Pratite nas

Komentar

Thompsonov odvjetnik o uzviku Za dom spremni: Mislim da igra tek počinje

Objavljeno

na

Odvjetnik Marka Perkovića Thompsona, Davorin Karačić, osvrnuo se na presudu Visokog prekršajnog suda prema makarskom pjevaču koji je kažnjen jer je pjevao Bojnu Čavoglave i početni stih Za dom.

“Nije donio odluku sud, donijelo je zasad sudsko vijeće od 3 člana. U Hrvatskoj ne postoji sustav presedana, tako da se ova odluka ne mora nužno referirati na iduće odluke. Štoviše, prema praksi s kojom sam ja upoznat u nekim drugim sličnim slučajevima, Visoki prekršajni sud je uredno donosio različite odluke u odnosu na isto činjenično stanje i istu pravnu osobu. Štoviše, u posjedu sam određenih odluka, doduše ne u ovom predmetu, nego u nekakvim navijačkim predmetima, gdje bih se ja pozivao na prethodne odluke Visokog prekršajnog suda, a gdje bi u obrazloženju bilo rečeno da u Hrvatskoj ne egzistira sustav presedana, pa prema tome sud nije dužan donijeti istu odluku u odnosu na isto činjenično stanje i istu pravnu odluku, dakle sud je donosio različite odluke”, rekao je Karačić, dodavši da je, da bi neka odluka ušla u sudsku praksu potrebno donošenje više odluka koje su međusobno proturiječne i različite, radi čega bi se trebalo sastati sudačko vijeće toga suda i na sjednici svih sudaca odlučiti o zauzimanju pravnog stava o nekom pitanju.

“Da je ovaj predmet došao nekom drugom vijeću, moguće je da bismo imali drugačiju odluku”, rekao je Karačić.

Odvjetnik Davorin Karačić nije odgovorio na pitanje hoće li Thompson i dalje pjevati sporni stih, ali je rekao da je uvjeren da će na sudu i dalje presude biti u korist njegovog klijenta.

Očekuje i da će Thompson biti prijavljen zbog koncerta u Splitu 4. kolovoza, jer policija i Državno odvjetništvo nisu neovisni. “Policija je prije svega dio upravnog sustava ove zemlje i ona djeluje po naputcima tog upravnog sustava. Državno odvjetništvo je na papiru neovisna institucija, međutim, očekujem da bi Državno odvjetništvo voljelo slijediti smjerove odakle vjetar puše, tako da je lako moguće da će oni prijavljivati. Na njima je da prijavljuju, na nama je da se branimo”, rekao je Karačić.

Komentirao je i uzvik Za dom spremni, za koji ne smatra da bi trebalo uvijek i u svim slučajevima zabraniti i nazivati fašističkim pozdravom. “Neki pametnjakovići su znali postavljati pitanja kakva je to razlika između izraza Za dom spremni iz Drugog svjetskog rata i izraza iz Domovinskog rata. Pa razlika vam je otprilike ovakva: Kao što je razlika između zelene partizanske uniforme, titovke i zvijezde na čelu dalmatinskih partizana koji su ginuli po crnogorsko-bosanskim vrletima u odnosu na zelenu odoru, titovku i petokraku koju je nosio Veselin Šljivančanin u Vukovaru, a pod kojim simbolima je počinjena agresija i genocid nad hrvatskim narodom”, rekao je Karačić, dodavši da je to pitanje u biti vrijednosni sud, na koje odgovor i svoju riječ može dati jedino hrvatski narod putem svojih zastupnika u Saboru.

“Sud može utvrditi činjenično stanje, ali se ne može arbitrarno upuštati u odlučivanje da li se s nečim krši javni red i mir ili ne. Naime, izraz Za dom spremni, kao izraz kojim su se koristili branitelji u Domovinskom ratu, počiva i na Ustavu, budući je Domovinski rat zapravo završna faza hrvatske državnosti. Reći da Hrvatska počiva na antifašizmu samo zato jer je jedna od stepenica u državotvornom razvoju hrvatskog naroda bio i ZAVNOH, isto je kao da kažemo da Hrvatska počiva na feudalizmu, jer se u preambuli Ustava spominju i određene odluke iz hrvatske povijesti u vremenu feudalizma. Prema tome, mislim da igra tek počinje”, rekao je Karačić.

Upitan misli li da će te svoje navedene stavove moći i pravno obraniti, Karačić je rekao: “Da nisam uvjeren u konačnu pobjedu, ja ne bih sad stajao ispred vas. Do pobjede se ne dolazi lako, do pobjede se dolazi uz malo muke. Do prave pobjede se dolazi uz puno muke, jer je najslađa pobjeda ona koja se izvojuje nakon puno, puno muke.”, piše N1

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Predsjednica RH zahvalila Hrvatima Vojvodine na podršci

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati Vojvodine, hvala vam na podršci!

Bila sam uz vas i ostajem uz vas.

U svom prvom mandatu osnažila sam položaj naših ljudi u Vojvodini te ću njihov položaj nastaviti snažiti u svom drugom mandatu. Hrvati Vojvodine znaju da je Hrvatska sada tu za njih.

Hrvatska država ima obvezu skrbiti o svakom Hrvatu izvan Hrvatske, ma gdje se on nalazio, jer – ponovit ću – Hrvati izvan Hrvatske nisu neka “dijaspora”, oni su naša braća, napisala je Predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović na facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Čemu halabuka oko ‘Nacrta prijedloga Zakona o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta’?

Objavljeno

na

Objavio

Proteklih dana svjedoci smo brojnih reakcija na “Nacrt prijedloga zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta”, ne rijetko i vrlo negativnih – uz tvrdnje kako iz teksta dokumenta nije vidljivo tko je bio agresor a tko žrtva, niti komu se i zašto odaje počast time što će naš grad-heroj konačno dobiti status koji zaslužuje.

Proziva se ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda i one koji su sudjelovali u radu na dokumentu, a da oni koji to čine nisu ni pročitali što on sadrži. To je stari hrvatski običaj: prelomiti preko koljena i na temelju glasina donositi zaključke i presuđivati.

Pa kad je već tako, evo citata iz kojega je jasno vidljivo da je agresor definiran i to u potpunosti, tako da oko toga nema i ne može biti nikakvih dilema:

“Vukovar ima posebno važnu ulogu u hrvatskoj povijesti uspostave samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države, te predstavlja simbol otpora, žrtve i zajedništva u Domovinskom ratu. Hrvatski građani prema Vukovaru se odnose s dužnim i dubokim poštovanjem koje iskazuju na različite načine, a ponajviše stalnim i sve brojnijim dolascima na vukovarska memorijalna mjesta sjećanja. Navedeno posebno dolazi do izražaja u danima sjećanja na žrtvu Vukovara (17. – 20. studeni) kada Vukovar postaje odredište desetaka tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske i svijeta, koji se slijevaju u nepreglednu Kolonu sjećanja – Vukovarski križni put, kako bi na dostojanstven i primjeren način odali duboko poštovanje herojstvu i mučeništvu vukovarskih branitelja i civila. Vukovar ima iznimno važno simboličko, u mnogim vidovima prijelomno, pa i sudbonosno mjesto u povijesti današnje hrvatske države, osobito u formiranju modernoga hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Iskustvo i značenje Vukovara 1991. nadilaze lokalnu i nacionalnu razinu, pa je on ujedno i europski i svjetski fenomen. Strahote razaranja grada i stradanja ljudi u njemu tijekom oružane agresije koju je  izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija (u daljnjem u tekstu: JNA) s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj označile su Vukovar posebnim mjestom. Broj poginulih i ubijenih, nasilno odvedenih i nestalih, ranjenih i prognanih, uz golemu materijalnu ratnu štetu koja je gotovo u cijelosti izbrisala srednjoeuropsku urbano-arhitektonsku, sakralnu, kulturnu, gospodarsko- materijalnu i nematerijalnu baštinu Vukovara, nesumnjivo upozoravaju da su nad tim gradom i njegovim braniteljima i civilima, počinjeni zločini ogromnih razmjera. Kršenja međunarodnog humanitarnog prava osobito su bila prisutna upravo na području Vukovara gdje je uz hrvatske branitelje zarobljeno više tisuća civila. Tijekom oružane agresije na Vukovar koju je  izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj nisu počinjeni samo brojni zločini nad stanovništvom, nego i namjerno uništavanje Vukovara i onemogućavanja života njegovih stanovnika, uz nasilnu promjenu demografskih struktura kao i namjerno masovno i sustavno uništavanje povijesne i kulturne baštine. Vukovar 1991. snažno nadahnjuje na svojoj etičkoj dimenziji, humanosti, (o)praštanju i neosvetoljubivosti, no zauzvrat traži istinu i na njoj utemeljenu pravdu te trajnu zaštitu dostojanstva svih koji su svojim požrtvovnim nastojanjima branili Vukovar, a time i cijelu hrvatsku državu.” (Vidi; dijelove teksta istaknuo: Z.P.; stranica posjećena 12.12.2019.)

Neki su posebno ogorčeni zbog činjenice da dokument izrijekom ne navodi velikosrpsku agresiju kao uzročnika ratnih događanja, no, treba imati u vidu kako je izraz “velikosrpska agresija” prilično fluidan i “rastezljiv” pojam koji se može različito tumačiti, pa poslužiti i tomu da se sva krivnja za agresiju, razaranja i zločine pripiše isključivo srbijanskom režimu i da se time amnestiraju države Srbija i Crna Gora, “JNA” i srpski ekstremisti u Republici Hrvatskoj. Ovako, decidiranim (poimeničnim) navođenjem aktera agresije i posljedica što ih je ona imala, ta je mogućnost izbjegnuta.

Nadalje, mi imamo i Deklaraciju o Domovinskom ratu (usvojena u Saboru u listopadu 2000. godine) u kojoj se podrobno pojašnjava širi kontekst događanja iz 90-ih godina XX. stoljeća i velikosrpska agresija izrijekom definira kao uzročnik rata, žrtava i razaranja (uz navođenje Srbije, Crne Gore, “JNA” i dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj kao aktera te agresije).

Naravno da ne bi bilo suvišno i u ovaj “Nacrt prijedloga zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta” uz sve navedeno ugraditi i taj pojam “velikosrpske agresije” i vjerujmo kako će to biti riješeno, jer prijedlog prolazi dva čitanja u Saboru, ali nije dobro donositi ishitrene zaključke, pogotovu ako nisu utemeljeni na činjenicama.

Braniteljska i stradalnička populacija ima dosta razloga za nezadovoljstvo, pa je razumljivo da se ponekad s te strane “puše i na hladno”, ali treba ipak pokušati javno istupati na temelju argumenata, a ne glasina i neprovjerenih informacija.

Zlatko Pinter

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari