradnja iz oblasti terorizma i nisu baš široke ruke, kaže Ćulum.

Stručnjaci smatraju da bi hitno trebalo promijeniti zakone u BiH i povećati zatvorske kazne za izvršitelje terorističkih djela. Rekord izrečene zatvorske kazne od 30 godina još drži Haris Čaušević.

Sud je Čauševićev napad na policijsku stanicu u Bugojnu okarakterizirao kao terorizam. pravomoćnom odlukom, u zatvoru će ukupno biti 35 godina. U ovom tjednu izrečena je kazna od ukupno šest i pol godina Maksimu Božiću i Edinu Hastoru, koji su kao pripadnici selefijskog pokreta planirali izvršiti terorističke napade na objekt SIPA-e.

Najviše kazni u trajanju od po godinu dana izrečeno je tijekom 2016. godine. To je znak, kaže Slobodan Župljanin, da sigurnosne službe moraju izvaditi glavu iz pijeska.

“S mizernim i smiješno malim kaznama vrlo teško će biti BiH boriti se s potencijalnim opasnostima od terorizma, tako da u tom smislu ključno pitanje treba biti na promjeni zakonskih propisa ali i na promjeni politike koja se vodi u pogledu kreiranja kvalitetnih strategija za borbu protiv terorizma,” kaže Slobodan Župljanin, stručnjak za sigurnost.

Na Interpolovoj tjeralici nalazi se 12 državljana BiH koji se dovode u vezu s terorizmom i ekstremizmom. Stručnjaci za sigurnost kažu da je veliki broj onih koji još nisu dospjeli na Interpolovu listu.

Terorizam ne prijeti samo od državljana BiH nego i od migranata koji nekontrolirano ulaze u državu. Dolaze iz islamskih država, a neki od njih su sudjelovali i u vojnim akcijama i operacijama i u određenim terorističkim djelima na drugim prostorima. /HMS/

 

Tri državljanina BiH pod istragom Njemačke zbog terorističkog napada u Parizu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mektić: Devet muškaraca osumnjičenih za terorizam stižu u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je u četvrtak kako će ovog tjedna u tu zemlju iz Sirije biti deportirana devetorica njenih državljana koji su osumnjičeni za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima.

Predsjedništvo BiH je 29. studenog dalo suglasnost za prihvat većeg broja osoba koje su se nakon poraza terorističke tvorevine Islamska država (IS) našle u zatočeništvu u logorima pod nadzorom kurdskih snaga u Siriji.

Prvotne informacije bile su kako se odluka odnosi na žene i djecu, njih ukupno 24, no ministar sigurnosti sada je potvrdio kako će u BiH biti deportirana i devetorica muškaraca.

“Tih devet građana BiH će odmah po dolasku biti uhićeni, a što se tiče žena i djece, nitko ne može biti isključen (iz sumnje) da je surađivao s teroristima”, kazao je Mektić novinarima u Sarajevu.

Kazao je kako su imena osoba, čija je deportacija odnosno dolazak u BiH najavljen za subotu, dostavljena policijskim agencijama i sada se poduzimaju mjere kako bi se provele nužne provjere.

Tko su muškarci, bivši pripadnici terorističkih skupina u Siriji ili Iraku koji će biti među deportiranima ministar Mektić nije objavio, no još početkom listopada bio je najavljen dolazak Armina Ćurta, Senada Kasupovića, Jamina Keserovića, Emira Ališića, Miralema Berbića, Hamze Labidija, Muharema Dunića, Emira Markote i Armina Dželke.

Na inzistiranje SAD vlasti u BiH pristale su prihvatiti te osobe koje su zarobljene kao pripadnici IS-a ili drugih terorističkih skupina poput Fronte al-Nusra.

Njihova je deportacija ipak morala biti prolongirana jer je planove poremetila turska vojna intervencija protiv Kurda na sjeveru Sirije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Vlada FBiH ne može se ustrojiti dok se ne ukinu neustavna ministarstva

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je u srijedu kako se nova Vlada Federacije BiH neće moći ustrojiti dok se ne ukinu neustavna ministarstva, te je izrazio očekivanje da će se s bošnjačkim političkim partnerima u nekoliko predstojećih mjeseci postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona kako Hrvatima drugi narodi ne bi na izborima nametali političke predstavnike.

“Ne može se imenovati nova Vlada Federacije BiH, a da to ne rekonstruiramo. Imamo neustavnih ministarstava koje već desetak godina imaju takav status. To želimo riješiti”, rekao je Čović.

Pri tome je pojasnio kako dužnosnici HDZ-a BiH razgovaraju s vodećom bošnjačkom Strankom demokratske akcije o rekonstrukciji Vlade FBiH.
Odlukom Ustavnoga suda Federacije BiH po apelaciji tadašnje predsjednice Borjane Krišto (HDZ BiH) neustavnim su proglašena ministarstva kulture, obrazovanja i sporta jer je to isključiva nadležnost županija, a ne Federacije BiH.

Unatoč odluci Ustavnog suda FBiH, ta ministarstva godinama nisu ukinuta.

Čović je pojasnio kako bi se umjesto tih resora uspostavila nova ministarstva koja bi se bavila drugim pitanjima. Ranije se najavljivalo da bi jedno od ministarstava trebalo biti posvećeno mladima i demografiji.

Po riječima predsjednika HDZ-a BiH, predstavnici ove stranke sa SDA razgovaraju i o izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se spriječilo da brojniji narodi preglasavaju Hrvate kao što je to bio slučaj sa članom BiH Predsjedništva Željkom Komšićem na posljednjim izborima. Čović je optimističan da je taj cilj moguće ostvariti u sljedećih nekoliko mjeseci.
“Sve što radimo oko Izbornog zakona realno je da riješimo za dva do tri mjeseca”, pojasnio je.

Sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u nekoliko predmeta protiv BiH da se predstavnici manjina ne mogu kandidirati niti ih građani birati na izborima, dok je Ustavni sud BiH u predmetu Bože Ljubića osporio odredbe Izbornog zakona i utvrdio mogućnost zloporaba i preglasavanja prigodom izbora nacionalnih predstavnika u gornji, nacionalni koncipirani Dom naroda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari