Pratite nas

‘Teršelič i Zoran Pusić provode Memorandum 2 SANU’

Objavljeno

na

danijel srb 1Daniel Srb ljut je na čelnike nevladinih udruga.

“Posljednjih dana traje  velika ‘ofenziva’  novoosnovane ‘Lige Antifašista’ koji nakon propalog ‘Marša na Zagreb’ sve svoje glavne snage raspoređuju  na medijsku ‘ofenzivu’ preko sklonih im medija u državnom ili javnom vlasništvu”, kaže Danijel Srb, predsjednik HSP-a koji se javnosti obratio priopćenjem.

Srb Vesnu Teršelič iz Dokumente i Zorana Pusića iz Građanskog odbora za ljudska prava naziva “perjanicama inicijative” te ih optužuje da “svakodnevno hodočaste po svim dostupnim im medijima i rigaju vatru na samu ideju postavljanja spomenika IX. bojne  HOS-a u Splitu”. Malo lošije informirani Hrvat, kaže Srb, mogao bi pomisliti da su ti ljudi 1991. napadali Hrvatsku, a ne je branili. “To je je još jedan pokušaj istih ljudi koji hoće sve što je najsvetije i najčasnije  iz Domovinskog rata  staviti u istu razinu s  agresorima  na Republiku  Hrvatsku s jednim jedinim ciljem  ‘izjednačavanje krivljenje za rat na ovim prostorima’ kako znaju reći spomenuta gospoda”, piše predsjednik HSP-a.

Srb postavlja pitanje ima li “Liga antifašista”  snage, volje i i želje izaći javno s osudom komunističkih zločina počinjenih u 2. svjetskom ratu i poraću pa sve do uspostave demokracije u Hrvatskoj. Pita se “što su bili komunistički zločini ako ne najgori oblik fašizma i nacizma samo s drugačijim predznakom”. Od Teršeličke i Pusića traži i osudu četničkih zločina počinjenih u mjestima oko Srba u ljeto 1991. godine, gdje se svake godine slavi ustanak. Smatra da bi trebali osuditi i “rasne zakone koje je 23.  listopada 1944. godine donio AVNOJ kojim  je jedan cijeli narod stavljen izvan zakona i raseljen s područja Vojvodine i istočne Hrvatske  na kojima je živio stoljećima.”  Ovdje se, kaže, radi o deportaciji oko 400 000  podunavskih Švaba kojima je nakon deportacije oduzeta imovina, a u njihove kuće su naseljeni Prečani.

“Ovim putem javno pozivamo ‘Ligu antifašista’ da se  javno izjasne o ova tri pitanja i iznesu svoje stavove o navedenom. Njihovo moguće neizjašnjavanje protumačit ćemo kao još jedan dokaz da  je njihovo političko djelovanje  na  tragu politike Memoranduma 2 SANU koji  se za razliku od Osnovnog  Memoranduma SANU samo provodi drugačijim sredstvima”, zaključuje Srb.

dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milan Bandić na sastanku gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo

Trojica gradonačelnika razmijenit će znanja i iskustva Zagreba, Beograda i Sarajeva!

I to iz područja održivog lokalnog razvoja, razgovarati o mogućnostima kreiranja jedinstvene turističke ponude (!), ulozi glavnih gradova u procesu izgradnje trajnog mira, pomirenja i suradnje u tzv. regiji, kao i o intenziviranju međugradske i prekogranične suradnje kroz projekte EU.

U Sarajevu će danas biti održan prvi trilateralni sastanak gradonačelnika Beograda, Zagreba i Sarajeva. Gradonačelnici Beograda dr. Zoran Radojičić, Zagreba Milan Bandić i Sarajeva Abdulah Skaka, razgovarat će o intenzivnijoj suradnji ta tri glavna grada Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, prenosi republika.rs

Prema riječima gradonačelnika Beograda Radojičića, današnji sastanak u Sarajevu je izuzetno značajan za razvoj suradnje Beograda, Zagreba i Sarajeva.

“Raduje me prilika da razmijenimo iskustva, unaprijedimo odnose, napravimo osnovu za još bolju suradnju, značajnu za naše gradove, i tako poboljšamo kvalitetu života sugrađana u sve tri prijestolnice”, ustvrdio je Radojičić.

Sastanku će, osim delegacija gradova, nazočiti i predstavnici veleposlanstava Srbije i Hrvatske u BiH.

S obzirom da je Zagreb, tradicionalno i povijesno, grad koji bio i jest dio srednjoeuropske uljudbe, te s obzirom na gotovo dva desetljeća dugo forsiranje suradnje u “regionu” – postavlja se pitanje zašto gradonačelnik ide na ove sastanke i koji je smisao toga. Dok se sa Sarajevom još i mogu uspostaviti neke povijesne i političke sveze, premda je za Zagreb interesantniji grad u susjednoj državi Mostar kao središte Hrvata, koji je smisao povezivanja s Beogradom umjesto povezivanja s Budimpeštom ili Bečom. A pogotovo ne u ovakvom trilateralnom obliku kao glavnih gradova država koje su nekada bile stožer i osnova komunističke tvorevine Jugoslavije bez kojih ova država ne bi mogla nikako postojati.

S obzirom na više nego negativna iskustva za hrvatski narod, pa i Zagrepčane, u dvije Jugoslavije, mnogi se pitaju zašto se više ne intenzivira suradnja s glavnim gradovima susjednih država Srednje Europe koje su Zagrebu puno bliže i uljudbom i povijesno: Ljubljanom, Bečom, Budimpeštom i Bratislavom.

Zar ne bi Zagreb mogao osmisliti kvalitetniju turističku ponudu u obliku suradnje i aranžmana s Ljubljanom i Budimpeštom, gdje je na vlasti nama vrlo skloni Orban, nego sa balkanskim gradovima Sarajevom i Beogradom?

Vizija stanovnika Zagreba, a i svih Hrvata, je da njihov grad bude najljepši srednjoeuropski grad s milijun stanovnika, znanstveno, kulturno i gospodarsko središte te važno prometno čvorište, glavni grad decentralizirane Hrvatske s BDP-om na europskoj razini, većom zaposlenosti i manjim siromaštvom.

A ne da postane mjesto susreta nekakvih balkanskih mini-triletrala.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Europski Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan i u Republici Hrvatskoj i europski je dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću.

Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je između ostalih predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta. Podsjeća na pakt Hitlera i Staljina.

Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirali su se prosvjedi pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 članova Europskog parlamenta za uspostavu dana sjećanja [1]. Potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2008. odlukom o proglašenju dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih).[2] U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država članica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina. Skupština vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude. [3]

Hrvatska

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. Hrvatski državni sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. („Narodne novine“, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunistički režimi bili, bez iznimke, označeni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih članica obilježava 27. siječnja, Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

pripremio: Ivan Jaklin, glasnogovornik Udruge MACELJ 1945.

Izvori

1. Tekst prijedloga Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 23.9.2008.
2. Prihvaćeni tekst Deklaracije Europskog parlamenta o danu sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma 2.4.2009.
3. Poziv Matice hrvatske Hrvatskom saboru: Osuditi zločine komunizma, “Vijenac” br. 456, rujan 2011.


U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari