Pratite nas

Magazin

Thompson dobio pismo zahvale Ministarstva branitelja Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Ministar Tomo Medved, u ime Ministarstva branitelja Republike Hrvatske i pismeno je uputio pismo zahvale Marku Perkoviću Thompsonu za njegov doprinos u sudjelovanju na proslavi 21. obljetnice VRO “Oluja” u Kninu, piše Cro-portal

Je li Policijska uprava šibensko-kninska izvan sustava i kontrole?
Da podsjetimo, na poziv države tj. Ministarstva branitelja da svojim koncertom uveliča taj veliki dan za Hrvatsku, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja,  Thompson se rado odazvao i doista je napravio veličanstvenu atmosferu ispred 50-ak tisuća ljudi.

Dok je još trajala proslava 21. obljetnice VRO “Oluja” djelatnici policijske uprave šibensko kninske pokušali su odvesti u stranu Marka Perkovića Thompsona, zato jer je kako stoji u policijskoj obavijesti, (glasno pjevao za dom spremni iz pjesme “Bojna Čavoglave“). Odmah po završetku zadnje pjesme toga koncerta, napravili su (sačekušu) dok se spuštao s bine prema backstageu.

Marko Perković Thompson, glazbenik je koji puni stadione i dvorane po Hrvatskoj i svijetu, a pjesmu “Bojna Čavoglave” izvodi već 26. godina. Ta pjesma je nastala baš u vrijeme srpsko-četničke okupacije, a glavno sjedište tzv. srpske krajine, upravo je bio Knin.

Ostaje nejasno da li je Šibensko-kninska policija izvan sustava i kontrole državnog aparata jer Thompson je tu pjesmu “Bojna Čavoglave” izvodio na nastupima prije proslave u Kninu kao i na koncertima nakon proslave 26. obljetnice VRO “Oluja” i nigdje nije imao problema i prijava osim baš u gradu Kninu.

Ministar Tomo Medved, u ime Ministarstva branitelja koje je i zamolilo Thompsona da uveliča proslavu svojim nastupom na toj obljetnici napisao mu je i službenu zahvalu za njegov doprinos.
Ministar MUP-a Vlaho Orepić izjavio je da tu zakon nije jasan te da bi pravosuđe trebalo dati svoju riječ.

Ako je Thompson za svoj doprinos u toj proslavi dobio zahvalnicu od Ministarstva branitelja, ako je sam Ministar policije izjavio da u tom slučaju zakon nije jasan, ako branitelji Splitsko-dalmatinske županije šalju otvoreno pismo u kojem jasno naglašavaju svoje neslaganje s takvim odlukama jer su potpuno u suprotnosti s zakonom, ostaje nam upitati se, po kojem to nejasnom zakonu i po kojem kriteriju to rade, je li šibensko kninska policija izvan sustava i kontrole države?

zahvalnica_ministar_branitelja1

Pismo zahvale

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Kakvi ljudi sjede na vrhu upravljačke piramide u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT je gostovao Drago Krpina, zamjenik predsjednika Zajednice utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman.

♦ Je li karakter upravljačke garniture HDZ-a omlohavio u odnosu na onaj iz devedesetih?
♦ Kakvi ljudi sjede na vrhu upravljačke piramide u Hrvatskoj?
♦ Koja je razlika između političara i državnika?

♦ Ulaze li ljudi danas u HDZ kako bi se borili za društvene ili osobne interese?
♦ Zašto se Andrej Plenković nije u HDZ učlanio devedesetih, nego tek 2010. godine?
♦ Je li Plenković dobar izbor za HDZ – čini li štetu ili koristi stranci?

♦ Je li Plenković državnički neznalica, je li sustav tako ustrojen da ne može drugačije ili radi po nalogu nekog trećeg, recimo Bruxellesa?
♦ Stvara li se oko HDZ-a nova politička aristokracija?

♦ Spada li Plenković u karijerne političare?
♦ Je li Plenković postizbornim koalicijama prevario svoje glasače?
♦ Kako izgledaju moderne ustavne prevare?
♦ Kako je Andrej Plenković iz najomraženije osobe u HDZ-u postao predsjednik stranke?
♦ Je li Božidar Kalmeta u jednom tjednu iz odanog Pašalićevca postao gorljivi pobornik Sanadera?
♦ Jeli Andrej Plenković dobio mandat od hrvatskog naroda za sprovođenje Istanbulske konvencije i Marakeškog sporazuma?

♦ Kako je Plenković prisilio ljude u Središnjem odboru HDZ-a da glasaju za Istanbulsku konvenciju?
♦ Je li Andrej Plenković ‘potrošna roba’ – hoće li i on doživjeti sudbinu svojih prethodnika?

Odgovore na ova i druga zanimljiva pitanja oko situacije u HDZ-u poslušajte u PODCASTU VELEBIT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

dr. sc. Dubravko Ljubić: Abolirani a nelojalni Srbi ne mogu imati status manjine u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

U razgovoru s jednim od najprominentnijih ustavno-pravnih eksperata u Hrvatskoj, dr.sc. Dubravkom Ljubićem donosimo:

♦ Prava nacionalnih manjina ne potpadaju pod ljudska prava i pogrješno ih je tako tretirati.
♦ Pojam stečenih prava se ne može odnositi na kolektivitete, tako ni na nacionalne manjine, pa je netočno da država i suvereni narod ne smiju intervenirati u predmetu ostvarivanja prava na svome području i pod svojom jurisdikcijom zbog navodne međunarodne obveze. Takve obveze nema.

♦ Obrazloženje o nastojanju Srbije da silom proširi svoj državni teritorij pri čemu se služila genocidnim radnjama iz presude ICJ,  jest pravni temelj za zahtjev Srbiji za naknadu štete zbog agresije, ali uspjeh toga zahtjeva ovisi o političkoj volji i snazi Republike Hrvatske.
♦ U Hrvatskoj ne može niti smije postojati politička afirmacija manjinskih političkih kolektiviteta, niti na temelju manjinske pripadnosti smije biti zajamčenih pozicija u državno-političkom poretku zemlje, jer se svi državljani Hrvatske moraju ponašati kao politički Hrvati.
♦ Hrvatski izborni sustav je u suprotnosti s temeljnim vrjednotama hrvatskog Ustava. Tragom toga, izbori i vlasti izabrane po ovakvom izbornom zakonodavstvu su nelegalni, ili u najmanju ruku s jako upitnom legitimnošću.

♦ Hrvati izvan Republike Hrvatske nisu nikakva dijaspora. Oni su hrvatski državljani i moraju imati posve ista prava kao i svi ostali hrvatski državljani. Iseljeni Hrvati mogu se tretirati kao ranjiva skupina hrvatskog naroda i Republika Hrvatska je morala od prvoga dana primjeniti tu međunarodno-pravnu formulu i integrirati ih poptuno u politički poredak zemlje, te tako ispraviti ljudske i političke nepravde koje su im nanijeli antihrvatski režimi.
♦ Izborno pravo i pravo na državljanstvo temeljni su stupci hrvatske državnosti i temeljna ljudska prava.
♦ Temeljni preduvjet za ostvarivanje manjinskog prava u Republici Hrvatskoj mora biti lojalnost svakoga pripadnika manjine većinskom narodu i njegovoj slobodnoj državi, pa abolirani a nelojalni pripadnici okupacijske vojske i paradržave ne mogu imati manjinska prava.
♦ Istanbulska konvencija je neustavna, kao i svi zakoni i zakonska rješenja koja koriste pojam roda, jer hrvatski Ustav ne poznaje taj pojam. U temeljnim odredbama hrvatskoga ustava se jamči spolna ravnopravnost, pa je suspektno donositi rješenja o jamstvima pripadnicima samo jednoga spola.

♦ Postoje jasna međunarodna pravila i škole tumačenja Ustava. Na žalost, u Hrvatskoj se čitanje i tumačenje Ustava prilagođava potrebama vladajućih garnitura, što kompletan državno-politički poredak čini često nelegalnim i stvara ustavno-pravni kaos i nesigurnost u zemlji.
♦ Čitav niz rješenja u hrvatskom Ustavu u suprotnosti je s temljnim vrjednotama ustavnoga poretka.

♦ Smiješno je isticati da je Marakeški sporazum ili bilo koja međunarodna konvencija jamstvo bilo čega u suverenoj državi, pa tako i obrane granica od neželjenih migracija. Međuanrodni akti i konvencije koje Hrvatska potpisuje ne smiju biti – neustavni, pogotovo jer potpisivanjem postižu nadzakonski status. Obrana teritorijalnog suvereniteta zemlje je prirodno, ustavno i međunarodno priznato pravo od trenutka priznanja zemlje i pripada samo i isključivo hrvatskom narodu i njegovoj državi. Zato je smiješno raspravljati smije li se koristiti Hrvatsku vojsku za obranu granica!

♦ Kako je Bugarska riješila problem nasrataja nelegalnih migranata na svoje granice?
♦ U Hrvatskoj nemamo  problem s tzv. globalistima, jer je temeljno pitanje i prijepor između onih koji su za suverenu Hrvatsku i onih drugih koji su oduvijek bili protiv hrvatske samostalnosti i suverenosti.
♦ Antifašizam kao povijesna kategorija je čak i u povijesnom kontekstu vrlo sporna, a danas je to potpuni anakronizam i besmislica putem koje se pokušava zadržati utjecaj pripadnika i struktura bivšega totalitarnog režima.

O tome i čitavom nizu pitanja koja opterećuju hrvatsku javnost i politiku, poslušajte u razgovoru Marka Ljubića i dr. sc. Dubravka Ljubića u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari