Pratite nas

Pregled

Thompson: Čitav hrvatski narod u BiH puno mi znači i nekako sam vezan uz njega

Objavljeno

na

Na Thompsonov koncert u Širokom Brijegu, u grad s oko 30.000 stanovnika slilo se skoro dva puta više ljudi

Ovaj koncert u Širokom Brijegu uspoređujem s koncertom na splitskoj Rivi na Dan pobjede s obzirom na golemi posjet, ukupno ozračje i zajedništvo koje se silno osjećalo.

No, ovaj koncert u Širokom na blagdan Velike Gospe ima i svoju posebnu duhovnu dimenziju. Sve je odisalo onako prisno, toplo, prijateljski.

U Širokom i Hercegovini imam doista puno prijatelja i poznanika. Široki i Hercegovina te čitav hrvatski narod u BiH puno mi znače i nekako sam vezan uz njih. Posebno me veseli to da su uz pozornicu bili mladi od 12 do 18 godina i da klinci od pet godina znaju moje pjesme kazao nam je Marko Perković Thompson nakon veličanstvenog koncerta na blagdan Velike Gospe i Dana Grada Širokog Brijega održanog u samom gradskom središtu.

“Početak” za početak

Široki Brijeg nije bio dovoljno širok da bi se na njegovim ulicama mogli komotno smjestiti deseci tisuća ljudi, ne samo iz Hercegovine, i biti koliko-toliko blizu impozantnoj pozornici na kojoj je Thompson nastupio.

No, najveći dio njih našao je komadić mjesta odakle se jedva moglo dalje. U večernjim satima kolone automobila slijevale su se prema gradu, a u samo središte moglo se samo pješice.

Širokobriješka Uprava policije dobro je procijenila da valja uvesti novi režim regulacije prometa i zbog toga što se istu večer na stadionu Pecara igrala kvalifikacijska utakmica za Europsku ligu između Zrinjskog i Malmöa. Široki Brijeg, koji ima oko 30.000 stanovnika, na blagdan svoje nebeske zaštitnice i Dan Grada imao je gotovo dva puta više ljudi!

Thompson je koncert započeo pjesmom “Početak”, a nastavio pjesmama “Bog i Hrvati”, “Dolazak Hrvata”, “Neka nitko ne dira moj mali dio svemira”, “Pukni, puško”, “Bosna”, “E, moj narode”, “Vjetre s Dinare”, “Samo je ljubav tajna dvaju svjetova”, “Geni kameni“, “Iza devet sela”, “Moj Ivane”, “Prijatelji”, “Sine moj”, “Lijepa li si” i drugim hitovima, praćen desecima tisuća razdraganih fanova s rukama u zraku iz Hercegovine, Dalmacije, Bosne,Like, dijaspore… Čitave dionice pjesama razdragana publika pjevala je bez Thompsonove podrške, a netko je iz publike viknuo: Široki je otkrio tajnu dvaju svjetova!

Bilo je tu zastava sa svih strana, vidjeli smo i zastavu iz Plitvica. Thompson je zapjevao i “Hercegovinu u srcu”, svojim nastupom “zapalio” je Široki Brijeg. Tu i tamo bljesnula bi i poneka baklja iz arsenala navijačkih skupina.

No, sve je prošlo u redu i bez izgreda. Brojni su na koncert došli s djecom, nevjerojatno je to kako klinci od pet i manje godina znaju pjevati gotovo sve Thompsonove hitove pa smo uvjereni kako će ovaj glazbenik oko kojega se lome i politička koplja dugo, dugo trajati i biti sve popularniji jer na mladima i Thompsonova pjesma ostaje.

OVAKVU ERUPCIJU ODUŠEVLJENJA JOŠ NISAM DOŽIVIO, KAZAO NAM JE JEDAN IMOĆANIN

Bio sam na puno Thompsonovih koncerata, ali ovakvu erupciju oduševljenja, veselje i razdraganost publike još nisam doživio. Ma, Široki je Široki kazao je Thompsonov fan iz Imotskog. Konobari iz obližnjih kafića jedva su se nekako probijali do žednih posjetitelja.

Do 15-ak metara do pozornice nekako se probijem, a ovi blizu pozornice neka čekaju kraj koncerta reče konobar s hrpom piva u ruci. Svi su znali da će ovo biti koncert za pamćenje, koncert nad koncertima, ali mnogi su unatoč tome jednostavno ostali “paf”.

Rođen sam u Širokom i znam ga “u dušu”, ali ni u najluđim snovima nisam mogao sanjati da ću u svom gradu ovakvo nešto doživjeti, kazao nam je Anđelko Kvesić koji živi i radi u Zagrebu.

Stipe Ravić (Steve Ravic), rođen u Buhovu, filmski redatelj i producent iz Melbournea, snimao je Thompsonov koncert.

Na koncertu smo sreli puno poznanika iz čitavog svijeta, od Hollywooda u Americi do Melbournea u Australiji. Stipe Ravić (Steve Ravic), rođen u Buhovu kod Širokog Brijega, filmski redatelj i producent iz Melbournea, snimao je ovaj koncert. Sa mnom je tu i Neil Johnson, filmski producent iz Hollywooda.

Koristit ćemo kadrove sa širokobriješkog koncerta za Thompsonove nove glazbene spotove. Više sam nego zadovoljan snimljenim materijalom. Oduševljen sam, bio je zadovoljan urađenim poslom australski redatelj i producent koji se priprema za snimanje igranog filma o slikaru Charlesu Billichu. I doista. Snimke napravljene dronom uistinu su spektakularne. Dodao nam je da je već gotov televizijski spot za Thompsonov novi singl.

Gradonačelnik svima zahvalio

Nakon koncerta slavlje se nastavilo na terasama hotela Park i brojnim gradskim kafićima do dugo u noć. Komunalci su imali pune ruke posla kako bi središnji dio grada doveli u red. Gradske službe su me izvijestile da je sve funkcioniralo u najboljem redu.

Komunalci su nakon demontiranja pozornice očistili grad, redovit režim prometa uspostavljen je u ranim jutarnjim satima. Zahvaljujem svima koji su na bilo koji način dali doprinos da ovaj zahtjevan koncert protekne na veličanstven način, rekao nam je vidno zadovoljan širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević.

Frano Vukoja/Vecernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

Objavio

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ante Gotovina: Neprijatelj čovjeku ne treba

Objavljeno

na

Objavio

U Udbini se svečano otvara Središte za razvoj vođa “Marko Babić”. Ustrojeno je na inicijativu ministra obrane, a prema modelu gardijskog središta za specijalističku obuku dočasnika “Damir Tomljanović Gavran”, koje je djelovalo u Šepurinama od 1994. do 2000., čiji je idejni začetnik bio general Ante Gotovina.

– Svako ima pravo da se kandidira, a narod će reći na izborima kome daje prioritet, odgovorio je novinarima Ante Gotovina na pitanje novinara kojeg predsjedničkog kandidata podržava. “Ja sam bio vojnik, a sad sam bivši vojnik i bavim se poslom koji sam odabrao, a to je ribarstvo”, kazao je kad su ga novinari pitali zašto je neutralan. Poručio je i kako “neprijatelj čovjeku ne treba”, a film General nije gledao, javlja HRT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari